DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 162 — u obće da za one, koji za šumu najviše dobra činiti moraju — a najmanje od tuda koristi imadu, za one, kojim većinom svaki čas pogibelj života predstoji i prieti — veća pozornost i pomnju obrati, te da jim stanje olakšamo, pritecimo svi koji smo izkusniji sa uputami i razjasnjenji u našemu šumarskomu listu u pomoć, a tad ćemo moći i zahtievati da svi u šumarskoj struci služeći — družtvo i list podupiraju. Pa kad prama tomu učinimo svaki svoje, neće trebati opomene na lugare što napušćaju šumarsko družtvo, već će članovi, i predplate, nicati kao i proljetna trava i ostalo bilinstvo. Nadajmo se pako, da će budući šumarskoga lista brojevi, s dopisi iz sve Hrvatske i Slavonije u svemu obilatiji biti. ´ Novi lovni zakon za Magjarskii. Obzirom na to, da je lanjska glavna skupština našeg šumarskog družtva, medju ostalim, bila zaključila za dojduću glavnu skupštinu, eventualno razpravu novog lovnog zakona za kraljevinu Hrvatsku, ter u interesu stvari u obće, priobćujemo eto u sliedoćem sadržaj zakonskog članka XV. magjarskog sabora od g. 1883., koji sadržaje novi lovni zakon za Magjarsku. Zakon taj putvrdjeu bje po Njegovom Veličanstvu 19. ožujka 1883. te glasi: I. Odsjek. § 1 Lovno je pravo nerazdieliva pripadnost zemljištnog vlastničtva. Tim se zakonom bitno mienjaju ustanovu zakonsitog članka VI. g. 1872, kao i one z. ei. XLIV: 187G. Svrlia tog zakona pako jest, pospješenje uzgoja divljaci primjerenim ograničenjem prava lova, a s druge strano takođjer i prcdusriesti raznolikim štetam, kojim bjehu pojedini predjeli zemlje zato podvrženi, što se divjač prokomjorno razplođila, uslied toga, Sto se po tih krajevih u obee lov obavljao nije. §. 2. Pravo lova pripada posjedniku njekog zemljišta, odnosno onome, komu ovaj to pravo iliti dozvolu k tome podieljuje, unutar ustanova ovoga zakona, ako li je posjed dotičnog vlastnika: 1. U jednom komadu ili u suvislih dielovih najmanje 200 ralih u površju, ral po 1600[J livatih računana, takođjer i onda, ako posjed taj unutar granica više obćinah leži, ili ako ga ceste, željeznice, kanali, rieke ili potoci presiecaju, ili ako posjed |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 11 <-- 11 --> PDF |
- 163 2. svojom površinom manji od 200 jutara, nu ako li je u vrtarskoj težatbi, ogradom ili jarkom omedjen, ako li leži unutar zgrada, ako je vinograd, ili stalni otok; 3. vlastnici zemljišta, sa najmanje 50 ralih u jednoj cjelini, ral po 1C00[] hvatih računajuć, slobodno se mogu obzirom na susjedstvo svojih zemljišta, obzirom na izvršavanje lovnog prava složiti na zajedničko uživanje, u koliko takovih susjedah zemljišta barem prostor od 200 ralih, ral po l600n hvatih računajuć, zapremaju. U slučajevih prepornih, gledom na u ovom paragrafu ustanovljene površine, odlučuje u prvoj molbi, odnosna kotarska oblast, u gradovih magistrat odnosno satničtvo, u Budapešti odnosni okružni predstojnik, a u drugoj molbi načelnik municipija (župan, gradonačelnik), u Budapešti pako gradski magistrat. Polag ustanova §. 