DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 191 — 3G00 for. upotrebiti za obćine, koje diele obćinska dobra; što se u ostalom g. 1882. nije dogodilo, tako, da je ta svota za istu svrhu prenešana za tekuću g. 1883. Uz to stavio je i zemaljski odbor još drugih 2000 for. za šumarske svrhe na razpoloženje. Ovimi sredstvi kao i preostatkom od g. 1881., moglo se je g. 1882. potrošiti za šumarske svrhe do 15 288 for. 60 nč. A priračunaju li se k ovim jošte i svote, koje je zemaljski odbor g. 1882. u iste svrhe neposredno doznačio, to se pokazuje, da se je g. 1882. za podupiranje šumarstva u Dalmaciji izdala liepa svota od 16..531 for. 27 nč. U obće pako možemo reći, da je Dalmacija g. 1882. hvala budi podporam visoke vlade, kao i revnim nastojanjem c. kr. šumarskog nadzornika za Dalmaciju g. F. Zikmundovskia u šumarskom pogledu, liepo napredovala — a dao Bog da to i u buduće tako bude. Različite ´šriesti. Program k VII. redovitoj glavnoj skupštini. Upravljajudi odbor šumarskog drnžtva odposlao je početkom lipnja na svu p. n. gg. filanove družtva, sliedeći program k VII. redovitoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva koja će se počam od 12. do uključivo 15. kolovoza 1883. u Ogulinu obđržavati. 12. kolovoz a jutrom u 6 satili doček i pozdrav Clanovah na ogulinskom kolodvoru po mjestnom poslovodji; u 8 satih poučna ekskurzija iz Ogulina u Jasenak do Gomirja, veSernim vlakom iz Gorairja natrag u Ogulin. 13. i 14. kolovoz a glavna skupština u Ogulinu sa sliedecim dnevnim redom: 1. Pozdrav skupštine po predsjedniku družtva. 2. Izvješće družtvenoga tajnika o diclovanju upravljajueeg odbora družtva tečajem godine 1883. 3. Ustanovljenje proračuna za g. 1884. 4. Izbor odbora za pregledanje zaključnih računah za g. 1882. 5. Izbor predsjednika i jednoga odbornika. 6. Razprava o promjeni družtvenih pravilah. 7. Čitanje novoga kućnoga reda. 8. Razprava pitanja, kako bi valjalo na temelju redovite preborne sječe u brdskih i planinskih šumskih prcdjelih , šumo uživati odnosno urediti gospodarenje istih, s osobitim obzirom na vladajuće abnormalne odnošajo u gornjoj krajini. 1). Predlog „Hrvatske Matice" o prostorijah za šumarsko družtvo u sgradi SokolKolo- Matica u Zagrebu. 15. kolovoza , odlazak jutrom u B satih sa bi´zim vlakom u Lokve u svrhu ialnjcga poučnoga izleta u tamošnje državne šume; večernim vlakom natrag u Ogulin ; satim razstanak. P. n. gg. članovi i prijatelji šumarstva želeći prisustvovati VII. glavnoj skupštini, neka se izvole čim prije prijaviti upravljajućemu odboru družtva, (Zagreb, Prilaz br. 30), la im se pravodobno dostaviti mogu družtvcne izkaznice i polakšico za putovanja er zamoljena su ravnateljstva privil. južne i kralj, ugarske željeznice, nadalje ravna; eljstvo podunavsko-parobrodarskoga družtva za vožnju na savi, ter za učestnike skup |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 192 — stlno razmjerno ved sniziše voznu cienu prema događanjem obiCaju i to za vrieme putovanja od 9. do ukljugivo 20. kolovoza 1883. Šumarski državni izpiti u Zagrebu. Zapitani s više strana u pogledu obdržavanja višjih šumarskih državnih izpitah za samostalnu šumarsku upravu, budi ovime svoj onoj gospodi Clanovom, koji se rečenom izpitu pođvrCi kane, spomenuto : 1. da se šumarski državni izpiti budu obđržavali u Zagrebu koncem mjeseca kolovoza. 2. izpit se još uvjek bude obdržavao polag naredbe o državnih gumarskih izpitih od g. 1857. 3. sve odnosne molbenice imadu se uputiti zajedno sa prilozi (krstni list, svjedoCba vrhu svršenih šumarskih naukah, svjeđočba vrhu dvogodišnjeg praktičnog službovanja i pismenom domaćom radnjom, odnosno svjedočbom o nadležnoj oblasti vrhu dosadanjeg službovanja) na visoku kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove u Zagrebu. Poučno putovanje u gornju Štajersku. Dne 30. svibnja, povratiše se slušatelji šumarskih tečaja preko Zagreba sa poučnog putovanja, po državnih šumah u Miirzzuschlagu, Neubei´gu, Mariazelu, ter šumah austrijanskog alpinskog družtva u Gusswerku i Admontu. Putovanje predvodišo gg. profesori Kiseljak i Hlavva. Exkurzanti bijahu svagdje najusrđnije dočekani i primljeni, a samo se to putovanje može smatrati jednim najpoučnijih, što su do sele od strane zavoda preduzeta. Mi ćemo na drugom mjestu još i koju obširniju o tora putu spomenuti. Šumarski državni izpiti u Bosni i Hercegovini. Mjeseca ožujka t. g. obdržavani su kod zemaljske vlade u Sarajevu