DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 191 —


3G00 for. upotrebiti za obćine, koje diele obćinska dobra; što se u ostalom g.


1882. nije dogodilo, tako, da je ta svota za istu svrhu prenešana za tekuću g.


1883.


Uz to stavio je i zemaljski odbor još drugih 2000 for. za šumarske
svrhe na razpoloženje.


Ovimi sredstvi kao i preostatkom od g. 1881., moglo se je g. 1882. potrošiti
za šumarske svrhe do 15 288 for. 60 nč. A priračunaju li se k ovim
jošte i svote, koje je zemaljski odbor g. 1882. u iste svrhe neposredno doznačio,
to se pokazuje, da se je g. 1882. za podupiranje šumarstva u Dalmaciji
izdala liepa svota od 16..531 for. 27 nč.


U obće pako možemo reći, da je Dalmacija g. 1882. hvala budi podporam
visoke vlade, kao i revnim nastojanjem c. kr. šumarskog nadzornika za
Dalmaciju g. F. Zikmundovskia u šumarskom pogledu, liepo napredovala — a
dao Bog da to i u buduće tako bude.


Različite ´šriesti.


Program k VII. redovitoj glavnoj skupštini. Upravljajudi odbor šumarskog
drnžtva odposlao je početkom lipnja na svu p. n. gg. filanove družtva, sliedeći program
k VII. redovitoj glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskoga družtva koja će se počam od


12. do uključivo 15. kolovoza 1883. u Ogulinu obđržavati.
12. kolovoz a jutrom u 6 satili doček i pozdrav Clanovah na ogulinskom kolodvoru
po mjestnom poslovodji; u 8 satih poučna ekskurzija iz Ogulina u Jasenak do
Gomirja, veSernim vlakom iz Gorairja natrag u Ogulin.
13. i 14. kolovoz a glavna skupština u Ogulinu sa sliedecim dnevnim redom:
1. Pozdrav skupštine po predsjedniku družtva.
2. Izvješće družtvenoga tajnika o diclovanju upravljajueeg odbora družtva tečajem
godine 1883.
3. Ustanovljenje proračuna za g. 1884.
4. Izbor odbora za pregledanje zaključnih računah za g. 1882.
5. Izbor predsjednika i jednoga odbornika.
6. Razprava o promjeni družtvenih pravilah.
7. Čitanje novoga kućnoga reda.
8. Razprava pitanja, kako bi valjalo na temelju redovite preborne sječe u
brdskih i planinskih šumskih prcdjelih , šumo uživati odnosno urediti gospodarenje
istih, s osobitim obzirom na vladajuće abnormalne odnošajo u gornjoj krajini.
1). Predlog „Hrvatske Matice" o prostorijah za šumarsko družtvo u sgradi SokolKolo-
Matica u Zagrebu.


15. kolovoza , odlazak jutrom u B satih sa bi´zim vlakom u Lokve u svrhu
ialnjcga poučnoga izleta u tamošnje državne šume; večernim vlakom natrag u Ogulin ;
satim razstanak.
P. n. gg. članovi i prijatelji šumarstva želeći prisustvovati VII. glavnoj skupštini,
neka se izvole čim prije prijaviti upravljajućemu odboru družtva, (Zagreb, Prilaz br. 30),
la im se pravodobno dostaviti mogu družtvcne izkaznice i polakšico za putovanja
er zamoljena su ravnateljstva privil. južne i kralj, ugarske željeznice, nadalje ravna;
eljstvo podunavsko-parobrodarskoga družtva za vožnju na savi, ter za učestnike skup


ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 192 —


stlno razmjerno ved sniziše voznu cienu prema događanjem obiCaju i to za vrieme putovanja
od 9. do ukljugivo 20. kolovoza 1883.


Šumarski državni izpiti u Zagrebu. Zapitani s više strana u pogledu obdržavanja
višjih šumarskih državnih izpitah za samostalnu šumarsku upravu, budi ovime
svoj onoj gospodi Clanovom, koji se rečenom izpitu pođvrCi kane, spomenuto :


1. da se šumarski državni izpiti budu obđržavali u Zagrebu koncem mjeseca
kolovoza.
2. izpit se još uvjek bude obdržavao polag naredbe o državnih gumarskih izpitih
od g. 1857.
3. sve odnosne molbenice imadu se uputiti zajedno sa prilozi (krstni list, svjedoCba
vrhu svršenih šumarskih naukah, svjeđočba vrhu dvogodišnjeg praktičnog službovanja
i pismenom domaćom radnjom, odnosno svjedočbom o nadležnoj oblasti vrhu
dosadanjeg službovanja) na visoku kr. zemaljsku vladu, odjel za unutarnje poslove u
Zagrebu.
Poučno putovanje u gornju Štajersku. Dne 30. svibnja, povratiše se slušatelji
šumarskih tečaja preko Zagreba sa poučnog putovanja, po državnih šumah u Miirzzuschlagu,
Neubei´gu, Mariazelu, ter šumah austrijanskog alpinskog družtva u Gusswerku
i Admontu. Putovanje predvodišo gg. profesori Kiseljak i Hlavva. Exkurzanti
bijahu svagdje najusrđnije dočekani i primljeni, a samo se to putovanje može smatrati
jednim najpoučnijih, što su do sele od strane zavoda preduzeta. Mi ćemo na drugom
mjestu još i koju obširniju o tora putu spomenuti.


Šumarski državni izpiti u Bosni i Hercegovini. Mjeseca ožujka t. g. obdržavani
su kod zemaljske vlade u Sarajevu nižji državni izpiti za šumarsko, lugarsko i
tehničko osoblje. Povjerenstvo sastojaše iz dvijuh šumarah i jednoga političkoga (!) izaslanika
kao predsjednika.


