DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 229 — lahko niknuti — uslied toga bi, kako izkustvo dokazuje — takovim načinom obavljena sjetva na vršak opalog žira, istom u drugoj godini nikla, dočim bi se prvu godinu klica verugala, dok bi zemlju probila. 2. Neima zemlje kojom bi se sjeme zagrnulo pa uslied toga ostalo bi isto izvrženo vranam, svinjadi, miševom i t. d. 3. U močvarnih predjelih kakove su naše pođravinske i posavinske šume nakupila bi se u rupicu oko žira voda, te tako bi isti od smrzavice prozebo, izgubio klicavost a često krat i sagnjio, osim toga ako je šilj c f tanji od žira (što biti mora, jer bi inače trebala velika sila za pravljenje jamice) te ako bi i žir pokrili zemljom, to bi izpod sjemena ostao otvor ili praznina, — koju ničim nije moguće popuniti, do li vodom, koja gnjiloću i prozebu sjemena prouzrokuje. 4. Nestoji takodjer navod, da se sjetva tim sijalom brže i sigurnije obavi, no ikojim drugim načinom, pošto po računu samog izumitelja potrebuje taj posao za obavu šest hipovah, dočim sadnjom pod motiku potrebno je samo tri hipa, uslied toga kriv je nazor da radnik prištedi na vremenu pri takovom načinu sjetve, pak uslied toga niti nije sjetva jeftinija, a naročito protepe se više žira time, što radnik netrefi u škuljicu a pa tada žir na zemlju opadne — kojeg su radnici obično lieni pobirati, a iziskivalo bi oto pobiranje mnogo truda i vremena. 5. Sa izumljenim strojem možno je uspjehom obavljati sjetvu samo odraslim radnikom, dočim sadnju pod motiku mogu obavljati slabiji i neodrasli radnici. 6. Nabava otog stroja za jednu stotinu radnikah na pr. iziskivala bi veliku glavnicu, koja tečajem više godinah nikakovih kamatah nosila nebi — a to se protivi poznatom načelu narodnjeg gospodarstva. Time držim, da će se malo koji praktičan šumar uporabom izumljenog novog stroja za sjetvu žira poslužiti, nu zahvaliti će svaki gosp. izumitelju što je i tim strojem našu šumarsku sbirku obogatio. U Vir ju, 1. srpnja 1883. Šumarska statistika, njezin djelokrug i važnost. II. u posliednjem broju ovoga lista spomenusmo na kratko važnost i djelokrug šumarske statistike u obće, nastavljajući odnosna razmatranja, osvrnuti nam se prije svega na djelce: „Referat fiu-den osterreichischen Forstkongress uber die P´rage der Forststatistik" koje je početkom ove godine izdano po ministerijalnom savjetniku dr. Lorenzu i nadsavjetniku šumarstva g. Salzeru, te služilo za podlogu odnosnih razprava na ovogodišnjem kongresu, Nakon kratkog predgovora, naglasuju gospoda izvjestitelji prije svega potrebu razlike, medju „statistikom" i „statističnom metodom", veleć, da u obsieg |