DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 26 <-- 26 --> PDF |
- 288 — Rano jutrom dne 28. svibnja oprostismo smo se nađšumarom Pachmajerom hvalee mu za sve najliepše; te željeznicom prelio Setzthala stigosmo oko 1 sat u Leoben. Tamo posjetismo znamenitu rudarsku akademiju i pogledasmo si liepe sbirke geologičkoga i rudarskoga kabineta, te još isti dan kasno u večer dodjosmo u Gradac. Dne 29. svibnja bio je dan odmora te svakomu na volju stavljeno, da sprovede u Gradcu kako želi u krugu svojih znanacah i prijateljah, ili da se razvidi znamenitost toga grada. Dne 30. svibnja rano jutrom ostavisnio Gradac, te stigosmo kroz Zidamimost i Zagreb opet sretno u Križevce. Ekskursiji ovoj služilo je najpovoljnije vrieme, a zdravlje svim učestnikom, što je sigurno glavni uvjet za dobar uspjeb takovoga poduzeća. Konačno izjavljujem kano vodja ove ekskursije najtopliju zahvalnost svim onim, koji su, budi savjetom ili činom provođenje ove ekskursije podpomagali. A to su prije svega ravnateljstva željeznicah na prugi željezničkoj kraljevića Rudolfa, državne južne i kr. ugarske pruge za podieljenu sniženu vožnju slušateljem, zatim c. kr. ravnateljstvo državnih šumah i dobarah u Beču, i šum. ravnateljstvo austr. alpinskoga montanskoga družtva u Weijeru. Svimkolikim pako veleštovanim šumskim upraviteljem, nađšumarom i šumarnikom toli drž. šumah, kao i onim alpinskoga montanskoga družtva, u izvješću ovom već napomenutim i svim prijateljem, koji nam Ijubezno u susret izadjoše budi ovime izrečena najsrdačnija hvala. U Križevcih, dne 6. kolovoza 1883. prof. šumarstva. Postotak odpadka kod izradbe drva. Piše D. Ilijć, kot. šumar. Kod svake proizvodnje, odnosno pretvorbe surovinah u robu, gubi se stanovita kolikoća materijala prema obliku dotične namirnice ili proizvoda. Mi šumari pako možemo reći, da je svaka apprettirana roba samo stanoviti dio debla, koji se do cieline nadopunjuje odpadcima kao n. pr. korom, trešćem, iverjem, piletinom i t. d. Opredieliti razmjer tih odpadaka prema kolikoći robe ih obratno, veoma je važna stvar. Ta važnost ne izkazuje se toliko tim, što je današnji dan u modi matematikom sanctionisati istine, nego više time, što pomenuti razmjer matematički ustanovljen vrši u upravi šumskoga gospodarstva kontrolu prama potrošnji. Kod posjednikah šumah koji u vlastitoj režiji špekulacije tjeraju, nije to tako važno, jer nitko sam sebe neokrade. Na drugi način biva to kod onih upravah, gdje pojedini trgovci robu fagonniraju, kako je to žaHbože u čitavoj Hrvatskoj skoro´ kod svih šumskih posjednikah. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 289 — U današnjih baš ne cvatućih merkantilnih odnošajih trgovina s drvom ne pruža bog zna kakav dobitak trgovcu. A uz današnje šumsko-čuvarske odnošaje ipako, premda se kod nas broj čuvarskih organah ne može sasma u sklad dovesti sa načeli modernoga čuvanja šumah, težko je kriomčariti. Borba izmedju prodavaoca i kupca u potonjem smislu povoljnije se vodi za prvoga, barem je dosada takav rezultat. No onaj svjestan svoje slabosti u gornjem smjeru a podkriepljen većim dielom potrebom za svoj ekonomski obstanak, takodjer snuje te gleda nadmudriti ili trgovački govoreć, prevariti prodavaoca. A ovo pako može se dogodjati kod onih manipulacijah, gdje je kontrola uprave u najslabijoj poziciji, a to je nedvojbeno kod certificiranja robe. Legalnoj robi lahko je u šumi sa strane privući robu potičuću od nedoznačenih stabalah, kako to zaista većinom i biva u prebornih šumah, gdje je nadziranje sjeka vele otegoćeno. A pošto tako privučena roba ne nosi na čelu marku lopovštine, to se i lahko kao