nižji državni izpiti za šumarsko, lugarsko i tehničko osoblje. Povjerenstvo sastojaše iz dvijuh šumarah i jednoga političkoga (!) izaslanika kao predsjednika. K reorganizaciji šumarstva u Austriji. Nova organizacija šumarstva imade se u Cislajtaniji još ove godine provesti, prema izradjenoj osnovi postajati će u buduće slicđeći državni šumarski nadzorni organi: 2 šumarska nadsavjetnika u VI. dnevnom razredu, 5 šumar, savjetnika u VII., 7 šumarskih pranadzornika u VIII., 50 šumarskih nađzornikah u IX., 55 šumarsko-povjereniSkih pristava u X. dnevnom razredu i 52 nadlugara. Ukupni troškovi nadzora iznašati će 237.321 for. dakle za 96746 for. više nego li iznašahu dosada. Ornithologieka zbirka zoologijskoga muzeja u Zagrebu. Čitamo u „Viencu" „Došla nam je do ruku razpravica „Anomalien der Ornis croatiea. Aus der Sammlung: des zoologischen Museums in Agram von Spiridion Brusina. VVien. Verlag des ornitho logischen Vereines." U ovoj razpraviei, preštampanoj iz časopisa bečkoga ornithologič koga družtva, profesor Brusina opisuje 25 pticah iz zbirke našega muzeja, koje su znamenite sa svojih anomalija. Tako spominje i opisuje 19 ptica neobičnih boja (ve ćinom albina), 2 ptice nakaznih kljunova, 2 ptice nakaznih nogu i 2 ptičja bastarda. Iz uvoda ove i za lajika zanimive razprave razabiremo, da ornithologička zbirka našega muzeja ima 266 vrsti ptica u 1386 primjeraka. Nu velika ova zbirka ipak još nije sasvim podpuna, pošto po poznatih katalozih ima u svoj Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji oko 340 vrsti ptica (ciela austro-ugarska monarkija ima 393 vrsti ptica). U našoj muzealnoj zbirci najbolje su zastupane ptice pjevice (50 vrsti u 252 primje raka) i grabilice (35 vrsti u 226 eksamplara). Veoma nas veseli što profesor Brusina priređjujo „Prodromus Faunae Croatieac" kao pripravu za veliko i podpuno djelo o životinjstvu hrvatskom." K pitanju pošumljenja krasa. Iz izvještaja povjerenstva za rukovođjenje poslovah krajiške investicionalne zaklade za g. 1883. proizlazi da je tečajem ove godine za radnje oko pošumljenja na krasu razpoloživa svota od 36000 for. |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 193 — Tvornica tanina u Županju. Biti će poznato našim štiocem, da se već oduljo vremena o tome radi, da se u Županju, sagradi tvornica za proizvađjanje tanina, iz trešća i inih odpadalca hrastovine po tamošnjih ogromnih krajiških šuniah. Najnovijim vještim primjereno, čini se da će se važno to poduzeće ipak oživotvoriti. Posao rukovoditi poznata englezka tvrdka Miller et Comp., koja si je već dobavu surovog materijala za odulje vrieme osjegurala. Poduzeće zapoćeo je bio u svoje vrieme grof Seilcr, koji nahladiv se umro, tako da je baš uslieđ toga ciela stvar sve do u najnovije doba jenjala, sa se dipak nadati, da će poduzeće pod firmom gori spomenutih poznatih poduzetnika poći za rukom Promet drva na Rieei. Danas već ne samo da Eieka dieli cioli promet s Trstom, nego Rieka već i nadmašuje promet tršćanski. Još g. 1880. odpremljeno je iz Rieke u Francezku 2,687.818 komadah đužicah, a iz Trsta 33,701.400, ali je ugarska vlada jeftinim svojim cienikom, na di´žavnih željeznicah, odpremu drva tako udesila, da je g. 1882. prošlo kroz Kieku već do 18 milijunah, a kroz Trst samo 14 milijunah. Osim te baćvarske građje ide i silno drvo za razne tehničke svrhe sada prieko Rieke u inozemstvo, što je prije išlo sve na Trst. Molba šumarom i gospodarom. Čitamo u „Nar. Nov." br. 102. od 4. svibnja t. g. sliedeća: „Jedna manah gospođarsko-šumarskoga zavoda u Križevcih jest ta, što slušatelji neimaju knjigah! Na godine i godine bave se svojimi, reć bi kukavnimi skripti. Tu jedan nješto izpusti, drugi dvije tri doda, i tako radi svatko, kako mu se svidi. Što se ove godine izpusti, popravi, doda, to se na godinu uzme ili obratno. Gdje se tako radi, tu niti je govora o vrstnoći, niti vrieđnoći dotičnoga predmeta. Uz površnu knjigu, dobiva se i površno znanje. Odkađa obstoji zavod, mogli smo Ije (uz tolike izvrstne profesore), imati sve knjige. Tko je tomu kriv, noću izpitivati, kano što ni to: pišu li se knjige za križevački zavod, neka su lih zanj napisane. Žali bože i ono malo knjigah, što ih imamo, nisu tako radjene. Tu se više gledalo, št o se piše, nego za kog a se piše. Toga radi odlučio sam vis. ki-. zemalj. vladi predati rukopis: Hrvatska zoologija, obzirom na gospodarstvo i šumarstvo. Knjiga (odnosno rukopis) izrađjena