DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 185 —


Šumarska statistika njezin djelokrug i važnost.´


I.
Kako se u najnovije doba osobita pozornost takodjer i u naših krugovih,


marskoj statistici posvećuje, to držimo, da neće biti sgorega, ako i ovdje koju


toj velevežnoj grani šumarske znanosti iztaknemo.


Pitanje, kako da se državna šumarska statistika u Austriji uredi, bijaše


cdractom ovogodišnjih razprava austrijskog šumarskog kongresa. Velika skup


ina njemačkih šumarah, takodjer razpravljaše prigodom lanjskog sastanka,


tanje uredjenja obće šumarske statistike za Njemačku.


U nas je pako šumarska statistika do sada još žali bože neoln´adjcnb


)lje, pa ipak od kolike li bi nam bila važnosti.


Pa u koliko i jeste u najnovije doba i u našoj domovini djelatnost na
)lju statističnih iztraživanjah, ustrojenjem zemaljskog statistlčnog vieća, štatiičnog
ureda itd. dosta uspješno, to nam šumarom od tuda ipak do sada slaba
^posredna korist. Jer izuzam vele znamenitog i vrstnog djela ministerijalnog
.vjetnika A. Bedoa „Die Comerzielle und \virtschaftliche Beschreibung der k.
;aatsforste", neimamo u obće šumarsko statistićno literature, ma sve da nam
djela Engela, Krešića, Veselija, Baženta itd. mnogo zanimivih šumarsko stastiCnib
podataka pi´užaju. Nu tome rije ni čudo, jer dok se u istoj obćoj
teraturi, skoro do u najnovije doba, bit i zadaća te znanosti najraznoličnije
amčivala i tumačila, nije se mogao ni sadržaj šumarske statistike, koja tek
imo podredjeni dio te obće statistike sačinjava, svrsi shodno i točno ustanoviti.


Nu pošto se sada, ti pojmovi osobito radnjami, po razvoj statistike veleislužnog
predsjednika Tiibinžkog sveučilišta, dra. Rilmelina^), prilično razjasiše,
to će se i šumarsko statistična znanstvena zadaća, svrsi shodno ustaoviti
moći.


Nadovezujuć na radnje gori spomenutog statistikera, budi nam dopuštena
rije svega, koja obćenita o toj znanosti iztaknuti. Raznolika tumačenja pojma
ieči „statistika" nalazimo prije svega u samom povjestnom razvoju te znanosti.


Starija škola, zastupana po učenjacih u Njemačkoj, Englezkoj i Italiji,
azumjevaše pod statistikom, stranom opis „državnih osebnostih", stranom pako
opet iztraživanja na polju narodoslovja.


Bitno drugi pojam imaše o tome novija, poimence francezka škola, koja
liedeć primjer Queteletsa nastojaše putem statistike pružati dokaz, da i ethična
jelatnost, podčinjena stanovitim zakonom naravi.


I tako su tečajem vremena pridržane dvije vrsti tumačenja rieči statitika.
Jedni žele da statistikom pokažu zemlje i narode u svakom važnijem
lOgledu u obće, drugi pako misle, da će na temelju prispodablanja sbrojeva,


´) Vidi: Allgemeine Forst- unđ Jagd-Zeitung. III. 1883. str. 75.


^) Vidi: Reden und Aufsatze von Dr. Riimelin, i Schonberg „Handbuch der
olitischen Ookonomie."