DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 197 — Izvješće O tršćanskoj izložbi g. 1882. Poznati stiukovnjak g. M. Krešić, tajnik trgovaCke komore u Zagrebu, izdao je netom pod gornjim naslovom prekrasno i vrstno djelo, u kojem nam potanko opisnje tršćansku izložbu i važnost njezinu po Hrvatsku. Knjiga obsiže 134 strane u velikoj osmini i bogato je opremljena, a sadržaj toli obilat i zanimiv, da neima po gotovo strukovnjaka komu ta knjiga nebi bila shodnim pomagalom. Da je takodjer i šumarstvo primjei´no u tom djelu razpravljano razumjeva se, sjetimo li se velike važnosti građa Trsta u obc´e po našu trgovinu sa šumskimi proizvodi. Mnogovrstni trgovačko- i narodno - gospodarstveno važni statistični podatci u velike povisuju i praktičnu važnost te knjige, a mi ju osobito preporučamo i našim drugovom, znajuć da će im vrlo dobro doći. Knjiga se dobiva u svih knjižara uz cienu od 1 for. Ubio medvjeda. Pišu iz Jerezane: „Jure Gerovac seljak iz Jezeranah, pošao je na dne 3. lipnja sam u Kapelu, da pogleda svoje sjenokoše. Tu se susretne sa neobično velikim medjedom. Kad ga opazi Juraj Gerovac snimi sa ramena pušku, nameri i pogodi medvjeda. Medvjed rufieć nasrne na pomenutoga seljaka, koji ga je odvažno čekao, ali medi malaksale sile pa se jadan svali koliko bje dug i širok, pod noge vješta lovca. Medvjed vagao je 4 stare cente i 90 funti. Okružnica i molba. Veleučeni g. profesor S. Brusina u Zagrebu izdao je slieđeću okružnicu i molbu za popunjenje domaće sbirke ptica, i uputu, kako valja prirediti i pošiljati mrtve ptice narodnomu zoologičkomu iz daljih krajevah naše zemlje. Važnosti stvari radi saobćujemo eto sadržaj iste: „Višegodišnje izkustvo pokazalo je ovomu ravnateljstvu, da razmjerno prema drugim zemljam i narodom ima žalibog malo naših ljudi, koji bi se sjećali ovoga hrvatskoga zavoda, premda se nebi smjelo zaboraviti, da je baš narodni muzej prvi zavod u Zagrebu, što ga posjećuje svaki strani učenjak, svaki strani putnik, te da upravo prema stanju ovoga zavoda sudi o kulturnoj snagi hrvatskoga naroda, budući da su strancu naši ostali viši učevni zavodi i akademija znanosti i hrvatsko sveučilište više manje nepristupni radi neznanja našega jezika. Pođpisano ravnateljstvo tvrđo se nada, da će ovo nekoliko rieči biti dovoljno, da se Hrvati odsele bolje pobrinu za zoologički muzej. Izkustvo je nadalje pokazalo, da su se veoma mnoge zanimive ptice, što su nam došle od ono nekoliko prijatelja zavoda, osobito iz daljih krajeva, pokvarile putem, osobito za ljetno doba godine. Zato evo upute, kako treba postupati, kad se šalju mrtve ptice u dalje krajeve. 1. Svakoj ptici imade se prema veličini nekoliko kapljica — kod velikih jedna žlica — jake žeste u grlo zaliti, najbolje ako je žesti dodano nešto salicila, a usta sa kudeljom ili vatom začepiti, da tekućina neizcuri. Kod pticah hranećih se ribom imade se prije i guša očistiti stiskanjem. Preporuča se takodjer, da se i u šupah ulije žeste, a zatim začepi. Ako je ptica krvlju omrljana, to bi dobro bilo, đa se tako dugo sadrom posiplje, dok sadra svu krv upije. Onda se sadra odstrani, a dotično se mjesto pokrije bugačicom. 2. Šalje se tako, da se svaka ptica zamota u dvostruki novinski papir i onda se skupa u čvrst papir zaomote. Na pošiljki neka se napiše: „Toplina štetna" i „Ptice za nadjevanje". Dokle nije ptica zamotana, imade se čuvati, da do nje nedodju muhe. 3. Za svaku pticu treba točno zabilježiti dan i mjesto, gdje je ubijena, jer drugačije neima prave vriednosti za sustavnu sbirku. Bilo bi osobito željeti, da se pridoda i mjestno hrvatsko ime dotične vrsti. Glede ostalih potanjih uputah voljno je ravnateljsto u svako doba takove svakomu dati. Reorganizacija zemaljske uprave i šumarstvo. Nedavno objelodanjena bi u domaćih glasilih „osnova nove organizacije političke uprave u zemlji", kakova je predložena Njegovu Veličanstvu na predhodnu sankciju. Iz nacrta razabiremo, da će stanje političkih šumarskih organa u buduće u »as biti još kukavnije nego li je već i sada, |