je li h za Hrvatskn, (odkuda i naslov), te se može rabiti samo na križevačkom zavodu. Radjena je po knjizi iste vrsti na parižkom i londonskom učilištu gospodarstva; naravno da tu neima gOvfora o kakovom prevodu ili što sličnoga, buduć da zoologija napisana za parižko i londonsko gospodarsko učilište, nevalja za križevačko, do li prvoga diela, (koji je medjutim radjen po Gieblu). Da mi djelo što više odgovara svojoj svrsi, molim sve p. n. gg. prijatelje hrvatske knjige i učeće mladeži, osobito gospodare i šumare, da bi mi izvoljeli javiti, kako se imenuje koja životinja u dotičnom mjestu; tu da se pazi na imena lih u narodu rabljena. Ujedno bi molio, da se doda (ako je moguće) i tehničko t. j . latinsko ime uz ono naših prirođopisnicah. Dopisi neka se šalju u Osiek gornji grad. Franjina ulica br. 15. uključivo do prvoga srpnja 1883. Osiek, 30. travnja 1883. Filip Bajić , književnik. Proračun kr. ugarske državne šumarske uprave za g. 1883. Polag proračuna za g. 1883. iznašao bi prihod 6,027.381 for. dakle prema proračunu na g. 1882., za 131.7 72 for. više. Redoviti izdatci iznašaju 4,085,250 for. dakle prema onim lanjske godine za 30.086 for. više. Cisti prihod iznaša 1,942.131 for. ili za 101.686 for. više nego li je u g. 1882. izkazan. Spravljanje žira i bukvice preko zime. Čitamo u „Oesterreichische Forst- Zcitung"´ na str. 107. u članku pod naslovom: „Zur Aufbe\vahrung der Eeichln und Bucheln im Winter", sliedeće : Sakupljeni se žir i bukvica imadu prije svega valjano osušiti. Mjesto, gdje se plod preko zime spraviti Želi, t;´eba da bude prilično ravno, ter |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 194 — giabljaina osnaženo Zatim se tim prostorom povuče više brazđicah, koje valja otrovanim žitkom izpuniti, za đa se spravljeni plod od miševa obrani, napokon se mjesto još i jarkom, od vlage obraniti može. U blizini tako priredjenog mjesta gdje so žir nakupiti i spraviti želi, nameću se sada još i dva kupa friško ođpalog lišća, od kojib se jedan bude namah za pokriće sjemena, drugi pako u proljeće upotrebio. Kod nakuplanja skupljenog sjemena, nevalja više od dvijuh naslaga ploda najedanput naslagati. Izmedju dvie naslage ploda, dolazi naslaga listara i tako sve redom, dok se napokon cicli kup nepokrije 15—20 omt. debelom naslagom lišća i hvojami, koje drže listar, da ga vihar noraznosi. Ovako složen i pokrit kup se ogradi pletežom, za đa se divjač obrani. U proljeće kad snieg kopni, nagrne se još i onaj drugi preostali kup stelje uanj, za da so tako pokrito sjeme oSuva od preranog klijanja, to nam je tim omogućeno još i porazmjerno kasno u proljeću saditi žir. Tako spravljen žir imade se, 6im se kup razgrće namah zasaditi. Važno za lovce. Gosp. profesor G. Pexiđer saobćuje nam slicdeći novi naćin brzostrojenja kožo, koji se navlastito i lovcem preporuSiti može. U „Mittheilungen iiber Lanđwirtschaft etc." priobćio je Dr. H. StcfFek u tu svrhu slicdeći naputak: U 10 lit. vode raztopi 250 grama kocelja (alauna), 150 grama salitre (Kalisalpeter), te 100 grama kuhinjske soli, pridodaj tekućini 260 grama Ciste karbolne kiseline, te smjes dobro promješaj. U tako priredjenu tekućinu položi onda dotićnu kožu, tako da bude po mogućnosti svestrano sa tekućinom u doticaju, te ju ćešće okreći, da se svi dielovi kože sa tekućinom dobro promoJe. Nakon 36 satih uzmi kožu na polje, te ju tako položi, da tekućina po naravnom smjeru dlaka odticati može; zatim ju opet položi sa dlakavom stranom na shodnu dasku, razvući ju po mogućnosti, i priCvrsti s malimi ćavlići, a nakon toga ju pusti na suncu ili toplom kojem mjestu brzo izšušiti. Kad je otvrdnula, moć će se i eventualno još preostali komadići mesa, na koži lasno odstraniti, a konaćno se kože plovućcem (Bimsttein) dobro ostruže. Ovako priredjena koža shodna je onda za svaku uporabu, ona je što no se veli „bjelostrojena". Tim se naCinom dadu u najkraćem roku i zimske i ljetne kože srna, vukova, lisica i t. d. pa i ptica ustrojit, te se je navlastito pokazalo, da ovim načinom priredjene kože vrlo težko puštaju dlake. Način ovaj vrlo je jednostavan te ga svaki radnik lahko izvejti može, a svaka je koža nakon tri dana gotovo strojena. Dotične se ingrendencije pako mogu za jeftin novac dobiti u svakom dućanu, a gori spomenute množine dovoljne su za 2—3 srneće kože. Nauk o čuvanju šumah. Nakladom visoke kr. zemaljske vlade, izašla je u tiskari „Narodnih Novinah" u Zagrebu knjiga „Nauk