DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 188 — se na šumsko redarstvo, uvoz i izvoz šumskih surovinah i t. d. koji nam zanimivim načinom javne odnošaje predočuju, saeinjavajuć i važnu čest đržavoslovja odnosno državopisja. I tu se, kao i u mnogih inih slučajevih, socialna i politička statistika nadopunjuju, obje medjutim uporabljuju iste brojevne podatke, samo što izlaze sa i´aznolikih gledišta. Dočim socialna statistika manje više lih samo za obstojnosti i karakteristične pojave pita, to iztražuje političke statistika krom toga još i ono, što na temelju tih obstojnostih biti ima, i dali, i koje se upravne, odnosno zakonodavne mjere za buduće obzirom na te obstojnosti preporučuju i t. d. I tako vidimo, da je djelokrug šumarsko-statističnih iztraživanjah vele obsežan, šumarska statistika sama po sebi vele važna grana šumoznanstva. Bez valjanih i vjerodostojnih šumarsko-statističnih podataka napokon nije moči ni valjanu šumarsku upravu ustrojiti. Šumarska statistika nam pruža najvažniju podlogu šumarsko-statičnim iztraživaujam, ona nam omogučuje praktičnu uporabu nauke računa vriednosti šuma i šumskih proizvoda i t. d. i t. d. Od kolike su pako važnosti šumarsko - statistični podatci po radnje katastralne i procjenbene u obće svakomu je poznato, pa bi stoga bilo vrlo nuždno da se već i u nas jednom o organizaciji šumarske statistike, ozbiljno raditi započme. Razloživ tako u obće i na kratko važnost i djelokrug šumarske statistike, spomenuti ćemo do zgode takodjer i koju o djelokrugu šumarsko - statističnih podataka i iztraživanjah napose. Iz Dalmacije. Iz „objavitelja dalmatinskog" vadimo slieđeći i po nas zanimivi članak, razpravljajući godišnje šumarsko izvješće za g. 1882. U svrhu uzdržavanja ili ustanovljenja, dotično umnožanja šumarskog osoblja kod obćina, podupirale se je od strane dalm. vlade g. 1882. ukupno 7 nadlugara ili šumara i 218 lugara 10.688 for. 12 novč., dočim se g. 1881. u istu svrhu izdalo samo 9407 for. 15 novč. Osim toga doznaćena bi prošaste godine raznim obćinam još i pođpora u istu svrhu od ukupno 672 for. 67 nvč., tako da je iz državnih i zemaljskih sredstvah obćinam u svrhu uzdržanja šumarskog osoblja, ukupno bilo doznačena g. 1882. svota od 11.360 for. 78 nč. Djelatnost ovoga osoblja, označuje se u spomenutom izvještaju u obće povoljnim, a i sam uspjeh u naravi zadovoljuje, kako to medju ostalimi dokazuje takodjer i stanje novo ustanovljenih branjevinah. Nadjene su IG njih u izvrstnom, 20 u osobito dobru, 152 u dosta dobru, 296 u zadovoljnom, 171 u srednjem, a 37 njih u dosta hrđjavu stanju. Šumskih štetaJi prijavljeno bi po spomenutom osoblju ukupno 1921, od kojih su političko oblasti 1624 riešile. Od štetočiuiteljah pako bilo ih je osu |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 189 — (Ijeno na 293 dana zatvora, 4300 fr. 7 n. globe, 3585 fr. 30 nć. naknade za štetu i na 141 foi*. 15 novć. parbenih troškovah. Osim ovoga po vladi plaćenog osoblja služila su g. 1882. kod obćina Korčulanske 1 lugar, Bladske 3 lugara, Eabske 1 lugar, Zadarske 1 nadlugar i 2 lugara, Viške 2 lugara, Sućurske 2 lugara. Trogirske 3 lugara, Metkovačke 4 lugara, Mućke 2 lugara, Supetarske 2 lugara. Kninske 4 lugara, Orebićke 1 lugar, Skradinske 26 lugara, Spljetske 2 lugara. Ukupno dakle 1 nadlugar i 55 lugara, koje su u obćine same uzdržavale, jer njihova služba do sada nijobila dovoljno uredjena. I tako vidimo da je u Dalmaciji g. 1882. vršilo šumarsku službu, bez ODZ žira da li podporom ili bez nje kod obćina 9 nadlugara i 273 lugara, dočim u prošastoj godini bilo ukupho namješteno kod obćina 9 nadlugara i 245 lugara. Povrh toga služilo je g. 1882. jošte u državnoj službi 1 šumarski upravitelj i 6 lugara; u crkvenoj i manastirskoj službi 8 lugara, a kod privatnih posjednika 6 lugara; konaćno bilo je g. 1882. kod političkih oblastih, šumarski nadzornik i 8 strukovnjaka, tako, da se je u svemu u g. 1882. bavilo 311 osoba šumarstvom u Dalmaciji. Obzirom na jur prije spomenute šumske prekršaje, bilo je g. 1882. od šumskih globa ukupno utjerano 0398 for. 39 nč., dočim je prošlih 7 godinah bilo poprieko na godinu samo po 3000 for. utjerano. Za nabavljanje šumskoga sjemenja i bilja, i prevažanje istog iz državnih sredstvah potrošena bi g. 1882. svota od 844 for. 87 nč, a za vanjske umjetne uzgoje i radnje doznačeno bi iz državnih sredstva 2900 for. za obće svrhe potrošeno je dakle g. 1882. ukupno 3744 for. 87 i po nč., dočim se je za iste svrhe potrošilo prošaste godine ukupno 4087 for. i 87 novč. Za sjemenje i biljke trošilo se je za to manje, što je isto bilo u koliko to samo bilo moguće, iz domaćih vrielah naručeno. 