DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 198 — Jer kako se čini ne samo, đa se ni u buduće nekani u nas šumarstvu onaj ugled i važnost dopitati, koji bi ga po pravu obzirom na velevažnost šumali i šumskog gospodarstva u nas išao, nego se dapafie i sadanja pozicija kani napustiti. Tako će kr. žup. nadšumari ti jedini sada šumarsko-politieki i redarstveni organi u buduće biti u zadnjem dnevnom razredu, naime u X., a i plaća (koja već i sada tako kukavna, đa nemože gorja da bude) imala bi se za 100 for. umanjiti! — Pa onda, da dobijemo naobraženo, sviestno, službi doraslo i pošteno osoblje? To vrlo dvojimo ! Čudnovato nara se napokon ćini, da je i opet samo šumarstvo koje se u toj novoj osnovi prikraćuje pa ipak je isto sjegunio jednake važnosti sa mjernićtvom ili ostalimi narodno-gospođarskimi granami. Ostane li pri toj osnovi — to onda naše šumarstvo i zbilja nejma budućnosti — pa ipak sve što se dobra nadasmo, uvjek se tješismo, da će u život stupiti novom organizacijom zemaljske uprave! — Uz takove okolnosti pako — niti trebamo šumarskih škola, niti naobraženih šumarah, jer za takove službe 1 fiasti dobri će biti i jageri i pikscnšpaneri . — Neznamo u koliko su načelnici naših šumarskih oblastih uplivali na sastav tog nacrta, nu to znamo, da se njim neizpuni nijedna onih želja, koju je upravljajući odbor šumarskog družtva, visokoj vladi u pokornosti podnio na blagohotno uvaženje — ovogodišnja skupština družtva, imati će i tim opet liepo polje djelatnosti. Njemačka šumarska učilišta i državne šumarske službe. Godine 1882/3. polazilo je ukupno 708 slušateljah 9 njemačka šumarska učilišta, dočim je godine 1881. bio broj slušateljah 701. Polag pojedinih zavoda, iznašao je broj slušateljah šumarstva u Ebcrsvvaldeuu 155, Miindenu 76, Monakovu 97, Aschaffenburgu 81, Tharouđu 129, Tiibingenu 45, Karlsruhe 11, Giesenu 36, Eisenachu 75. Od ovih bijaše njemacah 625, a inostranacah 83, od ovih opet austro-ungaracah 53. Mjestah državnih šumarskih činovnika bijaše u Pruskoj ukupno 810, u Bavarskoj 662, u Saskoj 120, u Wurtenberžlioj 177, u Badenskoj 106, u Hesskoj 82, u Elzas-Lothringiji 78. Na svakih 28 mjesta dolazi po jedno izpražnjeno mjesto. Radi manjkavosti podataka nije se mogao prigodom sastavlanja tog statističkog nacrta uzeti obzir takodjer i na privatne šumarske službe. Podatke ove uzesmo iz vele zanimive razpravice koju je T. Lorey objelodanio u „Allgemeine Forst- und Jagđ-Zeitung" na str. 213. pod naslovom „Die Frequeuz der forstlichen Lehrstatten im Winter 1882/3. Opet novi stroj za sjetvu žira. U „Oesterreichische Forst-Zeitung" br. 25, nalazimo, pod člankom „Ein neues Culturgerath filr die Eichelsaat" po g. V. Mulleru, šumai´niku kneza Saumburg - Lippea u Virovitici, obširno opisan stroj za sjetvu žira, kakov se već od g. 1874. u tamošnjih kneževskih šumah rabi. Stroj se sastoji iz suličastog šilja 15 cmt. dug i na gornjem kraju 8 cmt. širok. Ovim se strojem polag izjave g. Miillera vrlo uspješno može obavljati sjetva žira. Od g. 1877. zasadjeno bi na tamošnjoj gospoštiji 3032 hl. žira, jedan čovjek može na dan 0´45 hl. žira tim strojem zasadtti. Ciena stroja medju 30 i 80 novč. po komad. Imenovanja. G. Šandor pl. Keroškonji do sada kotarski šumar u Ludbregu izabran kot. šumarom imovne obćine Gjurgjevačke. — G. Elezear Mlinarić do sada šumarski vježbenik u Zagrebu, obćiuskim šumarom u Vrliki u Dalmaciji. G. S. Brosig, šumarski vježbenik obćinskim šumarom u Pagu u Dalmaciji. — G. Ivan Antoš, šumarski vježbenik kneza Schaumburg-Lippea, imenovan obćinskim šumarom u Slatini. |