K reorganizaciji šumarstva u Austriji. Nova organizacija šumarstva imade
se u Cislajtaniji još ove godine provesti, prema izradjenoj osnovi postajati će u buduće
slicđeći državni šumarski nadzorni organi: 2 šumarska nadsavjetnika u VI. dnevnom
razredu, 5 šumar, savjetnika u VII., 7 šumarskih pranadzornika u VIII., 50
šumarskih nađzornikah u IX., 55 šumarsko-povjereniSkih pristava u X. dnevnom razredu
i 52 nadlugara. Ukupni troškovi nadzora iznašati će 237.321 for. dakle za
96746 for. više nego li iznašahu dosada.


Ornithologieka zbirka zoologijskoga muzeja u Zagrebu. Čitamo u „Viencu"


„Došla nam je do ruku razpravica „Anomalien der Ornis croatiea. Aus der Sammlung:


des zoologischen Museums in Agram von Spiridion Brusina. VVien. Verlag des ornitho


logischen Vereines." U ovoj razpraviei, preštampanoj iz časopisa bečkoga ornithologič


koga družtva, profesor Brusina opisuje 25 pticah iz zbirke našega muzeja, koje su


znamenite sa svojih anomalija. Tako spominje i opisuje 19 ptica neobičnih boja (ve


ćinom albina), 2 ptice nakaznih kljunova, 2 ptice nakaznih nogu i 2 ptičja bastarda.


Iz uvoda ove i za lajika zanimive razprave razabiremo, da ornithologička zbirka


našega muzeja ima 266 vrsti ptica u 1386 primjeraka. Nu velika ova zbirka ipak


još nije sasvim podpuna, pošto po poznatih katalozih ima u svoj Hrvatskoj, Slavoniji i


Dalmaciji oko 340 vrsti ptica (ciela austro-ugarska monarkija ima 393 vrsti ptica).


U našoj muzealnoj zbirci najbolje su zastupane ptice pjevice (50 vrsti u 252 primje


raka) i grabilice (35 vrsti u 226 eksamplara). Veoma nas veseli što profesor Brusina


priređjujo „Prodromus Faunae Croatieac" kao pripravu za veliko i podpuno djelo o


životinjstvu hrvatskom."


K pitanju pošumljenja krasa. Iz izvještaja povjerenstva za rukovođjenje poslovah
krajiške investicionalne zaklade za g. 1883. proizlazi da je tečajem ove godine
za radnje oko pošumljenja na krasu razpoloživa svota od 36000 for.




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 193 —


Tvornica tanina u Županju. Biti će poznato našim štiocem, da se već oduljo
vremena o tome radi, da se u Županju, sagradi tvornica za proizvađjanje tanina, iz
trešća i inih odpadalca hrastovine po tamošnjih ogromnih krajiških šuniah. Najnovijim
vještim primjereno, čini se da će se važno to poduzeće ipak oživotvoriti. Posao rukovoditi
poznata englezka tvrdka Miller et Comp., koja si je već dobavu surovog materijala
za odulje vrieme osjegurala. Poduzeće zapoćeo je bio u svoje vrieme grof Seilcr,
koji nahladiv se umro, tako da je baš uslieđ toga ciela stvar sve do u najnovije doba
jenjala, sa se dipak nadati, da će poduzeće pod firmom gori spomenutih poznatih poduzetnika
poći za rukom


Promet drva na Rieei. Danas već ne samo da Eieka dieli cioli promet
s Trstom, nego Rieka već i nadmašuje promet tršćanski. Još g. 1880. odpremljeno je
iz Rieke u Francezku 2,687.818 komadah đužicah, a iz Trsta 33,701.400, ali je
ugarska vlada jeftinim svojim cienikom, na di´žavnih željeznicah, odpremu drva tako
udesila, da je g. 1882. prošlo kroz Kieku već do 18 milijunah, a kroz Trst samo 14
milijunah. Osim te baćvarske građje ide i silno drvo za razne tehničke svrhe sada
prieko Rieke u inozemstvo, što je prije išlo sve na Trst.


Molba šumarom i gospodarom. Čitamo u „Nar. Nov." br. 102. od 4. svibnja


t. g. sliedeća:
„Jedna manah gospođarsko-šumarskoga zavoda u Križevcih jest ta, što slušatelji
neimaju knjigah! Na godine i godine bave se svojimi, reć bi kukavnimi skripti. Tu
jedan nješto izpusti, drugi dvije tri doda, i tako radi svatko, kako mu se svidi. Što
se ove godine izpusti, popravi, doda, to se na godinu uzme ili obratno. Gdje se tako
radi, tu niti je govora o vrstnoći, niti vrieđnoći dotičnoga predmeta.


Uz površnu knjigu, dobiva se i površno znanje. Odkađa obstoji zavod, mogli smo
Ije (uz tolike izvrstne profesore), imati sve knjige. Tko je tomu kriv, noću izpitivati,
kano što ni to: pišu li se knjige za križevački zavod, neka su lih zanj napisane. Žali
bože i ono malo knjigah, što ih imamo, nisu tako radjene. Tu se više gledalo, št o
se piše, nego za kog a se piše. Toga radi odlučio sam vis. ki-. zemalj. vladi predati
rukopis: Hrvatska zoologija, obzirom na gospodarstvo i šumarstvo.


Knjiga (odnosno rukopis) izrađjena je li h za Hrvatskn, (odkuda i naslov), te se
može rabiti samo na križevačkom zavodu.


