DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 3 <-- 3 --> PDF |
miMm aef. Br. 5. u Zagrebu, 1. rujna 1883. God. VII. Osnova hrvatskog zakona o lovu. Izradjena po „đrnžtvu za obranu lova", U posliedn.jem broju ovoga lista, saobćisino prevod novoga zakona o lovu za Magjarsku, sada ćemo eto u sliedećem saobćiti nacrt osnove zakona o lovu za Hrvatsku, kako ga no izradi, ter visokoj vladi podiiielo, hrvatsko družtvo za obranu lova u Zagrebu. §. 1 Pravo regalna lova ukida se bez svake odštete. §. 2. Pravo lova stiće se dozvolom, kojom se dopušta, da se na otvorenu lovnu zemljištu nalazeća se koristna divljač, razumjevajuć ovamo i divlju perad, u najshodnije vrieine prema naravi zvjeradi umjetnim načinom tjera, hvata i ubija, nu po mogućnosti bez štete ma kojega zemljoposjednika, kojemu je inače ovlaštenik lova dužan počinjenu štetu nadoknaditi. § 3. Pravo lova izvršivati su ovlašteni: Posjednici vlastitoga skopčanoga spoja zemljišta od najmanje četiri sto katastralniii rali; Obćine na prostoru, koj nije pridržan prije spomenutim posjednikom. § 4. Skopčanim spojem zemljišta, na kojem su pn § ,3. zemljoposjednici ovlašteni pravo lova izvršivati, smatra se onaj posjed, gdje su zemljišta, ležala ona u jednoj ili više medjašnjih obćina, u takovu savezu, da se iz jedne zemljištne čestice može doći do druge, a da se tudji posjed neprekorači. — .Tavne ceste, željeznice, vodn i slični medjuprostori neprekidaju zemljištnoga spoja, te se isti otoci imadu smatrati kao da su sa susjednim zemljištem spojeni. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 202 — § 5Zemljoposjednici, koji hoće da se posluže pravom što jim ga ovaj zakon u § 3. točki 1. pruža, imadu najkašnje u vrieme od 6 mjeseci od dana, kada ovaj zakon u život stupi, kod dotične politične oblasti, prve molbe zaiskati, da se odieli za njih lovište po ovom zakonu, jer će se u protivnom slučaju uzeti, da su se toga prava na korist dotične obćine odrekli, za vrieme dok zakup traje. §.6. Sav za privatne posjednike neodieljeni prostor ima se kroz nadležne pol. oblasti prve molbe, saslušav občinska poglavarstva i vještake, razdieliti na lovišta po poreznih obćinah, a kolika da budu ta lovišta, to će se odmjeriti tako, da će jim obseg najmanje 400 katastralnih rali obuhvaćati. Od visokih šuma počinjava prostor iznad 500 rali jedan obseg obćinskog lovišta. Hoće li se posjednici nakon toga poslužiti prije rečenim pravom, imat će u roku od tri mjeseca prije izmaka zakupnoga vremena odjelbu lovišta zaiskati. §. 7. Prema § 6. ustrojena obćinska lovišta imadu političke oblasti prve molbe putem javne dražbe na 12 godina za izključiv lov u zakup dati onomu, koj ponudi najveću zakupninu. Kod razmedjivanja lovišta valja se držati media poreznih obćina. §. 8. Ako su zemljišta, na kojih njihov vlastnik, jer nedosižu obsega od 400 rah, neima pravo lova, okružena obsegom od 400 ili više rali, za koj obseg se prema § ;5. točki 1. posebno pravo lova pridržava, onda vlastnik ovoga većega obsega ima pravo da uzme u zakup i ovaj manji okruženi obseg uz zakupninu, koja se imade odmieriti prama cieni, za koju je bhže obć. lovište u zakup dano, ih ako takova bhžeg lovišta nebi bilo, ima se razmjer pronaći prema pravednoj na duže vremena proračunanoj procieni. Ako posjednik većeg obsiega nebi htio da se skloni na zakup okruženog zemljišta, imade se smatrati da se odrekao pridržanoga mu po § 3. t. 1. pi´ava lova, te je obćina ovlaštena izvršivati pravo lova na većem kao što i na zaokruženom zemljištu. § 9. Ako se kod razprave o zakupu lova nebi postigao nikakov uspjeh, onda će obćina upravljati lovištem dotle, dok se ne nađje zakupnik. §. 