2. z. 51. VI. od g. 1872., imao je pravo lova svaki posjednik od najmanje 100 ralih suvislog zemljišta. Ustanova 3. nova je, to je prema tome uz gori označeno uvjete takodjer i po sjednik od 50 ralih zemlje vlastan obavljati pravo lova. U poslednjoj točki ovoga paragrafa, ukida se dosadanje pravo, nezadovoljne sti´anke, za da si redovitim putem pravde može preporno pravo lova tražiti. § 3. Kod posjedah, koji nepodpadaju pod ustanove §. 2. kao i u [lodručjih, koja su vlastničtvo obćina, — i to kod ovih posliedujih bez obzira na obsežnost posjeda, — dužni su posjednici jednog te istog područja, zajednički sa obćinom, lovno pravo na najmanje 6 godinah u zakup dati. Čisti prihod zakupnine pripada vlastnikom u zakup danih zemalja, porazmjerno njihovom posjedu. Ako li pako nebi bilo moguće ustanoviti to razmierje, to čitav prihod lovišta pripada obćini, koja ga u upravne svrhe upotriebiti ima. Takovo se zajedničko lovište, imade u slučaju da nezaprema više od 2000 katastralnih i´alih površine, samo jednomu zakupniku u zakup dati, inače se pako može i više takovih lovištah po 2000 katastralnih ralih iznajmiti. Kod davanja tih lovištah u zakup, valjaju ustanove sadržane u §. 110. z. čl. XVIII: 1871., u svakomu se slučaju ipak mora dotični zakupni ugovor predložiti podžupanu, odnosno u gradovih gradskom poglavarstvu na odobrenje, protiv odluci kojih pripada nezadovoljnoj stranci utok na ministra unutarnjih poslova. Zakup lovnog prava po obćinskih zemljištih, nepodpada ustanovam §. 36. točka b) z. čl. XVIII: 1871. Ako li koji oveći šumski posjed sačinjavajući sam po sebi posebno lovište, posjed jednoga ili više vlastnika od više od 200 ralih zemljišta, po 1600Q hvatih računajuć, najmanje s trijuh strana okružuje, to je vlastnik takovog tim načinom isoliranog posjeda onda obvezan, svoje pravo lova vlastniku okružujućeg ga lovišta, ili njegovu zakupniku, u zakup dati, ovaj pako i opet dužan to lovište u zakup uzeti. U slučajevih, da se odnosne stranke nemogu sporazumjeti, odlučuje u §. 2. spomenuta upravna oblast. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 164 — Ustanove davanja, u zakup, ustanovljuje gori spomenuti §. 110. z. 51. XVIII; 1871. na slieđeći načiu : „Obćinska se imovina u pravilu može samo putem javne dražbe dati pod zakup. Uvjete dražbe, kao i uzkliCnu eicnu ustanovljuju zastupstva, isto tako imadu ovasvaku dražbovnu prodaju odobriti. Nemože li se putem javne dražbe žudjeni eilj polučiti, ili ako li je možda izuimiee u interesu koje obeine da se privatnim putem uagodi, to se obeinski posjed može takodjer i izpod ruke u zakup dati, uu to samo uz privolu dotičnog zastupstva". Prema treeoj točki z. Cl. XVIII: 1871., nesaeiuja zakup lovišta koje obeiae slučaj ineompatibiliteta za članove zastupstva. §.4. U ouih obćinali, gdje još odnošaji posjeda uredjeiii i urbarialna segregacija dovršena nije, pripada pravo lova po zajedničkih pašnjacili, šuma i trstenicili obćinam; u onih šuuiah pako i trstenicili, koje sačinjavaju vlastničtvo prijašnjeg vlastelina, ma sve da i jesu obterećene pravom drvarije ili drugiuii služnostmi u korist negdašnjih urbarijalaca; zatim po krčevinah, kurijalnih i censualnih zemljištih, kao i inih dužnostmi urbarijalne naravi obterećenih nekretnina, pripada pravo lova, do dalnje odredbe zakonodavstva, sadanjim vlastnikom. Ovaj je paragraf kao i .slieđeći §. ,5. ostao nepromjenjen polag ustanova §. 