DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 57 <-- 57 --> PDF |
— 255 — IP r e d. m. e t Vrba rakitii. Salix purpui´ea Zova ili bazga crna. Sainbiicus nigrasa Zova crvena ili divlja zovika. Sambucus racemosa . Jorgovan. Svringa vulgaris Jar^bika. Sorbiis aucuparia Oskoruša. Sorbus domestiea Lipa širolista. Tilia grandifolia Lipa biela. Tilia argentea Briest crveni, vezovina. Ulmus canipestris Briest jagnjed. Ulmus suberosa Hudika crljena. Viburnum opulus Hudika crna. Viburnum lantana Divlja ruža. (Šipkovina) Rosa canina , Dan, mjesec i godina cvatnje 1SS3 20. ožujka 2. svib. 8. trav. 25. ožuj. 20. trav. 18. trav. 15. trav. 24. ožuj. 8. trav. 2. lip. 5. lip. 9. lip. 30. svib. 12. ožuj. 14. ožuj 14. ožuj. 14. trav. 24. ožuj. 8. svib. 188S 10. trav. 22. trav. 14. svib. 4. svib. 24. svib. 20. svib. 10. svib. 18. trav. 26. trav. 8. lip. 14. lip. 18. lip. 12. lip. 26. ožuj. 2. trav. 6, trav. 4. svib. 16. trav. 26. svib. I2a,ziličite -^iesti. Naredba visoke vlade proti bezrazložnomu tamanjenju divljači. Kralj, zernalj. vlada, izdala je svim kr. pođžupanijam, svim kr. kotarskim uredom i svim gradskim poglavarstvom sliedeću okružnicu: „Povodom upita jedne kr, podžupanije kako se ima komentirati §. 12. i 13. zak. članka XVIII. od g. 1870. o lovu, da se točnim tumačenjem rečenih §§. uzmognu poprimiti sredstva, koja bi bezrazložnomu tamanjenju koristne divljači na put stala, izdao je kr. ovaj vlađui odjel za unutarnje poslove sliedeću odluku, koja se kr. kot. uredu, kr. podžupaniji, gradskomu poglavarstvu znanja i ravnanja radi priobčuje. Zakonski članak XVni. od g. 1870. o lovu doduše nesadržaje posebne ustanove glede načina, kojim se ima divljač loviti, a da so nezatre, kao ni glede mjerali, koje bi valjalo poprimiti proti onim, koji premda ovlašteni na lov, ovlast ovu zlorabe i divljač bezrazložno i bezumno tamane i ubijaju — ali je zato §. 2. rečenoga zakonskoga članka, koj govori o stieanju prava lova, dosta jasnu ustanovu u obrarm razploda divljači postavio. Upitni §. naime izrično veli : „Pravo lova stiče se dozvolom, kojom se dopušta, da se na otvorenom lovnom zemljištu, nalazeća se koristna divljač ... . goji i da se u najshodnije vrieme umjetnim načinom hvata, sa psi lovi ili tjera i ubija itd. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 256 — Prema ovomu glavnomu načelu zakona vlaatna je politička oblast svaku zloporabu ovlaštenoga zakupnika ili samoga vlastnika lova, kojom se razborita gojitba koristne zvjeradi u pogibelj stavlja — shođnimi zabranami i naredbami odstraniti. Imenito upueuje se kr. kot. ured, kr. podžupanija i grad. poglavarstvo povodom višestranih prijavah, da pojedini zakupnici slože kad kada veliko družtvo, sastojeće se od svih lovacah obćine, te onda svi ovi razmjerno kroz zakupnika zakupninu plaćaju, kao i to, da pojedini obćinari uzmu u zakup lovište, a onda svakomu koji to saželi, uputne dozvole za jedan ili 2 for. na godinu izđavaju, i tim postupkom kaže §. 12. jer pri tom tada sva obćina lovi, da u buduće obzirom na to, što svako podzakup Ijivanjo bez dozvolo nadležne oblasti (§. 