DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1883 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 157 — promjena pravila u buduće i (»pet skopčana velikimi potežkoćami, to se nadamo, da će gospoda članovi toli u vlastitom interesu, koli i u interesu budućnosti samoga družtva, predmet svestrano proučiti već i prije same skupštine, na sku})štini pako samoj znati svestrano svoje interese braniti, jer kad jednom Njegovo Veličanstvo pravila družtva odobri, tad ćemo se imati istih i strogo držati, a s toga svi´atismo eto i pozornost štovanih drugova na otu činjenicu, želeć da se čim mnogobrojnije sakupili na zajednički ovogodišnji rad. Hrvatsko šumarstvo. Od ^v^ilana, Orzilso"vioa,. Imade tomu kojih 3G godina što no je u Zagrebu u narodnoj tiskari dr. Ljudevita Gaja, na njemačkom jeziku izašlo djelce, pod naslovom: „Das Forstwesen in Kroatien". Malena je to knjižica, sadržajuća tek 48 tiskanih strana u osmini, nu tim zanimivija i važnija po sadržaju svome, a napisao ju bio i izdao tadanji šumarnik preuzvišene grofinje Elizabete Erdodjeve, i podpredsjednik prvog hrvatskog šumarskog družtva, jedan najodličnijih hrvatskih šumara Dragutin Koss. Knjižica bila je posvećena častnim članovom luvatsko-slavonskoga gospodarskoga di´užtva, a sadržaj preobilan. Razpravljaju se pako sliedeća vele važna pitanja; svrha šuma u obće, gospodarsko stanje hrvatskih šuma u obće i uzrok mu, sredstva, kojimi bi se šumarstvo u Hrvatskoj moglo podići itd., a razprave su ote sve pisane tako vrstne i shodno, da se svaki čitaoc mora uvjeriti i diviti, kako li je dobro i oštro umio pisac naše šumarske odnošaje spoznati i obilježiti. Čitajući pako mi danas to djelo, i nehotice se pitamo, u koliko je do danas stanje šumarstva možda u nas na bolje okrenulo, ili ne, mi prispodabljamo, nu prispodabljanjem tim dolazimo do vrlo žalostnih posljedica, a da je tome i zbilja tako, kušat ću sliedećom razpravicom dokazati, spominjuć medjutim već unapred, da ću se pri tom jedino čednom dosljeduošću osvrtati na rieči spomenutog velikana. Prije svega pita Koss, u predgovoru, kako li se je moglo u šumama obilujućoj Hrvatskoj propustiti pitanje o šumarstvu, jer dočim po svoj ostaloj Europi živo rade o unapredjenju šumskog gospodarstva samo u nas još sveudilj 0 tome ni nesanjaju. Koss sam prepustio je medjutim odgovor na oto pitanje samim štiocem, a naše je čvrsto uvjerenje, da je toj sliepoći uzrok, Uh samo ona žalostna prevrtljivost naših javnih odnošaja .... . Nećemo na-´ dalje ni to spominjati, tko u nas najviše viče: „zašto štediti šume, a i k čemu nasadi i zagajivanje, ta šuma raste sama, pa komu za volju, da trošimo još i novac za njekakvu šumarsku školu?" itd., to bo su tlapnje pojedinih praznih |