DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 294 — je takodjer i đonjekle moralna dužnost nad vršenjem spomenute naredbe bditi. Jer napokon što će i najkoristnije naredbe na papiru, ako se u istinu neprovadjaju. Rakolov je nadalje u mnogih krajevih dosta važno vrielo, nuzužitaka šumskih, a svakako bi još većim vrielom dohodka bio onda, kad bi se rakolov racionalno obavljao. Raci bo ne samo da su tečno i zdravo jelo, no oni su i oblizcem svakoga gourmana, ter se s toga i rado kupuju, a i dobro plaćaju. Naši lugari mogli bi napokon u tome naći dosta izdašno vrielo, dohodka nuzgrednog. Mi spomenutih razloga radi, dakle radostno bilježimo spomenuti učin visoke vlade, a svim našim drugovom polažemo na srce, da nastoje svaki u svom djelokrugu i kraju oko vršenja iste. Zakon o utemeljenju zaklade za promicanje gospodarskih svrhak kraljevinah Hrvatske i Slavonije. u zborniku zakonah i naredabah valjanih za kralievinu Hrvatsku i Slavoniju, izdanom i razposlanom due 5. prosinca 1881. nalazimo spomenut i objelodanjen zakon, koji se u veliko tiče takodjer i šumarstva, u koliko bn se zaklada za promicanje gospodarskih svrha, bar dielomice takodjer i iz novaca unišlih za globe, odmjerene radi učina prekršajah proti šumskom zakonu, stvoriti imade, a napokon i u toliko, što šumarstvo u nas sjegurno medju one gospodarske grane spade, kojih promicanje nadleži dužnostira domaće vlade. Mi ćemo stoga prije svega sadržaj spomenutog zakona, kao i svrhu same zaklade spomenuti; zatim pako reći ćemo koju i o samoj uporabi rečene zaklade. Spomenuti zakon glasi: §. 1. Za promicanje pojedinih granah gospodarstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji ustrojava se zaklada, pod imenom: „Zaklada za promicanje gospodarskih svrhah kraljevinah Hrvatske i Slavonije." §. 2. U tu zakladu prenosi se sva gotovina dosadanje zaklade za zemaljsku gojitbu, kao temeljna glavnica. §. 3. Osim toga sve novčane globe, ubrane upravnim putem na temelju pravomoćnih presudah za prekršaje šumskoga zakona, zakona o lovu, 0 poljskom redarstvu i u obće zakonah i naredabah, postojećih na zaštitu i promicanje gospodarstva u zemlji, a isto tako i novčani iznosi, što unidju od prodanih stvarih, zaplienjenih na temelju ovih zakonah, teku u tu zakladu i pribijaju se njezinoj glavnici. §. 4. Kamate zakladne glavnice iniadu služiti svrsi, označenoj u §. 1. §. 5. Ovom zakladom upravlja kr. dalm. zemaljska vlada, odjel za unutarnje poslove. §. 6. Ustanove zakonskoga članka XVni. god. 3870. o lovu i zakona od 14. siečnja 1873. o poljskom redarstvu, u koliko se glede upotrebljenja novca i novčanih iznosah za prodane zaplienjene stvari ovomu zakonu protive, ukidaju se. Posliednja alinea §. 28. zakonskoga članka XVni. god. 1870. u pogledu nagrade prijaviteljah ostaje netaknutom. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1883 str. 33 <-- 33 --> PDF |
- 295 — §. 7. Provedba ovoga zakona povjerava ge banu. To bi bio sadržaj čitavoga toga važnoga zakona. Velimo važnoga, a to iztičenio prije svega pozivom na ustanove spomermte u §§. 1. i 3. Prijave o prekršajih proti ustanovam zakona šumskoga iznašaju u mnogih predjelih naše domovine, na godinu na hiljade. Istina je doduše, da se žali bože..usljed obstojećih u nas odnošaja, samo vele neznatan dio tih prijava svojedobno riešava i osudjuje, nu svakakako držimo, da će se ipak vrlo znamenita svota, godimice u to ime u nas utjerati i dosuditi. Poznato nam nadalje, da se iz te zemaljske kulturielne zaklade, godimice vele znamenite svote troše na podmirenje ratarskih potreba, naših raznih gospodarskih podružnicah. Znamo, da toli zagrebačko koli i osječko gospodarsko družtvo od zemlje znamenite podpore uživaju, al poznato nam je i to , da je šumarsko družtvo, do sada uzalud takove podpore molilo, akoprem bi mu takova sigurno dobro došla. Znamo nadalje, da bi naše obćine vrlo nuždno trebale kulturnog materijala, t. j . sjemena, biljka itd. za pošumljenje svoga strništa, plešina i starih sječina. Znamo da bi naši obćiiiski kotarski šumski uredi trebali inventarnog orudja i sprava. Znamo, da bi se naše šumarsko, imence i lugarsko osoblje, moglo u vele bodriti u službi, razpisanjem i dielenjem nagrada i podporah itd. u koliko nam pako nije ovdje toliko izticati sve one puteve i načine, kojimi bi se naše šumarstvo, shodnom uporabom gori spomenute zaklade unapredjivati moglo, već samo do toga da upozorimo u obće na velevažni taj zakon i zakladu njegovu — a do šumarskoga će družtva, odnosno i upravljajućega mu odbora biti onda, učiniti shodna, da se zaklada ta, koje velik dio sačinjavaju dohodci, popotieući od šumskih globa, unišlih uslied prijava revnog i sviestnog lugarskočuvarskoga osoblja naših šumah, bude takodjer i na promicanje naših šumarskogospodarskih odnošaja, uporabljivala. Konačno pako držimo, da bi osobito i naše obćine iz kraških strana, mogle shodnim načinom oko toga nastojati, da im se iz te zaklade, godimice primjerena svota izluči, na ime podpore za pošumljivanje tamošnjih goljeti, u koliko ona, koja se u to ime godimice dopita, jedva dotiče i za podmirenje i najnuždnijih potrebština pošumljivanja. Zaključujuć time ta naša razmatranja o spomenutom zakonu, želimo samo, da se intencije zakonodavca kakove no su iztaknute jasno u §. 1. odnosno i zaklada sama bude ne samo jednostrano no i zbilja u svrhe unapredjenja svijuh granah domaćega gospodarstva upotrebljivati. |