zakonita providja kontrolnimi znakovi, izuzevši slučaj, da je kolikoća kriomce privučene robe tako znatna, da se već od oka zaključiti može kakovog je porekla. Šumske uprave imaju doduše ustanovljene njeke postotke, koje pribrajaju kubičnom sadržaju gotove robe. Kontrola je jasna, ako se naime, kubični sadržaj robe sa pribrojeniini postotci slaže, sa kubičnim sadržajem u oblo mjerenoga i prodanoga debla, znak je, da je trgovac pošten bio. No nastane li slučaj da roba sa postotci više iznaša od izmjerenoga debla, to je opet znak da je robe prikradjeno. No ovi postotci mora da su ustanovljeni od nekadašnjih pristaša okularnih mjerah, normirani su bo za sve slučajeve. Ako se kontrolni činovnik ovih postotakah drži, to se nemože jamčiti da li čuva povjereni imetak ili štiti kradju, a može biti i to, da trgovac — prera je nedužan — strada. Ja sam toga osvjedočenja, da je mnogo bolje ostati kod okularne metode te kod svakoga certificiranja prosudjivati ma i od oka razmjer robe prema odpadkoni, nego se vladati po pomenutoj šišmišjoj normi. „Šišmišjoj" velim, jer normirati podatke stečene okularnom metodom, bezsmislica je. Da je ovaj moj navod opravdan, neka mi bude dozvoljeno dokaze doprinieti. Skrižaljka postotakah, koji se kod naše imovne obćine i ovdašnje državne uprave gotovoj robi u svrhu kontrole pribrajaju, izgleda ovako: Buge i šimla do 80 cm. duljine . . do 1.2G m. „ .. . kod 2cm.deblj. a 0.95 cm. do 1.40 m. daljine . 100"/„ 150"/„ 150% Piljena daske do 2.6 cm. „ preko 2.6 „ Letve Morali . . . . roba debele 50o/„ 40"/o 33 "/o 33«/„ Vesla Tesana roba do 3.20 ni. duljine. preko 3.20 „ Vratila bez razlike . . . . I007o 125% 200"/, kao grede, gredice, rogovi I. od 13/16 cm. debljine. II od 13/16 do 16/21 cm. d. III. od 16/21 do 32/32 cm. d. IV. od 32/32 do 48/48 cm. d. itd. 35»/o 50»/o 757u 100"/,, |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 28 <-- 28 --> PDF |
- 290 — Kako se to iz skrižaljke vidi kod duge i šimle postotak odpadka je jedan te isti, bez obzira na vrst drva i stojbinske oduoJaje u kojili je isto odrastlo, bez obzira da li se drvo sječe u ljeti ili po zimi i bez obzira da li se roba prostim ili savršenim oradjem proizvadja, jesu li radnici manje ili više vješti itd. Nitko neće tvrditi, da se n. pr. hrastovina ili bukovina laglje ciepa od ele ili omorike, naprotiv pravilo je, da drvo koje se laglje kala, kod kalane robe, manje odpadakah daje, nego ono protivnoga svojstva. Ovo važi ne samo za nuance kalavosti unutar jedne te iste vrsti drveća, nego i za obću klasifikaciju kalavosti izmedju raznih vrstih drveća. Veća cobarencija drvnih vlakanacah zahtjeva i veću silu za ciepanje, a sa veličinom te sile stoji u pravom razmjeru rizike za kakvoću i kolikoću robe. Ili drugimi riečima; što se drvo teže ciepa, tim više odpadakah daje. Nadalje, da se svojstvo kalavosti sa stojbinskimi odnošaji takodjer mienja suvišno je dokazivati, isto tako da se duga i široka roba u ljetu laglje ciepa nego po zimi, dapače da u strogoj zimi to svojstvo sasma i izgubi. A savršenijim orudjem usavršava se i proizvadjanje — to je narodno-gospodarstveno načelo — a usljed toga reduciraju se i odpadci. Prema rečenomu ravna se dakle i procenat odpadka. Koliko dakle ima smisla, po ovomu u skrižaljci stereotjpnom postotku kontrolirati proizvodnju, neka izvole sami čitaoci prosuditi. Konačno imamo još i to primjetiti da nije pravo ni to, što se duga i šimla, različite dvije vrsti robe u jednu te istu klasu obzirom na kolikoću odpadakah uvrstjuju. Vesla i vratila takodjer su proizvodi potičući od ciepkoga drveća, dakle i njim gornja s počitanja