10. Dražba o zakupu pojedinih lovišta, imade se u koliko moguće razpisati tri mjeseca prije nego izmine prijašnji zakup. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 203 — Oglas 0 zakupu imade se u sjedištu političke oblasti prve molbe, kao i kod svih područnih poreznih obćina svestrano obznaniti. Zakupna dražba imade se voditi u sjedištu pol. oblasti prve molbe uz prisustvovanje obćinskog poglavarstva. Ako tko sam ili koje družtvo neposredno prigodom dražbe o zakupu pojedinih lovišta kojega kotara za sve ili za više u savezu stojećih lovišta istoga kotai-a učini komulativnu jednaku ponudu, tad imade takova ponuda prednost pred drugimi. Ako bi bilo više takovih ponuda, imade se dražba prema tomu voditi. §. 11. Lovišta mogu se u zakup dati samo takovim zakupnikom koji su neporočnog života. Obćine su od zakupa lovišta izključene. § 12. Lovišta u zakup uzeta zabranjuje se dati u podzakup pod prietnjom kazne § 18. Odstup ipak zakupa na korist druge osobe dopušta se uz iste uvjete pod kojimi je zakup stečen, s privolom polit, oblasti. §. 13. Zakupnik imade u novcu dvogodišnju zakupninu kod polit, oblasti prve molbe unapried položiti, od toga se ima polovica pridržati kao jamčevina, dočim druga polovica valja kao obrokovina za prvu godinu. Jamčevina se može i u državnih papirih prema burzovnom tečaju položiti. — Četiri tjedna iza kako je zakupna doba izminula, povratit će politična oblast zakupniku jamčevinu, u koliko nebi kakove naknade ili odštete namiriti imao. Jednogodišnja zakupnina imade se svake godine četiri tjedna prije početka zakupile godine kod političke oblasti položiti. — Zaostavši s plaćanjem zakupnik imade se od obćine opomenuti. Ako za četiri tjedna iza primljene opomene nepoloži zakupninu, razpisat će se na trošak zakupnika nova razprava o zakupu dotičnog lovišta. § 14. Godišnji čisti dohodak od obćinskih lovišta, ima pi-ipasti blagajni obćinskoj, te se ima upotrebiti na podmirenje obćinskih potrebština. §. 15. Posjednici privatnih i zakupnici obć. lovišta, dužni su namjestiti nadziratelje lova, koji su vladanja neporečna, te su prevalili dvadesetu godinu života i za lovce su sposobni. Ove nadziratelje ima politička oblast u smislu §. 3.3. zapriseći ter jih točno u posebnom zabilježniku u očevidnosti držati. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 204 — §. 16. Svaki lovac dužan je štedit koristnu divljač za vrieme lovostaje a tamaniti grabežljivu zvjerad. §. 17. Da se većma štiti razplodba koristne divljači, zabranjuje se lov kako sliedi: a) na jelene i Janjce od 1. studenoga do 31. svibnja b) „ košute i lanje „ 1. siečnja „ .30. rujna c) „ srnjake „ 1. „ „31. lipnja d) „ srne i srnčad „ 1. „ „ 30. studenoga e) „ zečeve „ 15. „ „ 15. rujna f) „ tetriebe velike i male od 1. siečnja do konca veljače i 15. lipnja do 30. rujna g) „ tretriebke velike*iXmale_^čitave, godine h) na trčke obične j i sniežne I od 1. siečnja do 15. kolovoza i jarebice ) i) „ prepelice od 1. siečnja do 1. kolovoza j) „ gnjetle „ 15. siečnja „ 15. kolovoza k) „ divjle patke od 1. ožujka do 15. lipnja 1) „ ptice pjevačice, male sove, žune, djetele čitavu godinu, dočim se ga vrani, svrake, sojke, vrane, jastrebi. velike ušare i škanjci smatraju grabež ljivim! pticami. Na šljuke velike i male dozvoljava se lov ciele godine. Ova zabrana proteže se i na vadjenje ptičjih jaja i ptičica iz gnjezda. Iznimlju se zatvoreni zvjerinjaci gdje je vlastnikom slobodno zvjerad gojiti, lo viti i ustrieljati po volji. Sa kopovi (brakirci) zabranjuje se loviti od 15. siečnja do 1. listopada. Ovdje u zaštitu uzeta koristna divljač nesmije se u vrieme lovostaje pro goniti, loviti niti strieljati, a prodaja divljači fdozvoljava se još samo 14 dana iza kako je lovostaja započela.