5. zak. čl VI: 1872. § 5. U onih obćinah, gdje su urbarijalni odnošaji vlastničtva jur uredjeni, pak gdje si prijašnji posjednik pridržao pravo lova, na zemljištih njekdašnjih mu urbarijalaca takodjer i za buduće, gubi takovo reservatno pravo svoju pravovaljanost, Negdašnji urbarijalci dužni su medjutim, za ovaj slučaj da im je zeniljovlastnik za odštetu tog pridržatog si prava lova, bud kakove nekretnine, bud novac dao, taj servilut po ouih ustanovah odkupiti, kojimi se u obće odkup služnostih urbarijalne naravi zakonom odredjuje. §6. Zakupnik lova ograničen je obzirom na riešenje tog svog prava jedino ustanovanii ovoga i zakona o poljskom redarstvu. U slučajevih lovom nanesenih šteta valjaju propisi §. IC. ovoga zakona. II. Odsjek. Odšteta po divljaci počiiijeiiili šteta. Za svaki nastavši kvar, po plemenitoj divljači (jelenih, košutah) po usjevih, nasadih i drugih težatbenih grana poljo- i šumoprivriede, dužan je vlastuik ili zakupnik lovišta, u području kojega se spomenuta plemenita divljač goji, platiti podpunu odštetu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 165 — Za tu je svrhu potrebito, da se svaki takav kvar najdulje u roku od 8 danah, račuuajuć od dana učina, nadležnoj oblasti prijavi, za da ista kvar taj procieniti može. Prociena kvara učinjeuog na usjevih, neka se vazda u ono doba poduzme, kada ga je moći u proizvodnoj kolikoći ustanoviti, šteta se ta može bud u novcu bud pako i in natura naknaditi. Po smislu §. 7. z. bi. VI: 1872. imsila se takodjer i po divljih svinja procienjeiia šteta nadoknaditi. Nu pošto je u i^. 8. o. z. u načelu izrečeno, da se po divljoj zvjei´adi kao i štetnih životinja — u koliko se ta divljač u svako doba uništavati smije — počinjena šteta ncima odštetiti; tei- pošto u §. 13., divlje svinje medju štetne, dakle u svako doba so tamanit imajuću divljač, bvojo, to se mogaše ustanova, glede odštećivanja po takovoj divljači počinjenog kvara izostaviti. (Ministar, izvj. str. 1(5.) §. 8." Po zvjeradi i štetnih životinja počinjeni kvar, neima se, u koliko se bo ta divljač po posjednicih svako doba tamaniti smije, odštećivati. III. Odsjek. Zabrana lova. §. 9. Obća lovostaja traje od 1. veljače do 15. kolovoza, u koje se doba u obće sa lovačkimi psi (Spiirhuud, Dachshund, Windhund, Schiiferhund), loviti nesmije. Krom toga pako zabranjen je lov: a) Na jelene od 15. listopada do 1. srpnja. b) Na košute jelenje, od 1. siečnja do 15. listopada. c) Na srnce od 15. siečnja do 1. travnja. đ) Nu divokoze od 15. prosinca do 1. kolovoza, mlade se divokoze pako u obće nesmiju ubijati. e) Na tetrebe i ružovice od 1. siečnja do 1. ožujka, ženke loviti pako u obće je zabranjeno. f) Lov na lieštarke zabranjen je od 1. prosinca, na fazane i droplje od ]. veljače do 15. kolovoza. (jf) Na jarebice od 1. siečnja do 1. kolovoza. /*) Na ptice pjevice u svako doba. i) Na sve ostale ptice, izuzam onih u §§. 11. i 12. spomenutih iznimkah, od 1. veljače do 15. kolovoza. Za lovostaje niti je smieti »dadu divljač loviti, niti jaja iz ptičjih gnjezđa vaditi, od koje se ustanove medjutim izuzimlju oni vlastnici ili zakupnici, koji jaja takova baš u svrhu njege sakupljati dadu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 166 — § 10. Za dobe lovostaje, zabranjeno je u obće, izuzam prvih 14 danah, divljač, ili ako li se zabrana samo na stanovitu njeku vrst odnaša, takovu prodavati, kupovati ili u javnih gostiona u jestvenicih zabilježiti. §. 