pripisati možemo. Kod vratilah napose i to još opaziti imamo, da se kolikoća odpadakah prema duljini i debljini robe znatno mienja. Ako se proizvadjaju n. pr. vratila od 2-10 mt. duljine a ´-/12 cm. debljine, to mora znatno manje odpadakah biti, nego ako bi se pravila vratila 2´10 ctm. duga a V cm. debela. Slično je i kod vesalah. Da vidimo sada kako stojimo sa postotkom odpadka kod piljene robe! Kolikoća odpadakah može se ovdje prilično točno samim računanjem opredieliti. Pokušajmo to! Uzmimo da je trupac kojega na daske piliti hoćemo 4-0 mt. dug a 50 cm. debel sa korom, to je njegov sadržaj 0-7´J kbm. Oguli li se kora, koja je recimo 1 ctm. debela, to će trupac od svojega srednjega promjera 2 cm. izgubiti, te samo 48 cm. debel biti, a sadržaj će mu iznašati 0´72 kbm. Po poznatoj formuli: —-—-— u kojoj znači B srednji promjer trupca, s debljina okorka (Schvvarte), h širina izprečca (Schrank) pile, a d debljina daske; daje se lahko izračunati koliko ćemo iz toga našega trupca dasakah dobiti moći. Kecimo, da će nam okorci — kako je to već u običajeno 2-5 cm. debeli biti, izprečac pile daje 2-5 mm., a da hoćemo proizvadjati daske 2-6 cm. debele. Substituiramo li ove vriednosti u gornji obličak, to nam je broj dasakah 18.5. Pokušajmo sada kontrolirati proizvodnju sa postotkom odpadka za daske do 2´6 ctm. debele, iz gornje skrižaljke. Najširije daske moraju biti 45´50 ctm. a do |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 291 — biti ih možemo najviše 5-5 komadah, pošto je širina okorka na raznoj površini 15.28 ctm. Njihov sadržaj iznaža . . 0.26 kbm. Od ostalih 13 komadah dasakah — račimajuć aritmetičkom sredinom — imati će najužje 19-13 cm. a najširje 39.32 ćm. Njihov sadržaj iznaša 0.39 kbm. Ukupni sadi´žaj svih dasakah je dakle 0-65 kbm. Po navedenoj skrižaljci mora kod proizvodnje ovih dasakah 40´´/o odpadka biti. Priračiinaju li se ovi kubičnom sadržaju robe, to bi se ovoliko dasakah moglo dobiti iz trupca, koji bi imao 0.98 kbm. ih koji bi bez kore 53.5 cmt. u srednjem promjeru imao. Sada bi kontrolni činovnik po uvedenom običaju 7 dasakah od loMje vrsti ili onih 5 boljih pravom zdravom konzumentu zaplieniti dao ; dočim pravo stanje stvari ovako izgleda: Odbijemo li kubični sadržaj robe od kubičnoga sadržaja obieljenoga trupca, to ćemo dobiti kubični sadržaj odpadakah, koji dakle u ovom slučaju 0.07 kbm. iznaša. Ako hoćemo sada ove odpadke prama robi u postotcih izraziti to će biti postotak odpadka 9 ili drugimi riečma: kod proizvodnje gornjih dasakah imati ćemo 9 ili uzevši u obzir nepodpunu točnost računa najviše 10"/o odpadakah u pilotini i okorcih. Sličnim računom moglo bi se i kod druge piljene robe absurdnost ove skrižalje dokazati, kao n. pr. kod Ijestavah gdje postotak odpadka mora veći biti nego kod dasakah, a iz gornje skrižaljke vidimo da je manji od onoga što je za daske ustanovljen. A napokon, imamo još i to primjetiti, da postotak odpadka ni kod različitih vrstih Ijetavah nemože jedan te isti biti. Prodjimo sada na tesanu robu, da i ujedno završimo istom. Na prvi pogled opažamo, da je i ovaj dio skrižaljke, koji je za teševinu udešen, već s toga jako manjkav, što su vrsti robe po njekomu do sada nepoznatomu pravilu razredjene. Skrižaljka nesmije imati skokovah, tu je svaka stavka, svaki broj, proiztičuć iz same naravi dotične stvari neobhodno potreban sve dotle, dokle podatci sami ne predoče promjenljivost zakona, što ga skrižaljka predočiti smjera. Gospoda, koja su ovu »križaljku sastavljala, mnogo bi korektnije bila postupala, da su pojedine vrsti razlučila po dimenzijah merkantilnih, te i)0 dimenzijah, koje uvjetuje tehničko svojstvo „čvrstoća" u svojih raznih oblicih ili smjerovih, jer bi tako odpadke onih \Tstih predočili, koje se najčešće proizvadjaju. Osim ove mane, čini nam se, da su i sami postotci sumnjivi. Pokušajmo to primjerom izpitati! .