Radjena je po knjizi iste vrsti na parižkom i londonskom učilištu gospodarstva;
naravno da tu neima gOvfora o kakovom prevodu ili što sličnoga, buduć da zoologija
napisana za parižko i londonsko gospodarsko učilište, nevalja za križevačko, do li prvoga
diela, (koji je medjutim radjen po Gieblu).


Da mi djelo što više odgovara svojoj svrsi, molim sve p. n. gg. prijatelje hrvatske
knjige i učeće mladeži, osobito gospodare i šumare, da bi mi izvoljeli javiti, kako se
imenuje koja životinja u dotičnom mjestu; tu da se pazi na imena lih u narodu rabljena.
Ujedno bi molio, da se doda (ako je moguće) i tehničko t. j . latinsko ime uz
ono naših prirođopisnicah.


Dopisi neka se šalju u Osiek gornji grad. Franjina ulica br. 15. uključivo do
prvoga srpnja 1883. Osiek, 30. travnja 1883. Filip Bajić , književnik.


Proračun kr. ugarske državne šumarske uprave za g. 1883. Polag proračuna
za g. 1883. iznašao bi prihod 6,027.381 for. dakle prema proračunu na g.
1882., za 131.7 72 for. više. Redoviti izdatci iznašaju 4,085,250 for. dakle prema
onim lanjske godine za 30.086 for. više. Cisti prihod iznaša 1,942.131 for. ili za


101.686 for. više nego li je u g. 1882. izkazan.
Spravljanje žira i bukvice preko zime. Čitamo u „Oesterreichische Forst-
Zcitung"´ na str. 107. u članku pod naslovom: „Zur Aufbe\vahrung der Eeichln und
Bucheln im Winter", sliedeće : Sakupljeni se žir i bukvica imadu prije svega valjano
osušiti. Mjesto, gdje se plod preko zime spraviti Želi, t;´eba da bude prilično ravno, ter




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 194 —


giabljaina osnaženo Zatim se tim prostorom povuče više brazđicah, koje valja otrovanim
žitkom izpuniti, za đa se spravljeni plod od miševa obrani, napokon se mjesto još i
jarkom, od vlage obraniti može. U blizini tako priredjenog mjesta gdje so žir nakupiti
i spraviti želi, nameću se sada još i dva kupa friško ođpalog lišća, od kojib se jedan
bude namah za pokriće sjemena, drugi pako u proljeće upotrebio. Kod nakuplanja
skupljenog sjemena, nevalja više od dvijuh naslaga ploda najedanput naslagati. Izmedju
dvie naslage ploda, dolazi naslaga listara i tako sve redom, dok se napokon cicli kup
nepokrije 15—20 omt. debelom naslagom lišća i hvojami, koje drže listar, da ga
vihar noraznosi. Ovako složen i pokrit kup se ogradi pletežom, za đa se divjač obrani.
U proljeće kad snieg kopni, nagrne se još i onaj drugi preostali kup stelje uanj, za
da so tako pokrito sjeme oSuva od preranog klijanja, to nam je tim omogućeno još i
porazmjerno kasno u proljeću saditi žir. Tako spravljen žir imade se, 6im se kup razgrće
namah zasaditi.


Važno za lovce. Gosp. profesor G. Pexiđer saobćuje nam slicdeći novi naćin
brzostrojenja kožo, koji se navlastito i lovcem preporuSiti može. U „Mittheilungen
iiber Lanđwirtschaft etc." priobćio je Dr. H. StcfFek u tu svrhu slicdeći naputak:
U 10 lit. vode raztopi 250 grama kocelja (alauna), 150 grama salitre (Kalisalpeter),
te 100 grama kuhinjske soli, pridodaj tekućini 260 grama Ciste karbolne kiseline, te
smjes dobro promješaj.


U tako priredjenu tekućinu položi onda dotićnu kožu, tako da bude po mogućnosti
svestrano sa tekućinom u doticaju, te ju ćešće okreći, da se svi dielovi kože sa
tekućinom dobro promoJe. Nakon 36 satih uzmi kožu na polje, te ju tako položi, da
tekućina po naravnom smjeru dlaka odticati može; zatim ju opet položi sa dlakavom
stranom na shodnu dasku, razvući ju po mogućnosti, i priCvrsti s malimi ćavlići, a
nakon toga ju pusti na suncu ili toplom kojem mjestu brzo izšušiti. Kad je otvrdnula,
moć će se i eventualno još preostali komadići mesa, na koži lasno odstraniti, a konaćno
se kože plovućcem (Bimsttein) dobro ostruže. Ovako priredjena koža shodna je
onda za svaku uporabu, ona je što no se veli „bjelostrojena". Tim se naCinom dadu
u najkraćem roku i zimske i ljetne kože srna, vukova, lisica i t. d. pa i ptica ustrojit,
te se je navlastito pokazalo, da ovim načinom priredjene kože vrlo težko puštaju
dlake. Način ovaj vrlo je jednostavan te ga svaki radnik lahko izvejti može, a svaka
je koža nakon tri dana gotovo strojena. Dotične se ingrendencije pako mogu za jeftin
novac dobiti u svakom dućanu, a gori spomenute množine dovoljne su za 2—3 srneće kože.


Nauk o čuvanju šumah. Nakladom visoke kr. zemaljske vlade, izašla je u
tiskari „Narodnih Novinah" u Zagrebu knjiga „Nauk o čuvanju sumah", napisao ju
Vladimir Kiseljak kr. profesor šumarstva na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Knjiga
obsiže 202 strane, te je providjena sa 62 slike. Cicna samo 70 nvč. Knjiga sastavljena
je na temelju poznatog njemačkog djela „Der Forstschutz von Dr. R. Hess.
1878." te namienjena prije svega slušateljem na našem šumarskom zavodu, no i svakomu
naših šumarah dobro će doći.