0 vanjskih uzgojih valja nadalje primjetiti, da su se isti po mogućnosti na okupu izvadjali, i to oko velikih i važnih predmeta, n. pr. za radnje oko vododerine Cikole doznačeno bi 1000 for.; a za one oko bujica kod Sinja 1000 for., oko Staze na Rodicevoj cesti 400 for. tako da se za druge manje uzgoje vazda manje izdaje, što je za buduće usvojenim načelom. Hvalevriedna bi nadalje i sudjelatnost zemaljskog odbora, koji je god. 1882. za umjetne uzgoje i radnje neposredno doznačio obćini šibeničkoj 100 for., za radnje oko Čikole 400 for., a 25 for. za zalievanje uzgoja Nadpolje kraj Vrgovca. Glavne radnje oko vododerinah započete su ovoga proljeća, a nada je temeljita, da će uspjeh odgovarati svrsi. Za vodjenje ovih radnja postavljeni su na državni trošak posebni nad lugari, od kojih jedan na Vrbi, a drugi u Sinju ima svoje sjedište. Ovi pod upravlanjem državnih šumarskih strukovnjaka izvadjaju ponaj prije radnje za osjeguranje obranah proti rušenju i zatim pošumljenje istih obronaka; ujedno s ovimi radnjami izvadjaju se i prezidi i priboji u svih vo |
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 190 — doderinah dotičnih obronaka, tako, da sva polja i ceste, ležeće izpod takovih predmeta za buduće su osigurane od štete kroz vodurine, kao n. pr. sada ze maljska cesta vodeća iz Drniša kroz područje Čikolc itd. Ustanovljeni su nadalje ovoga proljeća i kod Čikole i u Trilju kraj Sinja po jedan razsadnjak, za uzgojcnje biljka za najbližnja mjesta; te je time osi gurano za ove velike i važne radnje množtvo materijala za buduće radnje. I drugi manji uzgoji u pokrajini imali su prilična uspjeha — ali kod ob ćine Makarske na Stazi pošlo je i opet sve u zalud — jer odpuštenjem 8 lu gara iz službe, danom 1. prosinca 1882 otvoren bje blagu sela Podgore i cie loj okolici put u branjevine i uzgoje, u kojih sbog dobrog čuvanja bilo mnogo trave i paše. Ogromno množtvo utjeranog blaga unišlo je na Stazi u zadnje doba, sve što se je težkim trudom i velikimi žrtvami postignulo u vremenu od više go dina dana. Obzirom na razsadnike spomenuti je, da je potrošeno za uzdr/iavanje dr žavnih razsadnika u Kninu, Sinju i Kotoru, zatim đoprinašanjem k uzdržavanju dotično ustanovljenju obćinskih razsadnika u Benkovcu i Vi´liki, iz državnih sredstvah g. 1882., ukupno 850 for. Osim toga dopitana bi od vlade raznim podupiranim obćinskim nađlugarom i lugarom za njihovu djelatnost u pogledu uzgajanja biljka u primitivnih sijalištih svota od 145 for. koja bje početkom tekuće godine izplaćena. A i zemaljski je odbor u istu svrhu g. 1882. doznačio dvama lugarima nagrade od 15 i 20 for. dakle ukupno 35 for. U svemu dakle potrošilo se je g. 1882. u svrhu uzgoja šumskih biljkah svota od 1030 for. Iz i-azsađnikah u Sinju, Kninu i Kotoru izvadjen je znameniti broj biljka i upotrebrebljen u pokrajini, i to ponajviše za umjetne uzgoje na obćinskih zemljištih. Glede državnog osoblja pako iztaknuti nam je prije svega njihova unutarnja djelatnost, koja g. 1882. obsizaše sastavljanje šumskog katastra i risanje proglcdnili tlovida; tako da u nekojih kotarih taj posao već malo ne dovršen a i po ostalih biti će do mala dovršen. 0 vanjskom djelovanju istih pako spomenuti nam je prije svega g. 1882. započeto potanko pretraživanje svakovrstnih branjevina u cieloj pokrajini, koje će se 0. g. dovršiti, po ćemu se i opet svuda gleda i na to, da li i gdje bi se mogle na koji način postaviti nove branjevine ili bar povećati stare, a da narodu nebude uzkraćena potrebita paša za blago. Ovdje je još opaziti, da visoko ministarstvo poljodjelstva namjerava na" skoro preustrojiti ovu za Dalmaciju važnu struku, pošto je isto u zadnjem zasjedanju carevinskog vieća od obijuh kuća istoga pitalo a i dobilo naknadnu vjeresiju za g. 1883. Isto tako doznačilo je ministarstvo g. 1882. za poboljšanje šumarstva u zemlji svotu od 15.000 for., ustauovljujuć pri tome, da se od te svote imade |