13.) zakon izrično zabranjuje, u svakom takovom slučaju, gdje se glavna svrha zakona, razborita naime gojitba koristno divljači, kroz gori spomenute ili ovim slično nepodobštine, nepi-omišljenim ili nerazboritim postupom zakupnika ili samoga vlastnika osujetiti mora, ovoga bud globom označenom u i^. 37. zak. o lovu, bud gubitkom prava uživanja lova na uzkupljenom lovištu, kazni. Jednako imati će kr. podžupanije i t. d. i proti nepovlaštenim podzakupnikom u smislu citiranog zakona postupati. Pod sadržajem §. 12. zak, o lovu, da se lovišta mogu u zakup dati samo takovim zakupnikom, koji su neporočna života, razumjeva se i to, da nemože zakupnikom postati onaj, koji je radi prekršaja proiztekavšeg iz koristoljubja ili vriedjajueega javnu ćudorednost obsudjen ili obtužen ili koji stoji pod stečajem. §. 13. zakona o lovu, koji veli: „da se u zakup uzeta lovišta nesmiju pod prietnjom kazne §. 37. bez dozvole kotarskoga suda u podzakup dati", smisao je doduše taj, da samo od čina dražbe poznati zakupnik bio pojedinac ili član tada imenice najaviti se imajućeg družtva, loviti smije, i da se imena po zakupniku složena družtva, ili pomnožanjo jur postojećega, političkoj oblasti pod prietnjom posliedicah g. 37. zak. čl. XVni. od 1870. prijaviti imadu, ali se takovomu zakupniku nemože zabraniti, da povede sobom u lov znanca, prijatelja ili rodjaka svoga, providjena dakako onimi izpravami, koje zakon zahtieva — sve u predpostavi, da se time ncvređja glavno zakonsko načelo, da se koristna zvjer razborito lovi. Kr. ova podžupanija imati će stoga prema gornjeuiu uvjetu u buduće kod razpisivanja dražbe o zakupu lovišta staviti u dražbene uvjete gore u svrhu razploda divljači i prepriečenja bezraložnog tamanenja isto ođredjcne ustanove, koje će dostalca — zakupnika za vrieme trajanja sklopljenog ugovora pod prietnjom u zakonu označenih posljcdicah vezati. f Umro. Dne 13. srpnja t. g. umro u Piirstenfeldbruku kraj Monakova, jedan najglasovitijih šumarah, tajni savjetnik Dr. Gustav IIeycr, profesor šumarstva na sveučilištu u Monakovu, u 58. godini zaslužnog života. Pokojnik stekao s! je na polju šumarske znanosti neumrlih zasluga, njegova điela o procieni bijahu upravo epokalna. Pokoj mu duši! Šumarski državni izpiti u Zagrebu. Visoka kr. zemaljska vlada, izdala je na dne 21. lipnja pod br. 244:49. sliedcći oglas: Dne 8. i sliedećih danah mjeseca listopada 1883. obđržavati će se kod kr. vladnog odjela za unutarnje poslove državni izpit za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, propisan naredbom obstojaloga ministarstva za rudarstvo i zemljotežtvo od 16. siečnja 1850. (zemalj. zakonski vladni list za Hrvatsku i Slavoniju od g. 1850. komad V.) Ovo se svim onim, koji žele postići ovlaštenje za samostalno vodjenje šumskoga gospodarstva, te položiti rečeni viši državni izpit, daje na znanje s naročitom prinijetbom, da imadu svoje molbenice, obložene potrebitim! svjedočbami podnieti kralj, vladnom odjelu za unutarnje poslove do konca kolovoza t. g. i to, ako su u službi javnoj, putem predpostavljene si oblasti, inače putem svoje nadležne oblasti političke. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 59 <-- 59 --> PDF |