Sjednica upravljajućega odbora. Upravljajući odbor držao je tečajem mjeseca
svibnja tri sjednice, razpravljalo se pako ponajviše o nacrtu novih družtveuih pravila,
koji će odbor ovogodišnjoj glavnoj skupštini u smislu dnevnoga reda, kao i odpisa visoke
vlade, na pretres predložiti. U novom tom nacrtu imade više bitnih promjena,
koje je odbor na temelju dosađanjeg izkustva kao i u interesu družtva za predlog prihvatio.
Za izviestitelja u tom pitanju izabran je. đružtveni tajnik.


Peta glavna skupština ruskih šumarah. Peta glavna skupština šumarah
Kusije, obdržavana bi lanjske godine od 13.—22. kolovoza u Moskvi. Razpravljahu se
pako sliedeća pitanja: 1. Obrana šumskog vlastničtva, referirao ravnatelj ruske šumarske
akademijo u Moskvi Arnolđ. 2. Koja je vrst sadnje borovih biljka najjeftinija i najsjegurnija?
referirao Knore. 3. Kojim se načinom mogu najpre občuvati šume, imajuće




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 195 —


obću važnost? referent Kajgorođ, i 4. Kojitni se sređstvi imađu i opet zagojiti pustoši
sjevernih gouvernementah ? referirao Philipov.


Šumarstvo u Austriji i kođ nas. Od vrlo uvažene strani primismo slieđeće :
„C kr. ministarstvo poljodjelstva u Beču izdalo je na dne 4. veljače 1883. nadopunujueu
naredbu, ka naredbi od 13. veljače 1875., o pripušćanju k višnjem državnom
izpitu za državnu upravu. Na temelju te naredbe imati će odsele kandidati želeći u
državnu šumarsku službu stupiti, osim jur poznatih dokazah, svoje odnosne molbe još
obložiti:


a. svjedočbom da su jur prije polazka šumarskog kojeg zavoda, bar kroz jednu
godinu u praksi službovali; i to ili u državnoj ili u povećoj kojoj privatnoj šumariji.
b. svjedočbami vrhu položenih teoretičnih šumarskih državnih izpitih, kakovi su
naredbom ministarstva prosvjete od 8 prosinca 1881. uvedeni na c. kr. visokoj šumarskoj
školi u Beću.
I tako vidimo da se u Cislajtaniji već sada nastoji šumarski proletariat zavremena
odstraniti — a kod nas ? — Kod nas žali bože još uvjek čekamo — i čekamo
na novu naredbu o polaganju višjih šumarskih državnih izpitah, akoprem je nacrt takove
naredbe jur pred dvie godine pretresan i visokoj vladi na odobrenje podastrt. —
Mi nebi te činjenice spominjali, kad nebi čvrsto uvjereni bili o posvemašnjoj neshcdnosti
dosadanjcg u nas običajnog obdržavanja kao i dozvoljavanja polaganja višjih šumarskih
državnih izpita za samostalnu šumarsku upravu, ter da nas nije strah, da će
potraju li ti provizorni ođnošaji šumarstva još i dalje u nas, naše šumarstvo vrlo
nizko spasti.


S toga molimo nadalje visoku vladu kao i sve ostale mjerodavne faktore, da
spomenutu i toli željno izčekivanu „novu naredbu glede polaganja šumarskih državnih
izpitah" u interesu stvari, čim prije u život privedu. —r.


Nihilizam i šumarska akademija u Varsavi. Šumarska akademija u Variavi
bude zbog nihilističnih agitacija tamošnjih slušatelja na dne 4. ožujka zatvorena.
Od 143 slušateljah bude njih 54 izključeno sa svijuh zavoda Rusije, 39 njih bude
zključeno sa zavoda na dvije godine, 36 njih bude pi´ognano a samo 14 njih bude
iozvoljeno u slučaju, da se zavod i opet otvori na novo predavanja polaziti.


Umjetno drvo. Vadimo iz „Deutsche Industrie-Zeitung" 1882. str. 480. slieleću:
U Englezkoj pravi se u novije doba mnogo t. z. „umjetnog drva", koje se i u
^radjevne svrhe u mjesto običnoga drva uporabljuje. Drvo se pako dobiva iz kaolina,


to po sliedećem načinu: Prema poroznosti koja se želi proizvodu dati, načini se iz


I —3 diela piletino i 1 điela kaolina uz primješanje odgovarajuće količine vođe, manje


´iše plastična masa, spužvastog sastava, koja se onda velikim tlakom zgusne. Na ovaj


e način dobivaju trupci, od 20 — 30 cemt. u promjeru, i 1 — 2 metra u duljini, koji


e onda stranom na zraku, stranom u posebnih sušilnica izsuše, a konačno onda još i


ilnoj žari izvrgavaju. Nakon što je, takova masa onda opet postepeno ohladnula, moći


đ je obđielavati, kao obično drvo t. j . ono se dade piliti, laštiti, tesati etc. a navla


tito se još odlikuje tako umjetno zgotovljeno drvo i svojom neupaljivošću. Specifična


ežina te mase, pako pol je manja od one običnih opeka.