o čuvanju sumah", napisao ju Vladimir Kiseljak kr. profesor šumarstva na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Knjiga obsiže 202 strane, te je providjena sa 62 slike. Cicna samo 70 nvč. Knjiga sastavljena je na temelju poznatog njemačkog djela „Der Forstschutz von Dr. R. Hess. 1878." te namienjena prije svega slušateljem na našem šumarskom zavodu, no i svakomu naših šumarah dobro će doći. Sjednica upravljajućega odbora. Upravljajući odbor držao je tečajem mjeseca svibnja tri sjednice, razpravljalo se pako ponajviše o nacrtu novih družtveuih pravila, koji će odbor ovogodišnjoj glavnoj skupštini u smislu dnevnoga reda, kao i odpisa visoke vlade, na pretres predložiti. U novom tom nacrtu imade više bitnih promjena, koje je odbor na temelju dosađanjeg izkustva kao i u interesu družtva za predlog prihvatio. Za izviestitelja u tom pitanju izabran je. đružtveni tajnik. Peta glavna skupština ruskih šumarah. Peta glavna skupština šumarah Kusije, obdržavana bi lanjske godine od 13.—22. kolovoza u Moskvi. Razpravljahu se pako sliedeća pitanja: 1. Obrana šumskog vlastničtva, referirao ravnatelj ruske šumarske akademijo u Moskvi Arnolđ. 2. Koja je vrst sadnje borovih biljka najjeftinija i najsjegurnija? referirao Knore. 3. Kojim se načinom mogu najpre občuvati šume, imajuće |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 195 — obću važnost? referent Kajgorođ, i 4. Kojitni se sređstvi imađu i opet zagojiti pustoši sjevernih gouvernementah ? referirao Philipov. Šumarstvo u Austriji i kođ nas. Od vrlo uvažene strani primismo slieđeće : „C kr. ministarstvo poljodjelstva u Beču izdalo je na dne 4. veljače 1883. nadopunujueu naredbu, ka naredbi od 13. veljače 1875., o pripušćanju k višnjem državnom izpitu za državnu upravu. Na temelju te naredbe imati će odsele kandidati želeći u državnu šumarsku službu stupiti, osim jur poznatih dokazah, svoje odnosne molbe još obložiti: a. svjedočbom da su jur prije polazka šumarskog kojeg zavoda, bar kroz jednu godinu u praksi službovali; i to ili u državnoj ili u povećoj kojoj privatnoj šumariji. b. svjedočbami vrhu položenih teoretičnih šumarskih državnih izpitih, kakovi su naredbom ministarstva prosvjete od 8 prosinca 1881. uvedeni na c. kr. visokoj šumarskoj školi u Beću. I tako vidimo da se u Cislajtaniji već sada nastoji šumarski proletariat zavremena odstraniti — a kod nas ? — Kod nas žali bože još uvjek čekamo — i čekamo na novu naredbu o polaganju višjih šumarskih državnih izpitah, akoprem je nacrt takove naredbe jur pred dvie godine pretresan i visokoj vladi na odobrenje podastrt. — Mi nebi te činjenice spominjali, kad nebi čvrsto uvjereni bili o posvemašnjoj neshcdnosti dosadanjcg u nas običajnog obdržavanja kao i dozvoljavanja polaganja višjih šumarskih državnih izpita za samostalnu šumarsku upravu, ter da nas nije strah, da će potraju li ti provizorni ođnošaji šumarstva još i dalje u nas, naše šumarstvo vrlo nizko spasti. S toga molimo nadalje visoku vladu kao i sve ostale mjerodavne faktore, da spomenutu i toli željno izčekivanu „novu naredbu glede polaganja šumarskih državnih izpitah" u interesu stvari, čim prije u život privedu. —r. Nihilizam i šumarska akademija u Varsavi. Šumarska akademija u Variavi bude zbog nihilističnih agitacija tamošnjih slušatelja na dne 4. ožujka zatvorena. Od 143 slušateljah bude njih 54 izključeno sa svijuh zavoda Rusije, 39 njih bude zključeno sa zavoda na dvije godine, 36 njih bude pi´ognano a samo 14 njih bude iozvoljeno u slučaju, da se zavod i opet otvori na novo predavanja polaziti. Umjetno drvo. Vadimo iz „Deutsche Industrie-Zeitung" 1882. str. 480. slieleću: U Englezkoj pravi se u novije doba mnogo t. z. „umjetnog drva", koje se i u ^radjevne svrhe u mjesto običnoga drva uporabljuje. Drvo se pako dobiva iz kaolina, to po sliedećem načinu: Prema poroznosti koja se želi proizvodu dati, načini se iz I —3 diela piletino i 1 điela kaolina uz primješanje odgovarajuće količine vođe, manje ´iše plastična masa, spužvastog sastava, koja se onda velikim tlakom zgusne. Na ovaj e način dobivaju trupci, od 20 — 30 cemt. u promjeru, i 1 — 2 metra u duljini, koji e onda stranom na zraku, stranom u posebnih sušilnica izsuše, a konačno onda još i ilnoj žari izvrgavaju. Nakon što je, takova masa onda opet postepeno ohladnula, moći đ je obđielavati, kao obično drvo t. j . ono se dade piliti, laštiti, tesati etc. a navla tito se još odlikuje tako umjetno zgotovljeno drvo i svojom neupaljivošću. Specifična ežina te mase, pako pol je manja od one običnih opeka. Šumarstvo u proračunu Ugarske i Hrvatske za god. 1883. Čitamo u Oesterreichische Vierteljahrschiift," da su u proračun za g. 1883. slieđeće stavke metnute, za šumarstvo: I. Hrvatska . Zakon od 22. prosinca 1882., o proračunu unutarnje autonomne prave kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Dio III. Naslov I. Izvestitelj kr. zemalj. vlade, laća i stanbina 2100 for. Naslov 7. 