11. Od ptica se izuzimlju ptice selice i plivačice, nu tamo gdje ove ležu, odnosi se spomenuta zabrana takodjer i na ove za doba dok se pare ili na jajih sjede. §. V2. Slobodno je takodjer i za lovostaje loviti jatomice leteće patke, guske, divlje i domaće golubove, jastrebe i sve vrsti orlova, kao što i sove i gavrane, vrane, vrabce, škvorce, na ove poslednje medjutim samo u vinogradih i voćnjacih. Gleđora ua lovostaju vidi §. 9. o. z. § 13. Grabežljivce i škodljive zvieri, poput: medjeda, vukova, lisica, jazavaca, divlji mačaka, kuna, nerasta, risova, kunića, hrčaka, lasica, iltisa, dabrova i vidra ubija posjednik na svome posjedu u svaku doba slobodno, dapače i onda, ako je lovište njegovo u zakup dato, nu kad bi htio uništenje takove zvjeradi na lovačku poduzeti, hajkači ili psi, to iniade u tu svrhu tražiti dozvolu u zakupnika. U onih predjelih, gdje vci)rovi u velike kvar prave, dužni su vlastnici kao i zakupnici lova, po mogućnosti štetnu tu zvjerad uništivati. Upravljajući odbor županija ili predsjednik istog, imati će spomenute ovlaštenike lova, u slučajevih opravdanih takovih pritužba, na otu dužnost sjetiti, postavivši im podjedno rok provedbe, a u slučaju da se isti ipak tom zahtievu odazvali nebi, imat će se postupati polag ustanova IV djela ovoga zakona ureda radi. §. U . Na lovištu zatečene domaće mačke i plaudujuće pse slobodno može ovlaštenik lova poubijati. § 15. Takodjer i za vrieme slobodnog lova, zabranjuje se koristnu divljač kao i perad zamkami, mrežami ili lovili loviti i ubijati, osobito se pako zabranjuje ubijati ili utjeravati droplje za krupne kiše. Izuzimaju se puko branjugi, koji se za dobe slobodnog lova liepkora kao i zamkami loviti smiju. U svrhu gojenja dozvoljeno je lovlenje samo posjednikom lova, zakupnikom lovištah i njihovim vještačkim punomoćnikom. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 167 — § IG. Loviti je slobodno jedino sa strielivom ili nn konju uz pripomoć povoljne pasmine lovačkih pasali. Za svaki lovom počinjeni kvar na usjevih, nasadih ili po inih gospodarskih oli šumskih težatba, dužni su loveći podpunoma oštećenog odštetiti. Prijava, procjena kao i odšteta imade se polag ustanova sadržanih u §. 7. obavljati. Osim ovlaštenih nesmije nitko puštati na lovište pasa, izuzam pastirčadi, koja je ipak obvezana, svojim psom o vrat pričvrstiti koji uteg, koji mora do 3 cmt. duboko izpođ koljena, prednjih noguh visjeti. U smislu §. 18. z. čl. VI: 1872., imao je dotižni uteg 1 palac iznad koljena visjeti. § 17. Nastreljena se divljač nesmije na tudja zemljišta proganjati. Ako li psi lovoovlaštenih na tudja zemljišta prelaze, to se isti od tamo ovlaštenih tako dugo u pritvoru držati smiju, dok god im vlastnici podpunoma prouzročenu Štetu naknadili nisu, ova se odšteta pako mora i u onom slučaju dati, ako se psi loveči nebi uloviti mogli. Lovni se psi prema tome nesmiju ubijati, već samo uloviti i pi-iđižati. §. 