Šumarstvo u proračunu Ugarske i Hrvatske za god. 1883. Čitamo u
Oesterreichische Vierteljahrschiift," da su u proračun za g. 1883. slieđeće stavke
metnute, za šumarstvo:


I. Hrvatska . Zakon od 22. prosinca 1882., o proračunu unutarnje autonomne
prave kraljevinah Hrvatske i Slavonije. Dio III. Naslov I. Izvestitelj kr. zemalj. vlade,
laća i stanbina 2100 for. Naslov 7. 7 županijskih nadšumarah 8400 for.; naslov 12.
rbvencija kr. šumarskom i gospodarskom učilištu u Križevcih 34.480 for. Pošumlenje
rasa, 2000 for. Naslov. 13. stipendiji za naobrazbu učiteljskih silah za šumarstvo


ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 19fi —


1500 for. ; 2 stipendija za slušatelja križevačkog zavoda 400 for. Podpore za naobrazbu
spomenutih učitelja 400 for. Naslov. 15 mirovine za učitelje šumarsko-gospodarskog
učilišta 2690 for. iliti ukupn o 51.890 for.


II. Ugarska. Zakonski članak III.: 1883. zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora:
A. Redoviti izdatci: Glava XVI. Naslov 13. Šumarsko-rudarska akademija u
Šemnicu 90529 for. . XVin. 6. Državne šume 4,085.940 for. 7. Šumarska nadzorničtva
92.000 for. 8. Državna šumarska zaklada i to za kulture 10.000 for., za naobrazbu
šumarsko-lugarskoga osoblja u smislu § 208 ugarskog šumskog zakona 4800 fr.
B. Investicije u državnih šumah 193.940 for. ili ukupn o 4,486.409 for. A. Redoviti
prihod. VIII. 4. Državne šume 6,027.381 for. 5. Državna šumarska zaklada
24.000
for. ili ukupno 6051381 for.
Sitnice trgovačke. Polag izvještaja u „Pester Loyđu" o izvoznoj trgovini u
g. 1882, iznašala je ukupna produkcija šiške u „Translajtaniji" i Srbiji, po 50000
inetr. centih. Ciena šiške (lučeca) u obde pako da je bila slaba, kao što i prodja, jer
kožari, da vole valoneju, uzprkos sve joj visoke ciene — jer da su se na nju uslied
iierodice šiške za posliednjih godina već priučili. Hrastove kore za strojenje tražilo se
je dosta, i uz vrlo povoljnu cienu. Produkcija iznašala je lani u „Trauslajtaniji" oko
3000 metričkih centih. Nadati se je pako, da će ta vrst mcđjiitimnog užitka naših
šuma,
postati ipak još važan predmet izvozne kao i domaće trgovine.


„Pozor" o „šumarskoj povjesti". Pozor đonaša u br. 32. od 9. veljačo t. g.
sliedeću ocjenu netom izašle. ,,Povjesti šuma i šumskog gospodaistva u Hrvata", od


P. X. Kesterčaiika. „U važnoj ovoj i zanimivoj brošuri, razpravlja pisac najprije
o stanju Hrvatske za najstarije dobe i o važnosti šuma po stare Hrvate; prelazi
na to na trgovinu s drvi u Primorju, na ođnošaje lova, razpravlja agrarne ođnošaje u
našoj domovini i zaključuje taj dio opisom stanja hrvatskih šuma u 17 stoljeću. Novi
dio počimlje s urbarijem, što ga je izdala carica Marija Terezija, glede šuma, te Grimanijevim
agrarnim zakonom za Dalmaciju. Navadja zatim šumske zakone u Hrvatskoj
i Slavoniji, te riše upliv francezkog gospodstva u Hrvatskoj na razvoj gospodarstva.
Progovoriv o šumarskom zavodu u Mariabrunnu i hrvatskih šumarih, te o stanju šumarskog
zakonarstva u Hrvatskoj počam od g. 1807 —1850 , prelazi u najnovije doba.
Ovo zanimiv o i poučn o djelo može se dobiti u svih zagrebačkih knjižara.
Ciena 1 for.
Šumarski vježbenik. Presvietli gospođin grof Pavao Drašković, vlastelin „Velikoga
Bukovca" kraj Varaždina, očitovao se je pripravnim preuzeti jednog abiturienta
šumarstva na kr. križevačkom šumarskom učilištu, u svrhu pribavljenja prakse. Oni
koji bi voljni bili stupiti u tamošnju praksu neka se obrate na rečenog vlastelina
presvietlog gospođina grofa Draškovića, naznačivši pođjedno takođjer i uvjete pod kojimi
praksu nastupiti žele.


K statistici grabežljive zvjeradi u Krajini. Polag službenog izkaza, ubijeno
bi prošle godine u bivšoj vojnoj Ki-ajini ukupno 15 medvjedah, 211 kurjakah, 1192
lisice, 241 kuna i 42 divje mačke. Medvjedah ubito bi u okružju ogulinskom 5, okružju
brinjskom 3, po jedau u okružju gospićkom, slunjskom, gračackom, otočkom, Zavaljskom
i novogradiškom. Kurjaka ubijeno bi po cieloj Krajini, najviše pako u kotaru
oriovačačkom 26, novskom, gospićkom 22, ogulinskom 15, vinkovačkom 12,
Otok 11, gračackom 10, u ostalih pako manje. Lisicah ubito bi najviše u kotaru gospićkom
i ogulinskom (183, 179), zatim u Glini 101, Novoj Gradiški 100, Gračacu
95, Slunju 82, Novskoj 70, Dvorskom 44, a u ostalih izpod 40 komada. Kunah
ubijeno bi najviše u okružju ogulinskom 91, u gospićkom 88, gračackom 21, uđbinskom
9, slunjskom, novskom, zavaljskom po 8. Divljih mačaka ubito bi u gospićkom
kotaru 9, u ogulinskom i slunjskom po 7, otočkom i novskom po 5, gračackom
i županjskom po 4 komada. Za nagrade izdano bi ukupno svota od 1800 f.