7 županijskih nadšumarah 8400 for.; naslov 12. rbvencija kr. šumarskom i gospodarskom učilištu u Križevcih 34.480 for. Pošumlenje rasa, 2000 for. Naslov. 13. stipendiji za naobrazbu učiteljskih silah za šumarstvo |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 19fi — 1500 for. ; 2 stipendija za slušatelja križevačkog zavoda 400 for. Podpore za naobrazbu spomenutih učitelja 400 for. Naslov. 15 mirovine za učitelje šumarsko-gospodarskog učilišta 2690 for. iliti ukupn o 51.890 for. II. Ugarska. Zakonski članak III.: 1883. zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora: A. Redoviti izdatci: Glava XVI. Naslov 13. Šumarsko-rudarska akademija u Šemnicu 90529 for. . XVin. 6. Državne šume 4,085.940 for. 7. Šumarska nadzorničtva 92.000 for. 8. Državna šumarska zaklada i to za kulture 10.000 for., za naobrazbu šumarsko-lugarskoga osoblja u smislu § 208 ugarskog šumskog zakona 4800 fr. B. Investicije u državnih šumah 193.940 for. ili ukupn o 4,486.409 for. A. Redoviti prihod. VIII. 4. Državne šume 6,027.381 for. 5. Državna šumarska zaklada 24.000 for. ili ukupno 6051381 for. Sitnice trgovačke. Polag izvještaja u „Pester Loyđu" o izvoznoj trgovini u g. 1882, iznašala je ukupna produkcija šiške u „Translajtaniji" i Srbiji, po 50000 inetr. centih. Ciena šiške (lučeca) u obde pako da je bila slaba, kao što i prodja, jer kožari, da vole valoneju, uzprkos sve joj visoke ciene — jer da su se na nju uslied iierodice šiške za posliednjih godina već priučili. Hrastove kore za strojenje tražilo se je dosta, i uz vrlo povoljnu cienu. Produkcija iznašala je lani u „Trauslajtaniji" oko 3000 metričkih centih. Nadati se je pako, da će ta vrst mcđjiitimnog užitka naših šuma, postati ipak još važan predmet izvozne kao i domaće trgovine. „Pozor" o „šumarskoj povjesti". Pozor đonaša u br. 32. od 9. veljačo t. g. sliedeću ocjenu netom izašle. ,,Povjesti šuma i šumskog gospodaistva u Hrvata", od P. X. Kesterčaiika. „U važnoj ovoj i zanimivoj brošuri, razpravlja pisac najprije o stanju Hrvatske za najstarije dobe i o važnosti šuma po stare Hrvate; prelazi na to na trgovinu s drvi u Primorju, na ođnošaje lova, razpravlja agrarne ođnošaje u našoj domovini i zaključuje taj dio opisom stanja hrvatskih šuma u 17 stoljeću. Novi dio počimlje s urbarijem, što ga je izdala carica Marija Terezija, glede šuma, te Grimanijevim agrarnim zakonom za Dalmaciju. Navadja zatim šumske zakone u Hrvatskoj i Slavoniji, te riše upliv francezkog gospodstva u Hrvatskoj na razvoj gospodarstva. Progovoriv o šumarskom zavodu u Mariabrunnu i hrvatskih šumarih, te o stanju šumarskog zakonarstva u Hrvatskoj počam od g. 1807 —1850 , prelazi u najnovije doba. Ovo zanimiv o i poučn o djelo može se dobiti u svih zagrebačkih knjižara. Ciena 1 for. Šumarski vježbenik. Presvietli gospođin grof Pavao Drašković, vlastelin „Velikoga Bukovca" kraj Varaždina, očitovao se je pripravnim preuzeti jednog abiturienta šumarstva na kr. križevačkom šumarskom učilištu, u svrhu pribavljenja prakse. Oni koji bi voljni bili stupiti u tamošnju praksu neka se obrate na rečenog vlastelina presvietlog gospođina grofa Draškovića, naznačivši pođjedno takođjer i uvjete pod kojimi praksu nastupiti žele. K statistici grabežljive zvjeradi u Krajini. Polag službenog izkaza, ubijeno bi prošle godine u bivšoj vojnoj Ki-ajini ukupno 15 medvjedah, 211 kurjakah, 1192 lisice, 241 kuna i 42 divje mačke. Medvjedah ubito bi u okružju ogulinskom 5, okružju brinjskom 3, po jedau u okružju gospićkom, slunjskom, gračackom, otočkom, Zavaljskom i novogradiškom. Kurjaka ubijeno bi po cieloj Krajini, najviše pako u kotaru oriovačačkom 26, novskom, gospićkom 22, ogulinskom 15, vinkovačkom 12, Otok 11, gračackom 10, u ostalih pako manje. Lisicah ubito bi najviše u kotaru gospićkom i ogulinskom (183, 179), zatim u Glini 101, Novoj Gradiški 100, Gračacu 95, Slunju 82, Novskoj 70, Dvorskom 44, a u ostalih izpod 40 komada. Kunah ubijeno bi najviše