18. Na mjestih, koja su ogradom valjano zatvorena, kao i tamo, gdje divljač u obće nemože zalaziti, može vlastnik ili zakupnik lova u svako doba loviti ili loviti dati. IV. Odsjek. 0 lovu ureda radi. §. 19. Za da se uništi zvjerad grabežljiva, daje od vremena do vremena upravljajući odbor, odnosno predsjednik istoga, primjereno potrebi i odnošajem dozvolu za obdržanje lova ureda radi, obavjestiv podjedno o danoj dozvoli vlastnika ili zakupnika odnosnog lovišta, kao i ministra unutarnjih poslova bezodvlačnim podastrienjem obrazloženog izvještaja. Ovdje bi umetnut zak. 61. XLIV: 1876. Prema ustanovam §. 1. spomenutog zakona, imao je do sada podielivati dozvolu za hajke, na obrazloženi predlog upravljajućeg odbora, ministar unutarnjih poslova. — Prava dozvoljavanja odnosno naređjenja hajke, zaoto se je pako prenjelo na upravljajući odbor, odnosno predsjednika mu, pošto se je samo onda nadati uspjehu, ako li se takove hajke na grabežljivu zvjerad mogu bezođvlačno, tamo gdje je potrebno, izvadjati odnosno odrediti. §. 20. Vlastnik ili zakupnik odnosnog lovišta, nemože na temelju prijašnjeg paragrafa dozvoljeno obdržanje lova odnosno hajke priečiti. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 16 <-- 16 --> PDF |
~ 168 — § 21. U slučaju da ministarstvo unutarnje uvidi, da ma koji upravljajućih odbora, odnosno predsjednika, lov uroda radi i bez faktične potrebe dozvoljuje, to mu je slobodno, izvršivanje u §. 19. spomenutog prava, podielivanja dozvole hajkah, odnosnom odboru, na koje već naredbenim putem ustanovljeno vrieme, oduzeti. §. 22. Kod takovib se hajka smije jedino grabežljiva zvjerad ubijati. Onomu koji bi drugu divljač postreljao, imade se dalnje lovljenje prepovedati, a ako li postreljana divljač nespada medju onu u §§, 12. i 13. ovoga zak. nabrojenu, to se imade nanj uporabiti u §. 2G. ustanovljena novčana globa. Prigodom bajke ubijena zvjerad pripada vazda vlastniku ili zakupniku onoga lovi šta, na kojemu se ista ubila. § 23. Kod takovib lova, imadu po nalogu odnosne oblasti kao hajkači služiti žiteljionih obćina, u kojih se interesu lov taj dozvolio. §. 24. Hajke se obavljaju pod nadzorom oblasti, a slobodno je istim prisustvovati od vremena do vremena na pismeni poziv velikog župana, ili u slučaju, da je ovaj zapriečen, podžupana ili načelnika odnosnoga poglavarstva, takodjer i takovim osobam, koje polag ustanova zakona o oporezivanju pušaka i lova, pošto neimaju lovnih izkaznicah, pravo lov loviti neimaju. §. 25. U onih županijah, gdje se uslied naravnih odnošaja grabežljiva zvjerad veoma umnaža, može ministar unutarnjih poslova na obrazloženu molbu upravIjajućeg odbora, za da se spomenuta zvjerad tamaniti, odnosno uništiti uzmogne, nagrade razpisati. V. Oasjek. Prekršaji lova i kazni istili. § 2G. Tko bez privole vlastnika, iU u slučuju da je lovište u zakup dato, bez privole zakupnika lovi, imade se kazniti novčanom globom od 10 i´r. do 50 fr., a u slučaju, da se je lovilo s konji, od 20 do 100 for. § 27. Ako li je zvierokradja počinjena uoćju ili u mjestih ogradjenih, ili sredstvi zabranjenimi, ili ako je zvierokradica bio zakrabuljen ili drugim načinom tako |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 169 — ()])ra.v]jen, da ga nije l)ilo moći