DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 236 — najviše se prouzročila propast ovih šuma. Od iiuda je pako ovo „dugovremeno uživanje"; kako isto, o tom sada takodjer koju. Poznato je, da su naše državne šume obterećene raznimi služnosti, izmedju kojih jest ponajvažnija služnost; pravo planinskih obćina i sela, na bezplatno uživanje popaše i žirovine. Po ovomu pravu svaka obćina ili selo nahodeće se unutar domašaja, ovih šuma, u koliko ove u hatar njihov spadaju, bezplatno pase i žiri. Uživanje ovog prava popaše i žirenja skopčano je sa pravljenjem torova i svinjaca za stoku i koliba za čobane; jer se samo sobom razumjeva, da stoka i čobani moraju negdje u šumi imati zaklona. Mjesto gdje se torovi i kolibe ove prave, bira se tamo gdje je ponajravnije, gdje je dobra hrastovina, a neće nigda u kakav krš ili strmen, a izbjegava se bome i sama bukova gora. Stoka se u šumi hrani travom, žirom i brstom. Kad neima trave i žira, rogata stoka, a naročito, koze, — rani se izključivo brstom, i u koliko ga same ne može da dosegne, te joj pomažu čobani svojimi sjekirami. Kad se stoka već po planini hrani, treba naravno i nješto malo za čobane da se nadje. S toga se pored kolibe sagradi obično i po jedan „torić" u koji se zaseje nješto malo koruna, i po nješto luka. Od ovog „torića" po malo kroz njekoliko godina, eto ti zavat od jednog i više plugova, gdje se već neseje samo nješto malo krumpira i luka, nego u veliko i krumpir i drugi usjevi. Dokle se zavat ovaj obdržava i postepeno povećava, dotle se i naokolo stojeća šuma brani, da je još ko drugi sa podobnimi torovi „kolibami nepritisne", niti se gora sjeće; a da bi se ovo što bolje postiglo, ni sam sobstvenik zavata u domašaju ovog goru nesjeće. Kada bi pako tkogod, bilo bez dozvole nadležne oblasti došao, da ovdje kao u državnoj šumi što god sjeće, toga bi imaoc ovoga zavata dočekao riečmi: nemoj brate ovdje, odmakni tamo dalje pa sjeći, ovdje je moja pojata, ovdje ja sa stokom živim, pa eto vidiš ni ja ovdje nesjećem, već idem čak tamo u državnu šumu" ... . „A ma ovo je državna šuma, a ja imam dozvolu od kapetana, pa ću da sjećem" Jest državna je šuma, ali ja ju čuvam i ovdje uživam, pa zar da mi obaljuješ goru na ovu kolibu i na ovo malo gradnike, kad možeš i tamo dalje odmaći, najzad cvdje ti baš ne dam pa makar se pobili, a tamo dalje izsjeci ako te volje sve, ne tiči me se, samo ako imadeš pravo". Videći ovo ljudi, kako im se sjeća oko koliba i zavata zabranjuje i ne navaljuju mnogo; strani se ljudi i sami uklanjaju, samo da izbjegnu svadji. a komšija na komšiju neće da udari, nješto iz ljubavi a nješto opet i s toga, da mu ovaj sutra i opet u njegov zavat nebi došao. Na ovaj se način gora oko ovog zavata doista i ponješto očuva. Na ovaj se način dužim očuvanjem većeg ili manjeg diela obće narodne šume, pribavlja u nas pravo svojine- Na taj se način stvaraju dokazi, kako je jedan ili di´ugi dugovremenim boravljenjem sa stokom i kohbom svojom u obće narodnoj šumi, na onom mjestu doista goru očuvao, te je ova neizsjećena ostala, i da se po tom pravu mu sobstvenost prizna. I doista, ovim načinom zahvaćaju pojedini ne samo po jedan i po dva, nego po 1.5, 20, 50 i više plugova, za |