— 267 -- Blesan kurjak. Mjeseca svibnja o g. nagrizao je biesan kurjak u selu Punitovci, u podžupaniji djakovačkoj 28 glavah domaćeg blaga. Od ovih poginulo je do 22. lipnja 1 krmka, 8 konja, jedna krava i jedan vol, dočim se na ostalih jošte bjesnoća nije pojavila. Reforme u srbskora šumarstvu. Čitamo u „Težaku" da ministar narodne priviodc, želeći da u državnu šumarsku službu ne ulaze više i takove ličnosti koje neimaju možda ni pojma o šumi, njenom gajenju i upotrebi, propisao pravila, po ko jima će se od sada primati u ovu službu kandidati, koji nisu svršili bivšu zemljo deljsku školu u Požareveu, ili koji drugi inostrani šumarski zavod. Po ovih pravilih otvorit će se zavremeno u Biogradu, ili na kom drugom mjestu u Srbiji, t. z. zavreraeni šumarski tečaj. Tečaj ovaj trajati će 3 mjeseca, slušaocem može biti onaj, koji je bar 2 razreda srednjih škola svršio, ter 20 do 30 godina navršio. Po svršetku ovog tečaja polagati će izpit. Naredba ta ostati će u krieposti sve dok se ueizda novi šumarski zakon, koji će i ovu stran obuhvaćati. K pošumljenju krša. Tečajem jeseni 1882, do konca proljeća t. g. bude po au.´itrijanskom primoi-skom kršu, po političkoj upravi ukupno 124 hektara zagajeno, te u tu svrhu 902.500 biljkah četinjačah i 2400 kg. žira potrošeno. Za popravak starih uzgojah potrošeno bi 535.500 biljkah četinjačah i 2100 kg. žira, a osim toga bude još za vezanje tla, i strminah 362 komada listačah biljkah zasađjeno. Ukupno dakle zasadilo se 1,800.000 komada biljkah i to 1,180.000 biljkah crnog bora, 208.000 jelvah, 50.090 arišah, 338.000 bagremah, 17.000 topolah i 7000 jalšah. Od ovih bude 427.000 komadah biljkah bezplatnom robotom obćinah zasađjeno, 277.000 komadah uz neznatnu odštetu od 1 for. po 1000 komadah, 156.000 komadah na trošak cestovne zaklade, napokon 60.000 na trošak povjerenstva za pošumljenje krasa u okolišu grada Trsta. Ostalih 880.000 biljkah, i ono 4.500 k. g. žira bude tim načinom zasađjeno, da su odnosne obćine o svom trošku tlo priredile, doćim se radnja sama obavila na državni trošak. Trošak taj iznašao je popreko 1 for. 94 nč. (S´^i nadnice) za 1000 komadah biljkah, i 4-85 for. (9^/2 nadnice) za 100 kg. žira, tako, da na svaku nadnicu 266 biljkah ili 10´/a kg žira dolazi. Na hektar se zasadilo popreko do 10.000 biljkah, ili do 200 kg. žira, tako da prema tome kulturni troškovi (bez priredbe tla) 19-40 for. odnosno 9-70 for. iznašaju, a priračunaju li se ovamo još izdatci za dobavu biljkah, sa 1´50 for. po 1000 komadah, odnosno izdatci za dobavu žira, sa 10 for. po met. centu, to isti po hektar iznašahu 34´40 for. za sadnju biljkah, odnosno 19´70 for. za sjetvu žira. Prema tome dakle izplaćivalo bi se sadjenje žira bolje od sadjenja biljkah, samo kad bi sjetva ta bolje uspjevala, i to pako rad svakgodišnje velike suše i pohare miševah (koji se toedjuto miniumom u veliko tamaniše) nije, jer se usljed tih nezgođah takovi žirovnjaci često kroz više gođinah popunjavati moraju, a tako se prvi izdatci tih kulturah doskora vrlo umnažaju. Spomenuti nadalje valja, da ti troškovi neodgovaraju onim u području samog grada Trsta, gdjo ti izdatci 20 for. po 