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 197 —


Izvješće O tršćanskoj izložbi g. 1882. Poznati stiukovnjak g. M. Krešić,
tajnik trgovaCke komore u Zagrebu, izdao je netom pod gornjim naslovom prekrasno
i vrstno djelo, u kojem nam potanko opisnje tršćansku izložbu i važnost njezinu po
Hrvatsku. Knjiga obsiže 134 strane u velikoj osmini i bogato je opremljena, a sadržaj
toli obilat i zanimiv, da neima po gotovo strukovnjaka komu ta knjiga nebi bila
shodnim pomagalom. Da je takodjer i šumarstvo primjei´no u tom djelu razpravljano
razumjeva se, sjetimo li se velike važnosti građa Trsta u obc´e po našu trgovinu sa
šumskimi proizvodi. Mnogovrstni trgovačko- i narodno - gospodarstveno važni statistični
podatci u velike povisuju i praktičnu važnost te knjige, a mi ju osobito preporučamo
i našim drugovom, znajuć da će im vrlo dobro doći. Knjiga se dobiva u svih knjižara
uz cienu od 1 for.


Ubio medvjeda. Pišu iz Jerezane: „Jure Gerovac seljak iz Jezeranah, pošao je
na dne 3. lipnja sam u Kapelu, da pogleda svoje sjenokoše. Tu se susretne sa neobično
velikim medjedom. Kad ga opazi Juraj Gerovac snimi sa ramena pušku, nameri
i pogodi medvjeda. Medvjed rufieć nasrne na pomenutoga seljaka, koji ga je odvažno
čekao, ali medi malaksale sile pa se jadan svali koliko bje dug i širok, pod
noge vješta lovca. Medvjed vagao je 4 stare cente i 90 funti.


Okružnica i molba. Veleučeni g. profesor S. Brusina u Zagrebu izdao je slieđeću
okružnicu i molbu za popunjenje domaće sbirke ptica, i uputu, kako valja
prirediti i pošiljati mrtve ptice narodnomu zoologičkomu iz daljih krajevah naše zemlje.


Važnosti stvari radi saobćujemo eto sadržaj iste: „Višegodišnje izkustvo pokazalo
je ovomu ravnateljstvu, da razmjerno prema drugim zemljam i narodom ima žalibog
malo naših ljudi, koji bi se sjećali ovoga hrvatskoga zavoda, premda se nebi
smjelo zaboraviti, da je baš narodni muzej prvi zavod u Zagrebu, što ga posjećuje
svaki strani učenjak, svaki strani putnik, te da upravo prema stanju ovoga zavoda
sudi o kulturnoj snagi hrvatskoga naroda, budući da su strancu naši ostali viši učevni
zavodi i akademija znanosti i hrvatsko sveučilište više manje nepristupni radi neznanja
našega jezika. Pođpisano ravnateljstvo tvrđo se nada, da će ovo nekoliko rieči
biti dovoljno, da se Hrvati odsele bolje pobrinu za zoologički muzej.


Izkustvo je nadalje pokazalo, da su se veoma mnoge zanimive ptice, što su nam
došle od ono nekoliko prijatelja zavoda, osobito iz daljih krajeva, pokvarile putem,
osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju
mrtve ptice u dalje krajeve.


1. Svakoj ptici imade se prema veličini nekoliko kapljica — kod velikih jedna
žlica — jake žeste u grlo zaliti, najbolje ako je žesti dodano nešto salicila, a usta
sa kudeljom ili vatom začepiti, da tekućina neizcuri. Kod pticah hranećih se ribom
imade se prije i guša očistiti stiskanjem. Preporuča se takodjer, da se i u šupah
ulije žeste, a zatim začepi. Ako je ptica krvlju omrljana, to bi dobro bilo, đa se
tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv upije. Onda se sadra odstrani, a dotično
se mjesto pokrije bugačicom.
2. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinski papir i onda
se skupa u čvrst papir zaomote. Na pošiljki neka se napiše: „Toplina štetna" i
„Ptice za nadjevanje". Dokle nije ptica zamotana, imade se čuvati, da do nje nedodju muhe.
3. Za svaku pticu treba točno zabilježiti dan i mjesto, gdje je ubijena, jer drugačije
neima prave vriednosti za sustavnu sbirku. Bilo bi osobito željeti, da se pridoda
i mjestno hrvatsko ime dotične vrsti. Glede ostalih potanjih uputah voljno je ravnateljsto
u svako doba takove svakomu dati.
Reorganizacija zemaljske uprave i šumarstvo. Nedavno objelodanjena bi u
domaćih glasilih „osnova nove organizacije političke uprave u zemlji", kakova je predložena
Njegovu Veličanstvu na predhodnu sankciju. Iz nacrta razabiremo, da će stanje
političkih šumarskih organa u buduće u »as biti još kukavnije nego li je već i sada,




