DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 185 — Šumarska statistika njezin djelokrug i važnost.´ I. Kako se u najnovije doba osobita pozornost takodjer i u naših krugovih, marskoj statistici posvećuje, to držimo, da neće biti sgorega, ako i ovdje koju toj velevežnoj grani šumarske znanosti iztaknemo. Pitanje, kako da se državna šumarska statistika u Austriji uredi, bijaše cdractom ovogodišnjih razprava austrijskog šumarskog kongresa. Velika skup ina njemačkih šumarah, takodjer razpravljaše prigodom lanjskog sastanka, tanje uredjenja obće šumarske statistike za Njemačku. U nas je pako šumarska statistika do sada još žali bože neoln´adjcnb )lje, pa ipak od kolike li bi nam bila važnosti. Pa u koliko i jeste u najnovije doba i u našoj domovini djelatnost na )lju statističnih iztraživanjah, ustrojenjem zemaljskog statistlčnog vieća, štatiičnog ureda itd. dosta uspješno, to nam šumarom od tuda ipak do sada slaba ^posredna korist. Jer izuzam vele znamenitog i vrstnog djela ministerijalnog .vjetnika A. Bedoa „Die Comerzielle und \virtschaftliche Beschreibung der k. ;aatsforste", neimamo u obće šumarsko statistićno literature, ma sve da nam djela Engela, Krešića, Veselija, Baženta itd. mnogo zanimivih šumarsko stastiCnib podataka pi´užaju. Nu tome rije ni čudo, jer dok se u istoj obćoj teraturi, skoro do u najnovije doba, bit i zadaća te znanosti najraznoličnije amčivala i tumačila, nije se mogao ni sadržaj šumarske statistike, koja tek imo podredjeni dio te obće statistike sačinjava, svrsi shodno i točno ustanoviti. Nu pošto se sada, ti pojmovi osobito radnjami, po razvoj statistike veleislužnog predsjednika Tiibinžkog sveučilišta, dra. Rilmelina^), prilično razjasiše, to će se i šumarsko statistična znanstvena zadaća, svrsi shodno ustaoviti moći. Nadovezujuć na radnje gori spomenutog statistikera, budi nam dopuštena rije svega, koja obćenita o toj znanosti iztaknuti. Raznolika tumačenja pojma ieči „statistika" nalazimo prije svega u samom povjestnom razvoju te znanosti. Starija škola, zastupana po učenjacih u Njemačkoj, Englezkoj i Italiji, azumjevaše pod statistikom, stranom opis „državnih osebnostih", stranom pako opet iztraživanja na polju narodoslovja. Bitno drugi pojam imaše o tome novija, poimence francezka škola, koja liedeć primjer Queteletsa nastojaše putem statistike pružati dokaz, da i ethična jelatnost, podčinjena stanovitim zakonom naravi. I tako su tečajem vremena pridržane dvije vrsti tumačenja rieči statitika. Jedni žele da statistikom pokažu zemlje i narode u svakom važnijem lOgledu u obće, drugi pako misle, da će na temelju prispodablanja sbrojeva, ´) Vidi: Allgemeine Forst- unđ Jagd-Zeitung. III. 1883. str. 75. ^) Vidi: Reden und Aufsatze von Dr. Riimelin, i Schonberg „Handbuch der olitischen Ookonomie." |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— 186 — moći riešiti, u obće sva na čovjeka i ljudsko družtvo odnoseća se znanstvena pitanja. Statistiku smatraju dakle stranom znanošću, stranom pako samo metodom, dočim spomenuti Riimelin, statistiku sliedećimi riečmi tumači: „Die Statistik als Methode ist cin uniwersalles Untersuchungsmittel fiir alle auf die Beobaclitung des empirisch gegebenen gestiitzten "Wissenszweige, so\veit sich dieselben mit Gruppen oder PUiralbegriffen zu befassen Veranlassung haben; die Theorie dieser Metbode ist ein Bestandtbeil der Logik." Ono pako što se do sada statističkom znanošću zvalo, običavalo se lučiti: 1. U tehničku statistiku, metodologičnog značaja, koja na temelju logikom propisane teorije, uči uporabu statistične metode u praksi, osobito pako spada simo takodjer i sva za uredovnu statistiku potrebita gradja. 