1000 biljkah iznašahu, od koje se svote za sam posao sadnje biljkah 5 for., ostatak od 15 for. pako za priredbu tla izdaje. Osim gori spomenutih 1,800,000 biljkah, izdano je iz c. kr. primorskih biljevištah još i dalnjih 350.000 šumskih biljkah, 64.000 divjakah, 8.500 komadah oplemenjenih vooakah i 18.000 ključecah za drvorede duž cestah i drumovah, a isto tako bude i u druge pokrajine, a poimence i u Bosnu, izdano do 47.750 raznolikih biljkah sadjenicah, tako da se sveukupno izdalo i presadilo do 2,288.000 komadah biljkah. Visoka škola za zemljotežtvo u Beču. Ovaj najvrstniji zavod svoje struke, imao je za ovogodišnjeg ljetnog poljeća 216 slušateljah šumaistva, i to 200 redovitih, |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 60 <-- 60 --> PDF |
— 258 — a 16 vaiiicdnih i 217 slušateljah gospodarstva, od kojih je bilo 185 redovitih i 32 vanredna. Zavod polazilo 12 Hrvatah. Najstariji šumarski zavodi u Europi. Prvi šumarski zavodi ustrojeni su u Njemačkoj i Austriji, i to g. 1772. u mjestu Vernigerode, a g. 1770. u Rothenhausu u češkoj , zatim u Krumavi i Gracu u Češkoj, u Eisgrubu u Moravskoj i Eisenstadtu u Ugarskoj, a g. 1791. utemeljio je &. L. Hartig svoju šumarsku školu u Hungenu, g. 1795. pako H. Cotta onu u CiUbachu. Prva francezka šumarska škola ustrojena bi g. 1824. u Nancy-u. U Španjolskoj pako bude prva šumarska škola g. 1843. u Madridu usti´ojena. Kasnije budu ustrojeni šumarski zavodi u Moskvi i Balombrozi i t. d. Električna puška. Tvorničar II. Pieper u Liittichu, izumio je t. z električnu pušku (Elektrisohes Sicherheitsge\vehr) takodjcr ,,Diana-Gewehr" zvanu. O samoj toj puški spominje izumitelj sliedeće: „Dies Ge\vehr ist von einer ausserovdentlichen Einfaehheit, da es kein Schloss besitzt, sondern das Pulver đurch eineu elektrischen Stein entziindet wirđ. Der Ansammler dor Elektrizitat kann sich entvveđcr im Kolben befinden oder vom Schutzen selbst getragen \verden. Dieser Apparat ist so klein, dass er in der Form eines Etui in der Westentasche Platz bat und hbcbstens 150 Gr. wiegt; er enthiilt genug Elektrizitat, um 1000 Schiisse abgeben zu konnen und braucht jene erst nach einigen Wochen vvieđer erneuert zu werden". Prednosti novog tog sustava pušakah da jesu: 1. Da se nemogu dogadjati nesreće, uslieđ nenadanog opalenja puške. 2. Puška je vazda spremna, bez da bi se trebali brinuti za kokote ili zapore sigurnosti. 3. Barut se upali u tili čas. 4. Pošto se barut spreda zapaljuje, to sav izgori, te se po tom veća sila razvija, pak je 8 toga i snaga hitca, i kod slabijih nabojah mnogo veća. 5. Puška ta neće zatajiti, a patrone je moći kontrolirati posebnim galvanometrom. 6. Pošto neima kod tih pušakah zatvora (Schloss), to im ni popravka netreba. Šume krajiške investicionalne zaklade. Šume te zapremajuće još kojih 22.000 ralih sječi doraslih sastojinah, u najnovije su doba i opet predmet živahnih razpravah po javnih glasilih. Englezki konzorcij bo, koji u Županju, troškom od više stotinah hiljadah forintih, poznate tvornice tanina gradi i uređjuje, voljan je kupiti gori spomenute šume, koje popriečno kojih 20,000.000 for. vriednosti imadu, i tako