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 198 —


Jer kako se čini ne samo, đa se ni u buduće nekani u nas šumarstvu onaj ugled i
važnost dopitati, koji bi ga po pravu obzirom na velevažnost šumali i šumskog gospodarstva
u nas išao, nego se dapafie i sadanja pozicija kani napustiti. Tako će kr. žup.
nadšumari ti jedini sada šumarsko-politieki i redarstveni organi u buduće biti u zadnjem
dnevnom razredu, naime u X., a i plaća (koja već i sada tako kukavna, đa nemože
gorja da bude) imala bi se za 100 for. umanjiti! — Pa onda, da dobijemo
naobraženo, sviestno, službi doraslo i pošteno osoblje? To vrlo dvojimo
! Čudnovato nara se napokon ćini, da je i opet samo šumarstvo koje se u toj novoj
osnovi prikraćuje pa ipak je isto sjegunio jednake važnosti sa mjernićtvom ili ostalimi
narodno-gospođarskimi granami. Ostane li pri toj osnovi — to onda naše šumarstvo
i zbilja nejma budućnosti — pa ipak sve što se dobra nadasmo, uvjek se tješismo,
da će u život stupiti novom organizacijom zemaljske uprave! — Uz takove okolnosti
pako — niti trebamo šumarskih škola, niti naobraženih šumarah,
jer za takove službe 1 fiasti dobri će biti i jageri i pikscnšpaneri
. — Neznamo u koliko su načelnici naših šumarskih oblastih uplivali na sastav
tog nacrta, nu to znamo, da se njim neizpuni nijedna onih želja, koju je upravljajući
odbor šumarskog družtva, visokoj vladi u pokornosti podnio na blagohotno uvaženje —
ovogodišnja skupština družtva, imati će i tim opet liepo polje djelatnosti.


Njemačka šumarska učilišta i državne šumarske službe. Godine 1882/3.
polazilo je ukupno 708 slušateljah 9 njemačka šumarska učilišta, dočim je godine
1881. bio broj slušateljah 701. Polag pojedinih zavoda, iznašao je broj slušateljah
šumarstva u Ebcrsvvaldeuu 155, Miindenu 76, Monakovu 97, Aschaffenburgu
81, Tharouđu 129, Tiibingenu 45, Karlsruhe 11, Giesenu 36, Eisenachu 75. Od ovih
bijaše njemacah 625, a inostranacah 83, od ovih opet austro-ungaracah 53. Mjestah
državnih šumarskih činovnika bijaše u Pruskoj ukupno 810, u Bavarskoj 662, u Saskoj
120, u Wurtenberžlioj 177, u Badenskoj 106, u Hesskoj 82, u Elzas-Lothringiji 78.
Na svakih 28 mjesta dolazi po jedno izpražnjeno mjesto. Radi manjkavosti podataka
nije se mogao prigodom sastavlanja tog statističkog nacrta uzeti obzir takodjer i na
privatne šumarske službe. Podatke ove uzesmo iz vele zanimive razpravice koju je


T. Lorey objelodanio u „Allgemeine Forst- und Jagđ-Zeitung" na str. 213. pod naslovom
„Die Frequeuz der forstlichen Lehrstatten im Winter 1882/3.
Opet novi stroj za sjetvu žira. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 25,
nalazimo, pod člankom „Ein neues Culturgerath filr die Eichelsaat" po g. V. Mulleru,
šumai´niku kneza Saumburg - Lippea u Virovitici, obširno opisan stroj za sjetvu žira,
kakov se već od g. 1874. u tamošnjih kneževskih šumah rabi. Stroj se sastoji iz suličastog
šilja 15 cmt. dug i na gornjem kraju 8 cmt. širok. Ovim se strojem polag
izjave g. Miillera vrlo uspješno može obavljati sjetva žira. Od g. 1877. zasadjeno bi
na tamošnjoj gospoštiji 3032 hl. žira, jedan čovjek može na dan 0´45 hl. žira tim
strojem zasadtti. Ciena stroja medju 30 i 80 novč. po komad.


Imenovanja. G. Šandor pl. Keroškonji do sada kotarski šumar u Ludbregu
izabran kot. šumarom imovne obćine Gjurgjevačke. — G. Elezear Mlinarić do sada
šumarski vježbenik u Zagrebu, obćiuskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji. G. S. Brosig,
šumarski vježbenik obćinskim šumarom u Pagu u Dalmaciji. — G. Ivan Antoš, šumarski
vježbenik kneza Schaumburg-Lippea, imenovan obćinskim šumarom u Slatini.




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 199 —


DP o t x^ r đ. a*


uplaćenih družtvenih prinosah od 1. ožujka do 30. lipnja 1883.


Sliedeće p. n. korporacije, vlastelinstva i gg. članovi uplatiše u družtvenu
blagajnu: Gjurgjevačka imovna obćina 20 for. — Vlastelinstvo Kutjevo 20 for.