u okružju ogulinskom 91, u gospićkom 88, gračackom 21, uđbinskom 9, slunjskom, novskom, zavaljskom po 8. Divljih mačaka ubito bi u gospićkom kotaru 9, u ogulinskom i slunjskom po 7, otočkom i novskom po 5, gračackom i županjskom po 4 komada. Za nagrade izdano bi ukupno svota od 1800 f. |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 197 — Izvješće O tršćanskoj izložbi g. 1882. Poznati stiukovnjak g. M. Krešić, tajnik trgovaCke komore u Zagrebu, izdao je netom pod gornjim naslovom prekrasno i vrstno djelo, u kojem nam potanko opisnje tršćansku izložbu i važnost njezinu po Hrvatsku. Knjiga obsiže 134 strane u velikoj osmini i bogato je opremljena, a sadržaj toli obilat i zanimiv, da neima po gotovo strukovnjaka komu ta knjiga nebi bila shodnim pomagalom. Da je takodjer i šumarstvo primjei´no u tom djelu razpravljano razumjeva se, sjetimo li se velike važnosti građa Trsta u obc´e po našu trgovinu sa šumskimi proizvodi. Mnogovrstni trgovačko- i narodno - gospodarstveno važni statistični podatci u velike povisuju i praktičnu važnost te knjige, a mi ju osobito preporučamo i našim drugovom, znajuć da će im vrlo dobro doći. Knjiga se dobiva u svih knjižara uz cienu od 1 for. Ubio medvjeda. Pišu iz Jerezane: „Jure Gerovac seljak iz Jezeranah, pošao je na dne 3. lipnja sam u Kapelu, da pogleda svoje sjenokoše. Tu se susretne sa neobično velikim medjedom. Kad ga opazi Juraj Gerovac snimi sa ramena pušku, nameri i pogodi medvjeda. Medvjed rufieć nasrne na pomenutoga seljaka, koji ga je odvažno čekao, ali medi malaksale sile pa se jadan svali koliko bje dug i širok, pod noge vješta lovca. Medvjed vagao je 4 stare cente i 90 funti. Okružnica i molba. Veleučeni g. profesor S. Brusina u Zagrebu izdao je slieđeću okružnicu i molbu za popunjenje domaće sbirke ptica, i uputu, kako valja prirediti i pošiljati mrtve ptice narodnomu zoologičkomu iz daljih krajevah naše zemlje. Važnosti stvari radi saobćujemo eto sadržaj iste: „Višegodišnje izkustvo pokazalo je ovomu ravnateljstvu, da razmjerno prema drugim zemljam i narodom ima žalibog malo naših ljudi, koji bi se sjećali ovoga hrvatskoga zavoda, premda se nebi smjelo zaboraviti, da je baš narodni muzej prvi zavod u Zagrebu, što ga posjećuje svaki strani učenjak, svaki strani putnik, te da upravo prema stanju ovoga zavoda sudi o kulturnoj snagi hrvatskoga naroda, budući da su strancu naši ostali viši učevni zavodi i akademija znanosti i hrvatsko sveučilište više manje nepristupni radi neznanja našega jezika. Pođpisano ravnateljstvo tvrđo se nada, da će ovo nekoliko rieči biti dovoljno, da se Hrvati odsele bolje pobrinu za zoologički muzej. Izkustvo je nadalje pokazalo, da su se veoma mnoge zanimive ptice, što su nam došle od ono nekoliko prijatelja zavoda, osobito iz daljih krajeva, pokvarile putem, osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju mrtve ptice u dalje krajeve. 1. Svakoj ptici imade se prema veličini nekoliko kapljica — kod velikih jedna žlica — jake žeste u grlo zaliti, najbolje ako je žesti dodano nešto salicila, a usta sa kudeljom ili vatom začepiti, da tekućina neizcuri. Kod pticah hranećih se ribom imade se prije i guša očistiti stiskanjem. Preporuča se takodjer, da se i u šupah ulije žeste, a zatim začepi. Ako je ptica krvlju omrljana, to bi dobro bilo, đa se tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv upije. Onda se sadra odstrani, a dotično se mjesto pokrije bugačicom. 2. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinski papir i onda se skupa u čvrst papir zaomote. Na pošiljki neka se napiše: „Toplina štetna" i „Ptice za nadjevanje". Dokle nije ptica zamotana, imade se čuvati, da do nje nedodju muhe. 3. Za svaku pticu treba točno zabilježiti dan i mjesto, gdje je ubijena, jer drugačije neima prave vriednosti za sustavnu sbirku. Bilo bi osobito željeti, da se pridoda i mjestno hrvatsko ime dotične vrsti. Glede ostalih potanjih uputah voljno je ravnateljsto u svako doba takove svakomu dati. Reorganizacija zemaljske uprave i šumarstvo. Nedavno objelodanjena bi u domaćih glasilih „osnova nove organizacije političke uprave u zemlji", kakova je predložena Njegovu Veličanstvu na predhodnu sankciju. Iz nacrta razabiremo, da će stanje političkih šumarskih organa u buduće u »as biti još kukavnije nego li je već i sada, |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 198 — Jer kako se čini ne samo, đa se ni u buduće nekani u nas šumarstvu onaj