će moguće silno to blago naših šumah, doći pod dražbu. Mi bismo vrlo žalili, kad bi se ma s kojih podčinjenih razlogah silno to blago , a tim i čitava naša trgovina šumska predala u tudje ruke, i to tim više, što je danas već lasno moći ustanoviti i dobu, kad će naša danas još toli znamenita trgovina s drvi morati prestati. Mirovinska zaklada činovnietva krajiških imovnih obćinah. Polag službenog izvještaja u „Narodnih Novinah" bijaše koncem god. 1882. stanje mirovinske zaklade činovničtva imovnih obćinah bivšeg krajiškog područja sliedeće: Godine 1882. unišlo je ukupno 6.474 for. 75 nvč. Izdalo se: uloženjem gotovine 6.435 fr. 30 nvč. Ostatak u blagajni iznašao je 39 for. 45 nvč. Ukupno stanje bijaše u gotovom 6.474 for. 75 novč., u vriednostnih papirih 6.950 for., dakle ukupno imađjaše ta mirovinska zaklada jur 13.424 for, 75 novč. uglavničeno. f Umro. Dne 28. srpnja umro je nakon podulje težke bolesti u Stenjevcu kraj Zagreba, bivši šumar zakladnog prije dobra Kutjeva, Vatroslav German. Pokojnik bio je vrli član našega družtva i suradnik ovomu listu. Akoprem rodjen Čeh , ljubio je ipak Hrvatsku poput svoje otačbine. Pokojnik ostavlja za sobom udovu i djecu. — Pokoj mu duši! Konačni izpiti na kr. šumarskom učilištu u Križevcih. Konačni izpiti na kr. šumarskom učilištu, obdržavani su na dne 23. do 27. srpnja t. g, pod predsjedničtvom velemožnog g. školskog savjetnika Janka Jurkovića. Od 16 aliturienta šumarstva |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 259 — podviglo se izpitu samo njih desetorica, od ovih reprobirani su 4 na dva mjeseca, a (i njih osposobljeno bi za šumarsku praksu. Ukupni broj slušateljah na zavodu bijaše koncem godišta 80. Važna naredba. Visoka vlada izdala je na dne 23. srpnja 1883. br. 28.626 svim podžupanijam, kr. kotarskim uredom i gradskim poglavarstvom u Hrvatskoj i Slavoniji i u bivšoj hrv. slav. Krajini (izuzam poglavarstva grada Zagreba, Požege i Senja) sliedeeu naredbu: „Povodom tim što šumske kradje u novije doba u veliko mah preotimlju, ter time budućnost šumah i svaku razboritu šumsku gojitbu u pogibelj stavljaju, pronašao je kr. ovaj vladni odjel na temelju §. 17. šumskog zakona odrediti: da se vozari drvali, budi ogrievnih budi tehničkim svrham namienjenih, o stečenom pravu na drva, koja voze, na ulazu u teritorij gradovah, trgovištah i većih mjestah, u koja drva uvažaju prodaje radi, ili uz naručbu — izkazati imadu doznačnimi ili izvoznim! ceđu- Ijami šumovlastnika, kod obćinah gospodarstvenog ureda ili mjestnog imovnog odbora, koj šumom upravlja ili obćinskog poglavarstva ako naime đotičnici iz svoje vlastite šume drva voze. Bez takove izkaznice dovezena drva imadu se zaplieniti, a proti dotičnomu vozaru kao šumskom prekršitelju po propisih šumskoga zakona najstrožije postupati. Za točnu izvršbu ove naredbe odgovorni su u gradovih osobno gradski načelnici, a u trgovištih i drugih većih mjestih obćinski načelnici u prvom redu, u drugom redu pako požupanijski i kotarski predstojnici, koji ne samo da ovu naredbu odmah provesti, već svakom jtrigodom i neumorno o tom nastojati imadu, đa se osobito u gradovih strogo i savjestno