— Makovička Vatroslav 10. for. — Šeringer Antun 7 for. — Slapničar Edo
4 for. — Grof Arthur Nugent 10 for. — Kiseljak Vladko 4 for. — "VViirth
Edo 4 for. — Navara Ante 4 for. — Belja Just 4 for. — Danek Josip 4 for.
Strepaćki Mato 3 for. — Ivančić Ante 6 for. — Rački Vatroslav 4 for. —
d´Alandsee Napoleon 4 for. — Bunjik Koloman 4 for. — Tremac Mijo 3 for.
— Stojčević Atanasija 3 for. — Durst Milan 4 for. — Ćordašić Franjo 4 for. —
Filipović Živko 3 for. — Marošević Nikola 2 for. — Vezić Nikola 4 for. —
Zelinka Antun 12 for. — Orešković Tomo 10 for. — Ilijć Dušan 4 for. —Subotičanec
Stjepan 4 for. — Pere Šandor 4 for. — Agjić Proko 6 for. — Brosig
Ante 4 for. — Čopp Fran 6 for. — Ožbolt Josip 6 for. — Antel Milan 4 for.
— Žagar Franjo 3 for. — Lipovac Blaž 3 for. — Malnar Josip 3 for. — Ožbolt
Franjo 2 for. — Turk Vinko 3 for. — Tremac Franjo 3 for. — Lepušić
Mirko 4 for. — Ljevačić Andrija 3 for. — Lončarević Pajo 3 for. — Sekulić
Gjuragj 6 for. — Subatin Savo 6 for. — Bošnjaković Nićifor G for. — Pavlović
Mate 3 for. — Hankonji Stjepan 2 for. — Etinger Josip 4 for. — Malin Ante
16 for. — Vichodil August 2 for. — Ba6ić Ante 6 for. — Crnković Milan 9
for. — Mikešić Mijo 4 for. — Banić Joso 2 for. — Vuksan Janko 2 for. —
Pocernić Petar 2 for. — Bogdanović Petar 2 for. — Ljubobratović Mile 2 for.
— Zubčić Dane 2 for. — Antoš Ivan 5 for. — Scbuller Gudo G for. — PeTović
Adam 1 for. — Pavlović Mato 3 for. — Hiebel 4 for. — Ringl Ruiolf
4 for. — Gradsko poglavarstvo u Koprivnici 10 for. — Gelinek Teodor
t for. — Dean Stjepan 4 for. — Trgovačka komora u Zagrebu 5 for. — Petar
;<"iirster 4 for. — Ružićka August 4 for. — Dundjerović Ivan 4 for. — Ko(
3škeny Aleksander 4 for. — Zobundija Mio 4 for. — Fischbach Robert 4 for.
— Zajc Karmelo 4 for. — Pantelić Gavro 4 for. — Kraljević Ladislav 4 for.
— Slanec Franjo 4 for. — Perok Ladislav 4 for. — Lipert Ivan 4 for. —
jfrospitscli Ferdo 4 for. — Kajganović Milan 4 for. — Malin Virgil
t for. — Gjureković Luka 2 for. — Hanžeković Niko 2 for. — Galović Ignjac
1 for. — Hunjet Martin 2 for. — Kolarac Petar 2 for. — Kovačević Aksa
2 for. — Maleković Jakob 2 for. — Marinčić Stjepan 2 for. — Rašeta Nikola
! for. — Sović Gjuro 2 for. — Slukić Mirko 2 for. — Skaurin Franjo 2 for.
— Romenarić Josip 2 for. — Kr. šumski ured u Gospiću 4 for. — Šumarskolohodarinstvcni
ured u Čabru 4 for. — Horvat Geiza 4 iov. — Striga Mladin
4 for. — Kr. šumski ured u Otočcu 4 for. — Ukupno 451 for.
Sto su nam gg. članovi na poštarini povratili neuvrstismo ovdje, jer je
0 u družtvenoj blagajni prelazni novac.
Predsjedničtvo.




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 48     <-- 48 -->        PDF

— 200 —


Stupili kao članovi ll družtvo od l. sie&nja tekuće godine sliedeće korporacije
i gg.: 12. Poglavarstvo si. i kr. grada Koprivnice. 13. Trgovačka komora
u Zagrebu. 14. Vlastelinstvo dobra Kutjevo sa godišnjim prinosom od 20 for.


15. Vinko Dračar.
Stanje družtvene blagajne
od 1. svibnja do .90. lipnja 1883.
Prihod Eazhod
for. ne. for. ne.
1 Ostatak koncem travnja 188.S. (u gotovom novcu i kamatono17.59
29 — —
2
Primitak od 1. svibnja do konca lipnja tekuće godine 161 19
1920 48
3
Izdatak od 1. svibnja do konca lipnja tekuće godino
Ostatak 1631 42
289 OG
i to :
3) u prvoj46016
lirv. štedioni na knjižicu broj
1529 „ 30 „
Ukupno kao gore... 1631 fr. 42 ne.
Tražbine:
Na redovitih1883
prineseili iz prošlih gođinah i za godinu
320
11
Tražbina 331


M. Vrbanie, Dr. V. K6roškenyi,
predsjednik. tajnik.


Dopisnica urednidtva.


Gr. J. K. U I. uzalud izčekivasmo nastavak oejenah. —


G. S. II. u V. odgovor na vaše pismo naći ćete na drugom mjestu ovoga lista.
G. F. Z. u Z. (Dalmacija) — na pismu hvala — čim dospijemo odgovoriti ćemo
vam obširnije.
G. A. T. u Z. na priposlanom hvala — dok dospijemo prevesti, nCinit ćemo.
G. I. A. u V. na poslanom hvala! — Javite se skoro opet.
G. T. B. u B. Vaše priposlano nemogosmo uvrstiti — a glede same stvari izvolite
se obratiti na same dotične njemačke novine.
Uređničtvo i naklada hrv.-slav. šumarskoga družtva, — Tisak C. Albrechta.




ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Gospodi suradnikom na znanje! Pošto se je urednik lista
uslied imenovanja kr. županijskim nadšumarom županije zagrebačke,
prvim travnjem pj-eselio u Zagreb, to molimo da
se odsele svi uredničtva tičući se dopisi šalju izravno uredniku
g. nadšumaru F. Kesterčanku u Zagreb. Mletačka
ulica br. 10. "


Gg. članovi koji možda nisu redovito dobivali svežčiće
našega lista, neka to izvole sa toenom oznakom
svoje adrese prijaviti kod predsjedništva (Zagreb,
Prilaz br. 30, prizemno, da ih uzmognemo odštetiti.)


Pojedini svežcići iz prijašnjih godinah mogu se dobiti
za 40 nove. kod predsjedničtva družtva.


Družtvene prostorije i predsjedničtvo nalazi se od I. srpnja Zagreb,
Prilaz br. 30, prizemno.


Tiskara i litografija


u Zagrebu,


Duga ulica br. 26, nuz sveučilištnu knjižaru,


preporučuje se


slavnim upravam imovnih obćina i kr. šumarskim uredon


za izvetaje svMolMti imcMiia n crnoi i i šarotiski,


priugotavlja


liredovne, trgovačke i obrtne formulare


uz najjeftinije ciene


u.ls:-u.sn.o i točno .