DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 185 — Šumarska statistika njezin djelokrug i važnost.´ I. Kako se u najnovije doba osobita pozornost takodjer i u naših krugovih, marskoj statistici posvećuje, to držimo, da neće biti sgorega, ako i ovdje koju toj velevežnoj grani šumarske znanosti iztaknemo. Pitanje, kako da se državna šumarska statistika u Austriji uredi, bijaše cdractom ovogodišnjih razprava austrijskog šumarskog kongresa. Velika skup ina njemačkih šumarah, takodjer razpravljaše prigodom lanjskog sastanka, tanje uredjenja obće šumarske statistike za Njemačku. U nas je pako šumarska statistika do sada još žali bože neoln´adjcnb )lje, pa ipak od kolike li bi nam bila važnosti. Pa u koliko i jeste u najnovije doba i u našoj domovini djelatnost na )lju statističnih iztraživanjah, ustrojenjem zemaljskog statistlčnog vieća, štatiičnog ureda itd. dosta uspješno, to nam šumarom od tuda ipak do sada slaba ^posredna korist. Jer izuzam vele znamenitog i vrstnog djela ministerijalnog .vjetnika A. Bedoa „Die Comerzielle und \virtschaftliche Beschreibung der k. ;aatsforste", neimamo u obće šumarsko statistićno literature, ma sve da nam djela Engela, Krešića, Veselija, Baženta itd. mnogo zanimivih šumarsko stastiCnib podataka pi´užaju. Nu tome rije ni čudo, jer dok se u istoj obćoj teraturi, skoro do u najnovije doba, bit i zadaća te znanosti najraznoličnije amčivala i tumačila, nije se mogao ni sadržaj šumarske statistike, koja tek imo podredjeni dio te obće statistike sačinjava, svrsi shodno i točno ustanoviti. Nu pošto se sada, ti pojmovi osobito radnjami, po razvoj statistike veleislužnog predsjednika Tiibinžkog sveučilišta, dra. Rilmelina^), prilično razjasiše, to će se i šumarsko statistična znanstvena zadaća, svrsi shodno ustaoviti moći. Nadovezujuć na radnje gori spomenutog statistikera, budi nam dopuštena rije svega, koja obćenita o toj znanosti iztaknuti. Raznolika tumačenja pojma ieči „statistika" nalazimo prije svega u samom povjestnom razvoju te znanosti. Starija škola, zastupana po učenjacih u Njemačkoj, Englezkoj i Italiji, azumjevaše pod statistikom, stranom opis „državnih osebnostih", stranom pako opet iztraživanja na polju narodoslovja. Bitno drugi pojam imaše o tome novija, poimence francezka škola, koja liedeć primjer Queteletsa nastojaše putem statistike pružati dokaz, da i ethična jelatnost, podčinjena stanovitim zakonom naravi. I tako su tečajem vremena pridržane dvije vrsti tumačenja rieči statitika. Jedni žele da statistikom pokažu zemlje i narode u svakom važnijem lOgledu u obće, drugi pako misle, da će na temelju prispodablanja sbrojeva, ´) Vidi: Allgemeine Forst- unđ Jagd-Zeitung. III. 1883. str. 75. ^) Vidi: Reden und Aufsatze von Dr. Riimelin, i Schonberg „Handbuch der olitischen Ookonomie." |