ugled i važnost dopitati, koji bi ga po pravu obzirom na velevažnost šumali i šumskog gospodarstva u nas išao, nego se dapafie i sadanja pozicija kani napustiti. Tako će kr. žup. nadšumari ti jedini sada šumarsko-politieki i redarstveni organi u buduće biti u zadnjem dnevnom razredu, naime u X., a i plaća (koja već i sada tako kukavna, đa nemože gorja da bude) imala bi se za 100 for. umanjiti! — Pa onda, da dobijemo naobraženo, sviestno, službi doraslo i pošteno osoblje? To vrlo dvojimo ! Čudnovato nara se napokon ćini, da je i opet samo šumarstvo koje se u toj novoj osnovi prikraćuje pa ipak je isto sjegunio jednake važnosti sa mjernićtvom ili ostalimi narodno-gospođarskimi granami. Ostane li pri toj osnovi — to onda naše šumarstvo i zbilja nejma budućnosti — pa ipak sve što se dobra nadasmo, uvjek se tješismo, da će u život stupiti novom organizacijom zemaljske uprave! — Uz takove okolnosti pako — niti trebamo šumarskih škola, niti naobraženih šumarah, jer za takove službe 1 fiasti dobri će biti i jageri i pikscnšpaneri . — Neznamo u koliko su načelnici naših šumarskih oblastih uplivali na sastav tog nacrta, nu to znamo, da se njim neizpuni nijedna onih želja, koju je upravljajući odbor šumarskog družtva, visokoj vladi u pokornosti podnio na blagohotno uvaženje — ovogodišnja skupština družtva, imati će i tim opet liepo polje djelatnosti. Njemačka šumarska učilišta i državne šumarske službe. Godine 1882/3. polazilo je ukupno 708 slušateljah 9 njemačka šumarska učilišta, dočim je godine 1881. bio broj slušateljah 701. Polag pojedinih zavoda, iznašao je broj slušateljah šumarstva u Ebcrsvvaldeuu 155, Miindenu 76, Monakovu 97, Aschaffenburgu 81, Tharouđu 129, Tiibingenu 45, Karlsruhe 11, Giesenu 36, Eisenachu 75. Od ovih bijaše njemacah 625, a inostranacah 83, od ovih opet austro-ungaracah 53. Mjestah državnih šumarskih činovnika bijaše u Pruskoj ukupno 810, u Bavarskoj 662, u Saskoj 120, u Wurtenberžlioj 177, u Badenskoj 106, u Hesskoj 82, u Elzas-Lothringiji 78. Na svakih 28 mjesta dolazi po jedno izpražnjeno mjesto. Radi manjkavosti podataka nije se mogao prigodom sastavlanja tog statističkog nacrta uzeti obzir takodjer i na privatne šumarske službe. Podatke ove uzesmo iz vele zanimive razpravice koju je T. Lorey objelodanio u „Allgemeine Forst- und Jagđ-Zeitung" na str. 213. pod naslovom „Die Frequeuz der forstlichen Lehrstatten im Winter 1882/3. Opet novi stroj za sjetvu žira. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 25, nalazimo, pod člankom „Ein neues Culturgerath filr die Eichelsaat" po g. V. Mulleru, šumai´niku kneza Saumburg - Lippea u Virovitici, obširno opisan stroj za sjetvu žira, kakov se već od g. 1874. u tamošnjih kneževskih šumah rabi. Stroj se sastoji iz suličastog šilja 15 cmt. dug i na gornjem kraju 8 cmt. širok. Ovim se strojem polag izjave g. Miillera vrlo uspješno može obavljati sjetva žira. Od g. 1877. zasadjeno bi na tamošnjoj gospoštiji 3032 hl. žira, jedan čovjek može na dan 0´45 hl. žira tim strojem zasadtti. Ciena stroja medju 30 i 80 novč. po komad. Imenovanja. G. Šandor pl. Keroškonji do sada kotarski šumar u Ludbregu izabran kot. šumarom imovne obćine Gjurgjevačke. — G. Elezear Mlinarić do sada šumarski vježbenik u Zagrebu, obćiuskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji. G. S. Brosig, šumarski vježbenik obćinskim šumarom u Pagu u Dalmaciji. — G. Ivan Antoš, šumarski vježbenik kneza Schaumburg-Lippea, imenovan obćinskim šumarom u Slatini. |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 199 — DP o t x^ r đ. a* uplaćenih družtvenih prinosah od 1. ožujka do 30. lipnja 1883. Sliedeće p. n. korporacije, vlastelinstva i gg. članovi uplatiše u družtvenu blagajnu: Gjurgjevačka imovna obćina 20 for. — Vlastelinstvo Kutjevo 20 for. — Makovička Vatroslav 10. for. — Šeringer Antun 7 for. — Slapničar Edo 4 for. — Grof Arthur Nugent 10 for. — Kiseljak Vladko 4 for. — "VViirth Edo 4 for. — Navara Ante 4 for. — Belja Just 4 for. — Danek Josip 4 for. Strepaćki Mato 3 for. — Ivančić Ante 6 for. — Rački Vatroslav 4 for. — d´Alandsee Napoleon 4 for. — Bunjik Koloman 4 for. — Tremac Mijo 3 for. — Stojčević Atanasija 3 for. — Durst Milan 4 for. — Ćordašić Franjo 4 for. — Filipović Živko 3 for. — Marošević Nikola 2 for. — Vezić Nikola 4 for. — Zelinka Antun 12 for. — Orešković Tomo 10 for. — Ilijć Dušan 4 for. —Subotičanec Stjepan 4 for. — Pere Šandor 4 for. — Agjić Proko 6 for. — Brosig