\k() bi htjeli otesati gredicu 5´0 m. dugu a ´"/´* c-^^- debelu, to bi za tu svrhu trebali komad debla, koji bi 5´0 m. dug bio, te koji bi na gornjem (tanjem) kraju 21 cm-u promjeru imati morao. Tjelesni sadržaj toga komada bio bi 0´23 kbm. Sama gredica pak imala bi O´IO kbm. a priračunavši joj još 357" u ime odpadka, iznašala bi najviše O H kbm. dočim faktični obračun ovako izgleda: Ako se od kubičnog sadržaja debla koji je 0-23 kbm. odbije kubični sadržaj grede koji je 0-10 kbm., to nam razlika 0-13 kbm. predočuje tielesnu sadržinu odpadakah, koji predstavljaju ne 357o od drvne mase robe, nego 130% |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 292 — Gredica koja bi bila ´*/´* cm. debela, imala bi pako ll8"/o odpadka , a gredica debela ´^´/le cm. lOO"/"- Dakle još i kod II. razreda gredicah vidimo, da je postotak odpadka manji uzet nego li je u istinu. Gredica pak ^"^jso cm. debela dala bi 76´5"/o a gredica ´"´/48 cm. 71 "/o odpadaka. Kod ove zadnje dvie vrsti gredicah ili takozvanih „bordunalah" opažamo dakle baš protivno, t. j . da se upitni postotak veći zaračunava, nego što odgovara zbiljnosti. Moguće, da će tko primjetiti, da se gornje dobivene brojke odnose jedino na duljinu od 5 m., te da su samo za istu mjerodavne. No na otaj eventualni, u njeku ruku opravdani prigovor imamo to primjetiti, da se tesana „prima-roba" dakle oštrosrha, jedino iz bokatih (voUholzig) stabalah ili dielovah istih proizvadjati može. A varijacije obličnoga broja obzirom na — prema stanovitoj svrsi svojstva čvrstoće — mienjajuće se dimenzije debljine te naravno razmjerno i duljine gredice, nemogu nikada u takovih konjičkih skokovih bivati, da se za njekoliko metarah veće duljine do 100"/,, odpadkah dodje, izim da se sa stablom i mahovina na istom kubicira. Dapače i naši prosti trgovci to već znadu, jer gdje je u kom sjeku većma čunjasto stablovje, tu više vole da im se prerajerba na izradjenom materijalu obavi nego na oblom deblu. Zar to nije da su već i oni izkusili blagodati ote „abderitske" skrižaljke ? ´ Hoćemo li dakle da nam postotak odpadka odgovora svojoj nedvojbenoj važnosti u kontroh, to se isti ustanoviti mora po fizikalnih i matematičkih načelih, uzevši pri tome u obzir tehnička svojstva drva kao i vrst robe i proizvodno orudje. Po ovih načehh točno — u koliko se u šumarstvu o matematičnoj točnosti govoriti može — ustanovljeni postotak odpadka odnosno varijacije istoga, bio bi od neprocienjive vriednosti, barem za one šumske posjednike, koji u naprvo navedenom smislu kontrolu voditi moraju. A uza sve to bi se udovoljilo i načelu pravde, jer niti bi mogao pravedan trgovac stradati a niti prodavače prevaren biti. Gospoda profesori našega strukovnoga zavoda pako, veoma bi obvezali naše šumske posjednike kao i šumare, da se late jednom takovih znanstvenih nu po praksu vele potrebnih radnjah. Spominjem za oto gospodu profesore, jer se oni na vrelu nalaze. A isto tako su oni za snanstvena iztraživanja si- u prvom redu pozvani, a potrebite praktične podatke bi šumari rado pružili. Konačno zaključujuć ovu razpravicu navesti mi je još i to, da sam čvrsto uvjeren, da naši postotci odpadakah, odnosno varijacije istih nemogu slični biti onim, što su ih možda Francuzi ili Njemci za svoje odnoiaje ustanovili, ali da nikako istovjetni nisu, niti da se po istomu zakonu niienjaju kao oni, koji bi nama dobro došli. |