2. U socialnu statistiku, koje medju tako zvane družtvene znanosti spada. Ona nam daje, na temelju statističnom metodom utanačenih obstojnostih, biologiju modernoga družtva i sliku kulturnoga života, naobraženih naredah sadašnjosti. Dieli se pako u slieđeće grane: a) Statistiku pučanstva. Ova se bavi brojem žiteljstva, razdiobom istog po selištih, dielenjem po dobi, spolu, narodnosti i t. d. h) gospodarska ili ekonomička statistika. Ova se bavi razdielenjem pučanstva i družtva obzirom na raznoličnost zanimanja i privrede. Napose pako spada ovamo, agrarna, obrtnička i trgovačka statistika, uz onu o narodnom imučtvu i prihodu. c) kulturna statistika. Imade se baviti iztraživanjem oblika i stepena intelektualne, moralne i vjerske naobrazbe. 3. U nauku o državoslovju ili ti pohtičku statistiku. Ova nejma već prijašnji etomologijom opravdani naziv statistike, u koliko joj bo samo red i odnošaje državah u sadašnjosti predočivati. Iztražimo li sada na temelju netom spomenutog, samu bit i zadaću šumarske statistike napose, to ćemo vidjeti, da se ista svijuh trijuh gori spomenutih obće statistićnih grana dotiče. Šumarska se statistika, bo prije svega u dvije glavne grane dieli; u tehničku i metodologičnu. Ova poslednja nas uči uporabljivati, nauke tehničke statistike u najužjem smislu, na šumsko gospodarstvo. Poznati njemački statistik i šumar Bernhardt veli: „die Forststatistik ist die darstellung der heutigen Zustandes des "VValdbesitzes, der Wald\virthschaft und der Waldge\verbe, đas ist der die Waldprodukte umformenden Ge\verbe". Tehnički nam dio statistike pako označuje one objekte šumarske djelatnosti , koji su sposobni za statistično gradivo, uči nas kako se šumarskostatistična iztraživanja imadu rukovoditi, kako nam na pojedina posebna pitanja prakse odgovarati, i kako i na koji se način posledice takovih izti´aživanja mogu uporabljivati i predočivati. U koliko je pako, bar prividno šumsko gospodarstvo produktivna obrt, u toliko je i zadaća t. z. opisnog diela statistike, iztraživati one momente, koji |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 187 — su po proizvodnju šumskih proizvodah od važnosti. Pa to bi sa strogo tehničkoga stanovišta i dovoljno bilo, nu sa gospodarskoga ipak ne, ovo bo zahtieva, da budu proizvadjana dobra, toli obzirom na kakvoću, kao i gledom na kolikoću, odgovarala i željam i potrebam trošca, jer se inače ni naknada proizvodne snage polučiti mogla nebi. I tako vidimo, da prema rečenom šumarska statistika takodjer i potrošbu šumskih proizvodah, bar do stanovite njeke mjere, u okvir svojih izti´aživanjah uzeti imade. Tuj može šumarska statistika bar dio potrebitih joj podataka, takodjer i iz statističnog materijala inih statističnih grana, povaditi. S više je uzroka nadalje važno takodjer i poznavanje, odnošajah, o kojih je dovoz šumskih proizvodah do mjesta potrošbe ovisan, s toga će šumarska statistika imati takodjer i promet sa šumskmi proizvodi proučavati. I tako vidimo, da u okvir šumarsko statističnih razmatranjah, spadaju: 1. Proizvodnja šumskih proizvodah uobće, kao i obzirom na njihovu gospodarstvenu bit. 2. Potrošba šumskih proizvodah. 3. Kolanje šumskih proizvodah. Ravnatelj šumarske akademije u Neustadt - Eberswalde poznati strukovnjak njemački Danckelman, obzirom na spomenuto i razlikuje, gospodarsku, potrošnu i prometnu statistiku. Nuz materielnu proizvodnju, nemože šumarska statistika ipak ni duševnu radnju na polju šumoznanstva, jednostavno mimoići, i tako vidimo da se šumarska statistike donjekle bavi takodjer i šumarskom naobrazbom, u svih joj čestih. To je po Dankelmanu t. z. statistika šumoznanstva. Skupno moči je dakle zadaću šumarske statistike sliedečim načinom označiti: Statistika se dielomice bavi brojevnim predočenjem činbenikah proizvodnje potrošbe i kolanja šumskih proizvoda, kao i šumarske naobrazbe. Dielomice se iako šumarska statistika bavi takodjer i izradjivanjem proizvodah