vrši, kako to već sada biva u gradovih Zagrebu, Senju i Požegi; svaku pako opaženu popustljivost ili nemarnost imadu odmah ovamo prijaviti. O načinu izveđenja ove naredbe u tamošnjem području ima se za mjesec đanah ovamo izvjestiti. Naši hrastovi. Veleučeni gosp. Ljuđevid Vukotinović, poznati hrvatski botanik, izdao je netom podporom naše akademije znanosti, vrlo zanimivo djelce pod naslovom : „Podobe hrvatskih hrastova okoline zagrebačke". Djelo to, po svakoga je hrvatskoga šumara vrlo interesantno i poučno, a dobiva se i u knjižari Gr. Neuberga u Križevcu. Ciena 50 novč Ne vidimo na kralki puk. Piše nam prijatelj : „Znano nam je, koliko se naši primorski Hrvati zauzimlju za našumljenje onih kraških goljetih ; znano nam je takodjer, da je visoka vlada izjavila njekojim načelnikom tamošnjih obćinah u tom brižljivom pregnuću svoje pohvalno priznanje. Takovu pohvalu načelniku obćine Hreljin čitali smo predlanjskc godine u II. svezku „Šumarskoga lista". Lanjske godine opet u I. svezku viđili smo zaključak sabora dalmatinskoga, kojim se hoće od vlade, da ona što prije predloži saboru zakonsku osnovu o našumljenju dalmatinskih goljetih. Pojavi su to zaista radostni, kojima kada još napored stavimo molbu, koju je zastupstvo građa Kastva i sdruženih obćinah podnielo zastupničkoj kući u Beču, i koju smo u IH. svezku ovogodišnjeg našeg lista saobćili, radošću, velimo, priznati moramo, da naš narod nije samo đa tamani šume. Kako njekoji valjda iz principa tvrde — nego da je taj narod dušom zauzet za prirodnu krasotu, i tim za blagostanje svojih krajevah i dobro svoje i svojih potomakah. Pa i ove godine možemo veseljem bilježiti sgođu, koju čujemo sa tabora Hrvatah Istre u Brezovici na dan 3. lipnja 1883. Vieran sin istarskih Hrvatah, medju ostalim spominje i stanje tamošnjih šumah i šumarstva u obće. Nije šumar, već pravnik a mi ga tim pozornije pratimo. Prigovara ponajprije šumskom zakonu, koji bi trebalo promjeniti da bude narodu od koristi, a ne na uštrb. Pokazujuć njeke mane, osobito one kod nadoknadjivanja šumskih štetah i onoga nenaravnoga zagajivanja šumah, obrazlaže sve to sliedećim: 1. Najprije valja promisliti, đa šuma rabi mnogom i skoro svim našim kmetom, ne samo za pod lonac nego i u lonac, jer kraška su polja slaba i neđaju dosta hrane. |
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 62 <-- 62 --> PDF |
— 260 2. Treba zagajivati kraa tako, da i ljudi živi budu i da di-vlje raste. ;j. Za obstojciJo šume treba zakon šumski malo mekše tumačiti, nego li j« pisan. 4. Cesarska vlada, koja milijune troši u željeznice i druge stvari, nego odkupi velike goline na krasu od privatnih Ijudih i od obćinah, pak neka ih zagajiva i u najoštriju zabranu postavi. Kako državne oblasti nadzor nad kraškimi šumami vrše i kako zabrane provadjaju, znade najbolje onaj koji onuda živio. Pa zato i pravom kaže narod tamošnjih krajevah, ua račun našega i naše djece želudca (da života) ne smije se kras zagajivati! Država neka traži drugdje vrelo, gdje bi puk dobivao zasluge i tim manje zalazio u obstojeće šume. Neka vlada daje novca za velike vodnjake (kale i šteruc), jer kako znamo na