Ante 4 for. — Čopp Fran 6 for. — Ožbolt Josip 6 for. — Antel Milan 4 for. — Žagar Franjo 3 for. — Lipovac Blaž 3 for. — Malnar Josip 3 for. — Ožbolt Franjo 2 for. — Turk Vinko 3 for. — Tremac Franjo 3 for. — Lepušić Mirko 4 for. — Ljevačić Andrija 3 for. — Lončarević Pajo 3 for. — Sekulić Gjuragj 6 for. — Subatin Savo 6 for. — Bošnjaković Nićifor G for. — Pavlović Mate 3 for. — Hankonji Stjepan 2 for. — Etinger Josip 4 for. — Malin Ante 16 for. — Vichodil August 2 for. — Ba6ić Ante 6 for. — Crnković Milan 9 for. — Mikešić Mijo 4 for. — Banić Joso 2 for. — Vuksan Janko 2 for. — Pocernić Petar 2 for. — Bogdanović Petar 2 for. — Ljubobratović Mile 2 for. — Zubčić Dane 2 for. — Antoš Ivan 5 for. — Scbuller Gudo G for. — PeTović Adam 1 for. — Pavlović Mato 3 for. — Hiebel 4 for. — Ringl Ruiolf 4 for. — Gradsko poglavarstvo u Koprivnici 10 for. — Gelinek Teodor t for. — Dean Stjepan 4 for. — Trgovačka komora u Zagrebu 5 for. — Petar ;<"iirster 4 for. — Ružićka August 4 for. — Dundjerović Ivan 4 for. — Ko( 3škeny Aleksander 4 for. — Zobundija Mio 4 for. — Fischbach Robert 4 for. — Zajc Karmelo 4 for. — Pantelić Gavro 4 for. — Kraljević Ladislav 4 for. — Slanec Franjo 4 for. — Perok Ladislav 4 for. — Lipert Ivan 4 for. — jfrospitscli Ferdo 4 for. — Kajganović Milan 4 for. — Malin Virgil t for. — Gjureković Luka 2 for. — Hanžeković Niko 2 for. — Galović Ignjac 1 for. — Hunjet Martin 2 for. — Kolarac Petar 2 for. — Kovačević Aksa 2 for. — Maleković Jakob 2 for. — Marinčić Stjepan 2 for. — Rašeta Nikola ! for. — Sović Gjuro 2 for. — Slukić Mirko 2 for. — Skaurin Franjo 2 for. — Romenarić Josip 2 for. — Kr. šumski ured u Gospiću 4 for. — Šumarskolohodarinstvcni ured u Čabru 4 for. — Horvat Geiza 4 iov. — Striga Mladin 4 for. — Kr. šumski ured u Otočcu 4 for. — Ukupno 451 for. Sto su nam gg. članovi na poštarini povratili neuvrstismo ovdje, jer je 0 u družtvenoj blagajni prelazni novac. Predsjedničtvo. |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 200 — Stupili kao članovi ll družtvo od l. sie&nja tekuće godine sliedeće korporacije i gg.: 12. Poglavarstvo si. i kr. grada Koprivnice. 13. Trgovačka komora u Zagrebu. 14. Vlastelinstvo dobra Kutjevo sa godišnjim prinosom od 20 for. 15. Vinko Dračar. Stanje družtvene blagajne od 1. svibnja do .90. lipnja 1883. Prihod Eazhod for. ne. for. ne. 1 Ostatak koncem travnja 188.S. (u gotovom novcu i kamatono17.59 29 — — 2 Primitak od 1. svibnja do konca lipnja tekuće godine 161 19 1920 48 3 Izdatak od 1. svibnja do konca lipnja tekuće godino Ostatak 1631 42 289 OG i to : 3) u prvoj46016 lirv. štedioni na knjižicu broj 1529 „ 30 „ Ukupno kao gore... 1631 fr. 42 ne. Tražbine: Na redovitih1883 prineseili iz prošlih gođinah i za godinu 320 11 Tražbina 331 M. Vrbanie, Dr. V. K6roškenyi, predsjednik. tajnik. Dopisnica urednidtva. Gr. J. K. U I. uzalud izčekivasmo nastavak oejenah. — G. S. II. u V. odgovor na vaše pismo naći ćete na drugom mjestu ovoga lista. G. F. Z. u Z. (Dalmacija) — na pismu hvala — čim dospijemo odgovoriti ćemo vam obširnije. G. A. T. u Z. na priposlanom hvala — dok dospijemo prevesti, nCinit ćemo. G. I. A. u V. na poslanom hvala! — Javite se skoro opet. G. T. B. u B. Vaše priposlano nemogosmo uvrstiti — a glede same stvari izvolite se obratiti na same dotične njemačke novine. Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva, — Tisak C. Albrechta. |
ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Gospodi suradnikom na znanje! Pošto se je urednik lista uslied imenovanja kr. županijskim nadšumarom županije zagrebačke, prvim travnjem pj-eselio u Zagreb, to molimo da se odsele svi uredničtva tičući se dopisi šalju izravno uredniku g. nadšumaru F. Kesterčanku u Zagreb. Mletačka ulica br. 10. " Gg. članovi koji možda nisu redovito dobivali svežčiće našega lista, neka to izvole sa toenom oznakom svoje adrese prijaviti kod predsjedništva (Zagreb, Prilaz br. 30, prizemno, da ih uzmognemo odštetiti.) Pojedini svežcići iz prijašnjih godinah mogu se dobiti za 40 nove. kod predsjedničtva družtva. Družtvene prostorije i predsjedničtvo nalazi se od I. srpnja Zagreb, Prilaz br. 30, prizemno. Tiskara i litografija u Zagrebu, Duga ulica br. 26, nuz sveučilištnu knjižaru, preporučuje se slavnim upravam imovnih obćina i kr. šumarskim uredon za izvetaje svMolMti imcMiia n crnoi i i šarotiski, priugotavlja liredovne, trgovačke i obrtne formulare uz najjeftinije ciene u.ls:-u.sn.o i točno . |