prepoznati, kao što i onda, ako iiebi htio svoje ime kazati, ili kad bi kazivanjem krivog imena, nastojao onoga, koji ga je na činu zatekao, zavesti, ili da mu se je možda i pogibeljno ])rietio, ili da je možda ća i kakvo onižje ili silu upotriebio, to se imade kazniti novčanom globom od 100 do 200 for. Osim toga pako imat će se proti takovom, u koliko možda kojim navedenih učinah, još i koji prestup protiva kaznenom zakonu nastao, još i taj kazneni postupak naposebce provesti. § 28. Ako li na iznajmljenom lovištu koji od vlastnikah zakupnika ili onoga, koji njegovom privolom lovi, napadne ili prieči, to se takav, za svakkratni takav učin, imade osuditi na globu od 10 do 50 for. §. 29. Onaj, koji lovi za dobe lovostaje, imade se kazniti globom od 5—!jO for. §. 30. Onaj, koji mladu divljač hvata, gnjezda pticah (izuzam gnjezda u §§. 12. i 13. spomenutih štetnih ptica) uništuje, ptičja jaja sabire, imade se kazniti jlobom od 1 do 10 for. §. 31. Onaj, koji u zabranjeno vrieme koristnu divljač ubija, na prodaju nudja li kupuje, uhiti li se u njega divljač, imade se kazniti sliedećom novčanom jlobom: ako su jeleni ili košute GO for. po komad, za junice ftO for. po \omad, za jednu srnu po 20 for., za tetrcbe, ružo viče, gnjetle i droplje ´> for. po komad, za svaku inu vrst divljači 3 for. po komad. Osim toga se iduzeta divljač imade u korist mjestne ubožke zaklade unovčiti. § 32. - Onaj, koji .svoga psa hotomice u njemu zabranjeno lovište vodi, kao i tnaj, koji bi pogriešio proti propisom tičućih se pastirskih pasa, kazniti će se ;lobom od 1 do 10 for. §. 33. U slučaju ponovnog prekršaja kojih u spomenutih paragrafih slučajeva, mat će se kazan odmjeriti dvostruko, i to na sliedeći način, tako, da usta lovljena novčana globa bude, vazda dvostruko toliko iznašala, kolika bje prvi )uta dosudjena, nu ipak tako, da nebude veća od 3,50 for. §. 34. Ako li je u kojem u ovom odsjeku spomenutih slučajeva još i koji kvar »očinjen na preostaloj divljači, to je vlastniku lovišta slobodno, kod nadležnog suda, :ojemu je ustanoviti novčanu globu, tražiti podjedno i odgovarajuću tu odštetu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 18 <-- 18 --> PDF |
170 — Bude II proti komu u isto doba podneseno više prijava, to se novčana globa za svaki pojedini prekršaj ima naposebce odmjeriti. Ako li je tkogod kod prekršaja lovskog upotrebio sluge ili nadničare za pomoćnike, to isti takodjer i za tom pomoćnom osoblju odmjerenu globu jamči. Ako li tkogod za izvadjanje kojeg prekršaja lovskog, svoje odvjetke, u zadrugi živuče suukućane ili pod skrbničtvom stojeće osobe, sluge, djetiće i šegrte ili radnike upotrebi, to je u slučaju, da ovi odmjerenu im globu ncbi sami platiti mogli, dužan istu sam podmiriti. Postupak sliedi polag propisa sadržanih u §. 44. Ovdje se uzimlje da je toli onaj kažnjiv, koji spomenute svoje ljude za u6in štete uporabi, kao i onaj, koji je s njimi u zajednici takav prestupak uSinio. §. 