krasu neima izvor voda — neka vlada gradi toli nuždnc ceste, da si narod štogod zaslužiti može, i tim da ga odvi´nc od dosta zamašne ugljarije i inakog sjećenja šumah. Tako sudi kraški puk o sebi, tako shvao´a on kraško pitanje, i preko toga bistrim gleđom promatra on budućnost kraških obitaocah. M. C Trgovina sa hrvatskim drvom. Vadimo iz ,,Nar. Nov.", godine 1881. izvezeno je u Trst 90 milijunah kilograma hrastovih dužicah većim dielom iz Hrvatske i Slavonije kroz Sisak i od postajah ugarske državne željeznice. Nu ovaj golemi promet u Trstu silno je popustio od g. 1882., a to je uslied vanređnih provoznih pogodnostih, koje je ugarska vlada znala izvojštiti građu Rieci. Za ovu godinu dolaze znamenite naručbine iz Fraucezke, Algira, Grčke i Korzike, nu tršćanske kuće neimaju nađe, da će ta roba prolaziti kroz njihove ruko, pošto je razlika kirije naprama riečkoj tako velika, da slaba korist kod „švclera" nemože da podnosi taj višak troška. Prije stajala je vozarina od Zagreba do Trsta for. 38"80, dočim sada stoji for. 4790 . Po današnjem cieniku plaća se iz Zagreba na Kieku for. 38 80, a u Trst for. 47-90, iz Velike Gorice na Rieku for. 49, u Trst for. 58-10, iz Siska ua Rieku for. 65-— , u Trst for. 74-10. Jošte veća razlika, nego što je vozarina od Zagreba do mora, postoji na dalnjoj prugi ugarske državne željeznice; naime od Dugogsela do Rieke for. 41-40 — do Trsta for. 54-70, od Križevca do Rieke for. 45-50 — do Trsta for. 61-80, od Osieka do Rieke for. 106-10 — do Trsta for. 144-90. Ovo se godine nadaju trgovci s drvi dobru poslu, budući da se drva puno traži, pak su i cicne poskočile. Mi smo u prijašnjem broju ovoga lista takodjcr bili iztaknuli, da promet na Rieci nadmašuje onaj u Trstu. Mnogo se gradje iz Hrvatske izvaža. Tako smo vidili na postajah Vrbovsko i Delnic« preko 40—5 0 hiljadah hi-astovih švelerah. koji dolaze s onkraj Kupe. Sve to ide u inozemstvo, pak neznamo nije li se koji hrvatskih trgovacah dostao 72.000 željezničkih podvalah za đružtvo željeznice Mazzia Aquilas u Španiji. — Ugledan trgovac vješto nam nedavno u jednom domaćih glasilah orisao našu trgovinu sa liesom: Šume su opustošene, trgovci se ncpodižu do li onih, koji hrastovom dugom rade. Naprotiv u Trstu, Marsolju i drugih tržištih, gdje našu gradju prodajemo, naši kupci i preprodavci napreduju i stiću znamenit imetak, vađeć korist izključivo od naše radnje. Krivnju u tom nose sami naši trgovci, jer nepaze, da robu na svoje vrieme kupuju, i da ju opet u sgodno vrieme prodaju. Ciena je liesu mala, i tako onaj proizvoditelj, koji je veliki dobitak računao, vidi se na jednom prevarenim. Ali on hoće dobitka. Radi na veliko, šume se haraju, a dobitak jedino vuku kupci onih velikih tržištah. Neka se uemisli dakle, da naša trgovina tako sjajno cvate, ako su nam tržišta i puna. Na dobar posao nemože se takodjer sigurno računati, jer su trgovinske ciene promjenljive. M. C. Molba hrvatskim šumarom! G. Milan Crnković, šumar u Mrkoplju, upravio je putem javnih glasilah, na hrvatske šumare molbu, da mu obzirom ua to, stoje nakan napisati knjigu „Tehnologija drvah i uporaba šumah", izvole saobćiti, kakove |