DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5/1883 str. 61 <-- 61 --> PDF |
— 259 — podviglo se izpitu samo njih desetorica, od ovih reprobirani su 4 na dva mjeseca, a (i njih osposobljeno bi za šumarsku praksu. Ukupni broj slušateljah na zavodu bijaše koncem godišta 80. Važna naredba. Visoka vlada izdala je na dne 23. srpnja 1883. br. 28.626 svim podžupanijam, kr. kotarskim uredom i gradskim poglavarstvom u Hrvatskoj i Slavoniji i u bivšoj hrv. slav. Krajini (izuzam poglavarstva grada Zagreba, Požege i Senja) sliedeeu naredbu: „Povodom tim što šumske kradje u novije doba u veliko mah preotimlju, ter time budućnost šumah i svaku razboritu šumsku gojitbu u pogibelj stavljaju, pronašao je kr. ovaj vladni odjel na temelju §. 17. šumskog zakona odrediti: da se vozari drvali, budi ogrievnih budi tehničkim svrham namienjenih, o stečenom pravu na drva, koja voze, na ulazu u teritorij gradovah, trgovištah i većih mjestah, u koja drva uvažaju prodaje radi, ili uz naručbu — izkazati imadu doznačnimi ili izvoznim! ceđu- Ijami šumovlastnika, kod obćinah gospodarstvenog ureda ili mjestnog imovnog odbora, koj šumom upravlja ili obćinskog poglavarstva ako naime đotičnici iz svoje vlastite šume drva voze. Bez takove izkaznice dovezena drva imadu se zaplieniti, a proti dotičnomu vozaru kao šumskom prekršitelju po propisih šumskoga zakona najstrožije postupati. Za točnu izvršbu ove naredbe odgovorni su u gradovih osobno gradski načelnici, a u trgovištih i drugih većih mjestih obćinski načelnici u prvom redu, u drugom redu pako požupanijski i kotarski predstojnici, koji ne samo da ovu naredbu odmah provesti, već svakom jtrigodom i neumorno o tom nastojati imadu, đa se osobito u gradovih strogo i savjestno vrši, kako to već sada biva u gradovih Zagrebu, Senju i Požegi; svaku pako opaženu popustljivost ili nemarnost imadu odmah ovamo prijaviti. O načinu izveđenja ove naredbe u tamošnjem području ima se za mjesec đanah ovamo izvjestiti. Naši hrastovi. Veleučeni gosp. Ljuđevid Vukotinović, poznati hrvatski botanik, izdao je netom podporom naše akademije znanosti, vrlo zanimivo djelce pod naslovom : „Podobe hrvatskih hrastova okoline zagrebačke". Djelo to, po svakoga je hrvatskoga šumara vrlo interesantno i poučno, a dobiva se i u knjižari Gr. Neuberga u Križevcu. Ciena 50 novč Ne vidimo na kralki puk. Piše nam prijatelj : „Znano nam je, koliko se naši primorski Hrvati zauzimlju za našumljenje onih kraških goljetih ; znano nam je takodjer, da je visoka vlada izjavila njekojim načelnikom tamošnjih obćinah u tom brižljivom pregnuću svoje pohvalno priznanje. Takovu pohvalu načelniku obćine Hreljin čitali smo predlanjskc godine u II. svezku „Šumarskoga lista". Lanjske godine opet u I. svezku viđili smo zaključak sabora dalmatinskoga, kojim se hoće od vlade, da ona što prije predloži saboru zakonsku osnovu o našumljenju dalmatinskih goljetih. Pojavi su to zaista radostni, kojima kada još napored stavimo molbu, koju je zastupstvo građa Kastva i sdruženih obćinah podnielo zastupničkoj kući u Beču, i koju smo u IH. svezku ovogodišnjeg našeg lista saobćili, radošću, velimo, priznati moramo, da naš narod nije samo đa tamani šume. Kako njekoji valjda iz principa tvrde — nego da je taj narod dušom zauzet za prirodnu krasotu, i tim za blagostanje svojih krajevah i dobro svoje i svojih potomakah. Pa i ove godine možemo veseljem bilježiti sgođu, koju čujemo sa tabora Hrvatah Istre u Brezovici na dan 3. lipnja 1883. Vieran sin istarskih Hrvatah, medju ostalim spominje i stanje tamošnjih šumah i šumarstva u obće. Nije šumar, već pravnik a mi ga tim pozornije pratimo. Prigovara ponajprije šumskom zakonu, koji bi trebalo promjeniti da bude narodu od koristi, a ne na uštrb. Pokazujuć njeke mane, osobito one kod nadoknadjivanja šumskih štetah i onoga nenaravnoga zagajivanja šumah, obrazlaže sve to sliedećim: 1. Najprije valja promisliti, đa šuma rabi mnogom i skoro svim našim kmetom, ne samo za pod lonac nego i u lonac, jer kraška su polja slaba i neđaju dosta hrane. |