DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 19fi — 1500 for. ; 2 stipendija za slušatelja križevačkog zavoda 400 for. Podpore za naobrazbu spomenutih učitelja 400 for. Naslov. 15 mirovine za učitelje šumarsko-gospodarskog učilišta 2690 for. iliti ukupn o 51.890 for. II. Ugarska. Zakonski članak III.: 1883. zajedničkog ugarsko-hrvatskog sabora: A. Redoviti izdatci: Glava XVI. Naslov 13. Šumarsko-rudarska akademija u Šemnicu 90529 for. . XVin. 6. Državne šume 4,085.940 for. 7. Šumarska nadzorničtva 92.000 for. 8. Državna šumarska zaklada i to za kulture 10.000 for., za naobrazbu šumarsko-lugarskoga osoblja u smislu § 208 ugarskog šumskog zakona 4800 fr. B. Investicije u državnih šumah 193.940 for. ili ukupn o 4,486.409 for. A. Redoviti prihod. VIII. 4. Državne šume 6,027.381 for. 5. Državna šumarska zaklada 24.000 for. ili ukupno 6051381 for. Sitnice trgovačke. Polag izvještaja u „Pester Loyđu" o izvoznoj trgovini u g. 1882, iznašala je ukupna produkcija šiške u „Translajtaniji" i Srbiji, po 50000 inetr. centih. Ciena šiške (lučeca) u obde pako da je bila slaba, kao što i prodja, jer kožari, da vole valoneju, uzprkos sve joj visoke ciene — jer da su se na nju uslied iierodice šiške za posliednjih godina već priučili. Hrastove kore za strojenje tražilo se je dosta, i uz vrlo povoljnu cienu. Produkcija iznašala je lani u „Trauslajtaniji" oko 3000 metričkih centih. Nadati se je pako, da će ta vrst mcđjiitimnog užitka naših šuma, postati ipak još važan predmet izvozne kao i domaće trgovine. „Pozor" o „šumarskoj povjesti". Pozor đonaša u br. 32. od 9. veljačo t. g. sliedeću ocjenu netom izašle. ,,Povjesti šuma i šumskog gospodaistva u Hrvata", od P. X. Kesterčaiika. „U važnoj ovoj i zanimivoj brošuri, razpravlja pisac najprije o stanju Hrvatske za najstarije dobe i o važnosti šuma po stare Hrvate; prelazi na to na trgovinu s drvi u Primorju, na ođnošaje lova, razpravlja agrarne ođnošaje u našoj domovini i zaključuje taj dio opisom stanja hrvatskih šuma u 17 stoljeću. Novi dio počimlje s urbarijem, što ga je izdala carica Marija Terezija, glede šuma, te Grimanijevim agrarnim zakonom za Dalmaciju. Navadja zatim šumske zakone u Hrvatskoj i Slavoniji, te riše upliv francezkog gospodstva u Hrvatskoj na razvoj gospodarstva. Progovoriv o šumarskom zavodu u Mariabrunnu i hrvatskih šumarih, te o stanju šumarskog zakonarstva u Hrvatskoj počam od g. 1807 —1850 , prelazi u najnovije doba. Ovo zanimiv o i poučn o djelo može se dobiti u svih zagrebačkih knjižara. Ciena 1 for. Šumarski vježbenik. Presvietli gospođin grof Pavao Drašković, vlastelin „Velikoga Bukovca" kraj Varaždina, očitovao se je pripravnim preuzeti jednog abiturienta šumarstva na kr. križevačkom šumarskom učilištu, u svrhu pribavljenja prakse. Oni koji bi voljni bili stupiti u tamošnju praksu neka se obrate na rečenog vlastelina presvietlog gospođina grofa Draškovića, naznačivši pođjedno takođjer i uvjete pod kojimi praksu nastupiti žele. K statistici grabežljive zvjeradi u Krajini. Polag službenog izkaza, ubijeno bi prošle godine u bivšoj vojnoj Ki-ajini ukupno 15 medvjedah, 211 kurjakah, 1192 lisice, 241 kuna i 42 divje mačke. Medvjedah ubito bi u okružju ogulinskom 5, okružju brinjskom 3, po jedau u okružju gospićkom, slunjskom, gračackom, otočkom, Zavaljskom i novogradiškom. Kurjaka ubijeno bi po cieloj Krajini, najviše pako u kotaru oriovačačkom 26, novskom, gospićkom 22, ogulinskom 15, vinkovačkom 12, Otok 11, gračackom 10, u ostalih pako manje. Lisicah ubito bi najviše u kotaru gospićkom i ogulinskom (183, 179), zatim u Glini 101, Novoj Gradiški 100, Gračacu 95, Slunju 82, Novskoj 70, Dvorskom 44, a u ostalih izpod 40 komada. Kunah ubijeno bi najviše u okružju ogulinskom 91, u gospićkom 88, gračackom 21, uđbinskom 9, slunjskom, novskom, zavaljskom po 8. Divljih mačaka ubito bi u gospićkom kotaru 9, u ogulinskom i slunjskom po 7, otočkom i novskom po 5, gračackom i županjskom po 4 komada. Za nagrade izdano bi ukupno svota od 1800 f. |