DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 193 — Tvornica tanina u Županju. Biti će poznato našim štiocem, da se već oduljo vremena o tome radi, da se u Županju, sagradi tvornica za proizvađjanje tanina, iz trešća i inih odpadalca hrastovine po tamošnjih ogromnih krajiških šuniah. Najnovijim vještim primjereno, čini se da će se važno to poduzeće ipak oživotvoriti. Posao rukovoditi poznata englezka tvrdka Miller et Comp., koja si je već dobavu surovog materijala za odulje vrieme osjegurala. Poduzeće zapoćeo je bio u svoje vrieme grof Seilcr, koji nahladiv se umro, tako da je baš uslieđ toga ciela stvar sve do u najnovije doba jenjala, sa se dipak nadati, da će poduzeće pod firmom gori spomenutih poznatih poduzetnika poći za rukom Promet drva na Rieei. Danas već ne samo da Eieka dieli cioli promet s Trstom, nego Rieka već i nadmašuje promet tršćanski. Još g. 1880. odpremljeno je iz Rieke u Francezku 2,687.818 komadah đužicah, a iz Trsta 33,701.400, ali je ugarska vlada jeftinim svojim cienikom, na di´žavnih željeznicah, odpremu drva tako udesila, da je g. 1882. prošlo kroz Kieku već do 18 milijunah, a kroz Trst samo 14 milijunah. Osim te baćvarske građje ide i silno drvo za razne tehničke svrhe sada prieko Rieke u inozemstvo, što je prije išlo sve na Trst. Molba šumarom i gospodarom. Čitamo u „Nar. Nov." br. 102. od 4. svibnja t. g. sliedeća: „Jedna manah gospođarsko-šumarskoga zavoda u Križevcih jest ta, što slušatelji neimaju knjigah! Na godine i godine bave se svojimi, reć bi kukavnimi skripti. Tu jedan nješto izpusti, drugi dvije tri doda, i tako radi svatko, kako mu se svidi. Što se ove godine izpusti, popravi, doda, to se na godinu uzme ili obratno. Gdje se tako radi, tu niti je govora o vrstnoći, niti vrieđnoći dotičnoga predmeta. Uz površnu knjigu, dobiva se i površno znanje. Odkađa obstoji zavod, mogli smo Ije (uz tolike izvrstne profesore), imati sve knjige. Tko je tomu kriv, noću izpitivati, kano što ni to: pišu li se knjige za križevački zavod, neka su lih zanj napisane. Žali bože i ono malo knjigah, što ih imamo, nisu tako radjene. Tu se više gledalo, št o se piše, nego za kog a se piše. Toga radi odlučio sam vis. ki-. zemalj. vladi predati rukopis: Hrvatska zoologija, obzirom na gospodarstvo i šumarstvo. Knjiga (odnosno rukopis) izrađjena je li h za Hrvatskn, (odkuda i naslov), te se može rabiti samo na križevačkom zavodu. Radjena je po knjizi iste vrsti na parižkom i londonskom učilištu gospodarstva; naravno da tu neima gOvfora o kakovom prevodu ili što sličnoga, buduć da zoologija napisana za parižko i londonsko gospodarsko učilište, nevalja za križevačko, do li prvoga diela, (koji je medjutim radjen po Gieblu). Da mi djelo što više odgovara svojoj svrsi, molim sve p. n. gg. prijatelje hrvatske knjige i učeće mladeži, osobito gospodare i šumare, da bi mi izvoljeli javiti, kako se imenuje koja životinja u dotičnom mjestu; tu da se pazi na imena lih u narodu rabljena. Ujedno bi molio, da se doda (ako je moguće) i tehničko t. j . latinsko ime uz ono naših prirođopisnicah. Dopisi neka se šalju u Osiek gornji grad. Franjina ulica br. 15. uključivo do prvoga srpnja 1883. Osiek, 30. travnja 1883. Filip Bajić , književnik. Proračun kr. ugarske državne šumarske uprave za g. 1883. Polag proračuna za g. 1883. iznašao bi prihod 6,027.381 for. dakle prema proračunu na g. 1882., za 131.7 72 for. više. Redoviti izdatci iznašaju 4,085,250 for. dakle prema onim lanjske godine za 30.086 for. više. Cisti prihod iznaša 1,942.131 for. ili za 101.686 for. više nego li je u g. 1882. izkazan. Spravljanje žira i bukvice preko zime. Čitamo u „Oesterreichische Forst- Zcitung"´ na str. 107. u članku pod naslovom: „Zur Aufbe\vahrung der Eeichln und Bucheln im Winter", sliedeće : Sakupljeni se žir i bukvica imadu prije svega valjano osušiti. Mjesto, gdje se plod preko zime spraviti Želi, t;´eba da bude prilično ravno, ter |