´- Srne se nesmiju prodavati niti kupovati, ako su navlastice tako udešene, da jim se spol nemože jasno razpoznati. Mrežami ili zamkami zabranjuje se u obće koristna zvjerad hvatati, izuzamši u svrhu razploda. §. 18. Prekršaji u §. 17. zabranjenih čina kazniti će se novčanom globom od 10 for. do 20 for. Ako prekršitelj to opetovano čini, ima se kazniti globom od 20 for. do 100 for. a ulovljena, ustrieljena ili prodana divljač iraade se osim toga i zaplieniti te na korist dotične obćine prodati. Ako prekršitelj nebi mogao platiti, imade se kazniti zatvorom, uzimajuć za pet forintih zatvor na jedan dan. Vlastnik lova dužan je pod prietnjom |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 7 <-- 7 --> PDF |
- 205 — globe za divljač, koju izvan obsiega svoga lovišta pokloniti ili prodati kani, izdati certifikat, a prodaoci i kupci koji se nebi mogli izkazati takovim certitikatom, iniadu se kazniti globom od 5 do 50 for.. a divljač ima se konfiscirati te prodati u korist obćinskih siromaka one obćine, gdje bude prekršitelj uapšen. § 19. Svatko je ovlašten osobe, koje u vrieme lovostaje divljač love, strieljaju ili branjeno vrieme lovskimi psi progone, kod političke oblasti prijaviti, a ova kao nadležna oblast u području, gdje se prekršaj učini, ima novčanu globu utjerati i blagajni one obćine, gdje je prekršaj učinjen, uplatiti. §. 20. Za zvjeradju u vlastitom lovištu nastrieljenom, ako bi u tudje lovište umakla, nesmije se u potjeru ići, jer ona tad pripada vlastniku onoga lovišta, kamo je utekla. § 21. Divljač koja se nabola, ili se drugčije ozliedila, ili ma ikojim načinom zaglavila, nesmije si prisvojiti onaj, koj ju je našao, već ona pripada vlastniku onoga lovišta,3kamo je utekla. § 22. Stavljati željezna hvatala grabežljivoj zvjeradi, poilmetati joj otrov ili priredjivati vučje jame, ovlašten je svaki vlastnik lova na svojem lovištu uz potrebite mjere opreznosti, da se predusretne svakoj šteti ili nesreći, koje bi se ovakovim tamanjenjem trećemu nanieti mogla. §. 23. Na´-tudjem lovištu, izuzam javne pute, nesmije nitko puškom hoditi ma imao on i oružni list ili lovnu k irtu. Prekršitelji ove naredbe imadu se po ovom zakonu kazniti. § 24. Nadziratelji lova (§. 15.) stoje pod zaštitom zakona u izvršivanju svoje službe kao što i ine poglavarstvene osobe i vojničke straže (§. 68. i 81. kaz. zakona). Uslied toga, što zapriseženi nadziratelj lova (lovci) pozivajuć se na svoju službenu zakletvu, ukazu glede čina il okolnosti, što se odnose na izvršivanje njihove službe imat će sve siln dokaza po propisu §. kazn. postupka od 17. svibnja 1875. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 206 — §. 25. Svatko je dužan pokoravati se onomu, što zapriseženi nadziratelj lova odi «di u poslovih svoje službe, a naproti imade se isti nadziratelj pod strogom odgovornosti čuvati, da nečini ništa, što je protivno zakonu. — Zapriseženi nadziratelj lova ima zvjerokradici, kojega je zatekao u činu, oduzeti divljač, koju je možebit ubio a tako i oružje, kojim se je služio kod lova, nu uduzete stvari ima odmah predati političkoj oblasti. Bude li temeljite sumnje, da je netko zvjerad neovlašteno ubio, imadu se ovlaštenici lova obratiti na dotičnu političku oblast prve molbe, da povede iztragu, ali se zabranjuje