takovih štulija, u koliko joj bo u obće statističke podatke razumljivo predočivati, ter raz ožni savez pojedinih pojavah iztraživati. Rtimelin vrlo dobro, obzirom na taj drugi dio šumarsko-statističnog zadatka caže: „Was den Namen einer Wissenschaft fiihren will, kann nicht aus blossen 5iiFern und Tabellen bestehen, diese konnen nur den Grundstock des thatsachli ;hen Materiales liefem." Označivši tako u kratko pregled djelatnosti opisne šumarske statistike, lolazimo do zaključka, da šumarska statistika, obzirom na glavni dio sadržaja : tako zvanoj racionalnoj statistiki spada. I to obzirom na predočivanje proiz odnih, potrošnih i kolajućih odnošajah k gospodarstvenoj ili ti ekonomskoj, bzirom na predočivanje iztraživanjah tičućih se šumoznanstva i naobrazbe, pako , obseg t. z. kulturne statistike spada. Nu šumarska nam statistika i osim spomenutih podataka, imade pružati )š i čitavu niz inih podataka, kao n. pr. podatke odnoseće se na veličinu šum ke površine, podielenje iste polag mjestnih odnošaja i posjeda, podatke odnoseće 15 |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 188 — se na šumsko redarstvo, uvoz i izvoz šumskih surovinah i t. d. koji nam zanimivim načinom javne odnošaje predočuju, saeinjavajuć i važnu čest đržavoslovja odnosno državopisja. I tu se, kao i u mnogih inih slučajevih, socialna i politička statistika nadopunjuju, obje medjutim uporabljuju iste brojevne podatke, samo što izlaze sa i´aznolikih gledišta. Dočim socialna statistika manje više lih samo za obstojnosti i karakteristične pojave pita, to iztražuje političke statistika krom toga još i ono, što na temelju tih obstojnostih biti ima, i dali, i koje se upravne, odnosno zakonodavne mjere za buduće obzirom na te obstojnosti preporučuju i t. d. I tako vidimo, da je djelokrug šumarsko-statističnih iztraživanjah vele obsežan, šumarska statistika sama po sebi vele važna grana šumoznanstva. Bez valjanih i vjerodostojnih šumarsko-statističnih podataka napokon nije moči ni valjanu šumarsku upravu ustrojiti. Šumarska statistika nam pruža najvažniju podlogu šumarsko-statičnim iztraživaujam, ona nam omogučuje praktičnu uporabu nauke računa vriednosti šuma i šumskih proizvoda i t. d. i t. d. Od kolike su pako važnosti šumarsko - statistični podatci po radnje katastralne i procjenbene u obće svakomu je poznato, pa bi stoga bilo vrlo nuždno da se već i u nas jednom o organizaciji šumarske statistike, ozbiljno raditi započme. Razloživ tako u obće i na kratko važnost i djelokrug šumarske statistike, spomenuti ćemo do zgode takodjer i koju o djelokrugu šumarsko - statističnih podataka i iztraživanjah napose. Iz Dalmacije. Iz „objavitelja dalmatinskog" vadimo slieđeći i po nas zanimivi članak, razpravljajući godišnje šumarsko izvješće za g. 1882. U svrhu uzdržavanja ili ustanovljenja, dotično umnožanja šumarskog osoblja kod obćina, podupirale se je od strane dalm. vlade g. 1882. ukupno 7 nadlugara ili šumara i 218 lugara 10.688 for. 12 novč., dočim se g. 1881. u istu svrhu izdalo samo 9407 for. 15 novč. Osim toga doznaćena bi prošaste godine raznim obćinam još i pođpora u istu svrhu od ukupno 672 for. 67 nvč., tako da je iz državnih i zemaljskih sredstvah obćinam u svrhu uzdržanja šumarskog osoblja, ukupno bilo doznačena g. 1882. svota od 11.360 for. 78 nč. Djelatnost ovoga osoblja, označuje se u spomenutom izvještaju u obće povoljnim, a i sam uspjeh u naravi zadovoljuje, kako to medju ostalimi dokazuje takodjer i stanje novo ustanovljenih branjevinah. Nadjene su IG njih u izvrstnom, 20 u osobito dobru, 152 u dosta dobru, 296 u zadovoljnom, 171 u srednjem, a 37 njih u dosta hrđjavu stanju. Šumskih štetaJi prijavljeno bi po spomenutom osoblju ukupno 1921, od kojih su političko oblasti 1624 riešile. Od štetočiuiteljah pako bilo ih je osu |