36. Polovina novčane globe pripada uvjek tužitelju, druga polovica pako ide u ubožku blagajnu one obćine, unutar obsega koje se prekršaj zbio. § 37. Novčana se globa odmjeruje bez obzira na mogućnost izplate osudjenoga, ujedno se ipak u osudi imađe spomenuti takodjer i vrieme zatvora, koje se u slučaju, da krivac nije u stanju dosudjenu mu globu u novcu platiti, ura čunati imade. Pri takovom pretvaranju nije slobodno, za globu u iznosu od dvie forinte, osuditi kazan zatvora od manje od šest satib, a više od pol dana. Za globe od dvie do deset for., sliedi zatvor od jednoga dana, sve što je više za svakih dalnjih deset forintih po jedan dan zatvora. Ako li zatvorenik, zatvorom još neodsluženi dio kazni u novcu izplati, imade se bezodvlačno na slobodu pustiti. Obzirom na pretvaranje globe u kazan zatvora, pridržane su i ovdje ustanove §. 22. z. 61. XL: 1879. §. 38. Ako li u kojem predjelu zvierokradice i lovlenje divljači za dobe lovostaje u vele mah preotmu, to može ministar unutarnjih poslova odrediti, na obrazloženu zamolbu vlastnika ili zakupnika dotičnog lovišta, ili takodjer i bez toga na temelju iz vlastite inicijative proiztekavšeg predloga upravljajućeg odbora, da se u takovu predjelu, kao i u onom predjelu, gdje se tako kradomice poubijana divljač tržiti običaje, prodaja, transport ili kupnja divljači samo uz izkaznice, kojimi se pravomoćni posjed divljači dokazuje, obavljati smije. Takovimi se izkaznicami smatraju: za prodaoca ili vozara, potvrdjena po obćinskom načelniku svjedočba, vlastnika ili zakupnika lovišta, ili njihovih punovlastnika, od kojih divljač potiče. Na svjedočbi ili tovarnom listu valja označiti vrst, spol kao i množinu divljači. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 171 — VI. Odsjek. Postupak. § 39. Za da se u prijašnjem odsjeku navedene kazni izvršivati mogu, dužan je nadležni sud, ne samo na temelju prijave vlastnika lovišta ili zakuj)nika, već takodjer i jjrimjereiio §§. 29., ."0. i ol. na prijavu, za uzdržanje javnog reda pozvanih obUistnih ili obćinskih organa, kazneni postupak odrediti. §. 40. Pod prisegom dane izjave, nadzornih organa i osoba, iraadu podpunu kriepost dokaza, dok se god nedokaže protivno. § 41. U prijašnjem paragrafu spomenuto nadzorno osoblje samo se onda može zapriseći, ako li je: n) punoljetno; h) ako nije još nigda bilo kažnjeno, radi zločina ili prekršaja krive pri sege, krivog svjedočanstva, krive obtužbe, kradje, grabeža, nasilja, pronevjerenja, prekršaja zabrane, kriomčarenja, prevare ili krivotvorenja spisa: c) ako li je njihovo svojstvo javne straže prije dojavljeno nadležnoj oblasti, ter isto providjeno vrhu toga službenom dokaznicom. §. 42. Vlastnik lovišta ili zakupnik istog kao i nadzorno osoblje, zatim u obće organi javne straže mogu, svakoga, koga na zabranjenu lovu zateknu, ako li taji ime, ili ako mu stalno obitalište nije znano, odvesti do sliedećeg poglavarstva, za da se uzmogne ustanoviti, tko je. § 43. Nadležnost u pogledu lovnih prekršaja ustanovljuje se mjestom, gdje je prekršaj učinjen. Ako li bi obzirom na mjesto učina, bilo više sudova nadležno, to tužitelju stoji na volju izbor suda. §. 44. Ako li su više njih u zajednici počinili prekršaj, to jamče solidarno za odštetu. Kazan se svakomu prekršiteljah napose imade đopitati. §. 45. Kroz prekršaje lovne prouzročeni troškovi i neposredne štete imadu se u slučaju, da se tečajem postupka prijaviše, ustanoviti u samoj odluci, koja se tog prekršaja radi izreče. 14 |