ovlašteniku lova da sara ili po svojem lovcu samostalno preduzima kućna pretraživanja. § 26. Po nedeljah i blagdanih zabranjuje se držati javne hajke na zvjerad. § 27. Ako poglavarstvo naredi hajku na tamanjenje grabežljive zvjeradi, dužni su svi oni, koji imadu pravo lova, dati svoje zaklete lovne službenike, a obćine hajkaše (pogonioce) i to bez plaće. Ako se hajka imade držati u šumi ili lugu, treba da se to unapried cieloj obćini obznani, da na taj dan onamo nitko nedodje, navlastito drvari, piljari, ugljevari i pastiri. Hajka mora da se vlastnikom i zakupnikom lova prijavi. Na hajki nije dozvoljeno drugu divljač strieljati, nego samo grabežljivu, a onaj koj bi ovu zabranu prekršio, neka se po ovom zakonu kazni. §. 28. Onaj, koj je ovlašten loviti, smije ubiti psa, koj se skice po tudjem lovištu. §. 29. Svakomu, komu prieti osjetljiva šteta od divljači na njivah, sjenokošah ili na vinogradih, prosto je da ju izgoni strašiU, noćnom vatrom ili stražarenjem po Ijudih. §. 30. Vlastnike privatnih i zakupnih lovišta obćinskih, braniti će poglavarstvo od svakog uštrba njihova lovnoga prava, a oni su dužni nadoknaditi štetu svaku, koju divljač počini. S toga ima svaki zemljoposjednik pravo, kada mu divljač na poljskih usjevih ili u vinogradih počini štetu, da traži naknadu i u koliko sa svojom tražbom nagodbenim putem sa ovlaštenikom lova nebi uspio, može naknadu štete pred dotičnom političkom oblastju prve molbe tražiti. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 207 -^ §. 31. Lugari ili šumari mogu se podjedno postaviti za nadziratelje lova, te se kao takovi imadu i za lovačku službu zakleti. Ako se pako za uzdržavanje lova postave posebni službenici, treba da se zavjere. — Da jih pako svatko kao lovce službene poznati može, treba da u službi nose službeno znamenje. Ovo službeno znamenje sastoji se iz okrugla štita pouzvišena obruba od biele kovine, te se nosi na prsijuh. U sredini štita ima biti od žute kovine lovački rog. §. 32. Zakletva za nadziratelje lova obćinskih i privatnih lovišta glasi ovako: „Prisižem Bogu da ću uviek pomnjivo i vierno nadgledati i braniti lovno pravo povjereno mojemu nadgledanju i negledajuć na osobu, sdušno sve one prijavljivati i ako uztreba po zakonu zaplieniti i uhvatiti, koji bi uzhtjeH kako godar povriediti ovo lovno pravo ili ga sbilja povriede, da neću nedužnoga krivo tužiti ili sumnjičiti, da ću svaku štetu po mogućnosti zapriečiti, počinjen kvar po duši dojavljati, cieniti i da se naknadi po zakonu, zahtievati, da se neću nikada uklanjati svojim dužnostim bez znanja i dopuštenja svojih predpostavljenih i da ću o povjerenom mi dobru svagda kako treba račun dati. Tako mi Bog pomogao." § 33. Obstojeći ugovori o zakupu lova u koliko se neslažu s ustanovami ovoga zakona, stupaju izvan krieposti, čim ovaj zakon u život stupi. § 34. Prekršaje ovoga lovskoga zakona iztražuje i kazni politička oblast prve molbe onoga kotara, gdje je prekršaj učinjen, a koj scieni da mu je naredbom ili presudom političke oblasti izdanom u smislu ovoga lovskoga zakona, krivo učinjeno, može proti istim u roku od 14 dana, kada mu je naredba ili priesuda do znanja stavljena, uteći se na polit, oblast druge molbe, a proti odluci ove, ako bi se prve molbe odluka preinačila, u istom roku od 14 dana na zemaljsku vladu. §. 35. Zagodoni utrnjuje iztraga i kazan prekršaja lovskoga zakona, ako u 3 mjeseca, računajući od dana, kada je prekršaj učinjen, proti okrivljeniku prijava učinjena nije. § 36. Izvršitba ovoga zakona povjerava se banu Hrvatske, Slavonije i Dalmacije. |