DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 15 — Kod promjerka koje imadu služiti za proračunavanje drvne gromade sastojina, medjutim nesmije se ovo razdielenje po prije spomenutom načinu prirediti , naime da se prva razdielna crta na mjerilu postavi za J udaljeno od izhodišta mjerila (dočim bi sve ostale razdielne crte za razmak jedna od druge udaljene bile); već da se usuprot imade ovo mjesto za svaku razdielnu crtu po jednačbi 3.) ili 4.) naposebce proračunavati. Tako da bi se nalazilo na pr. mjesto razdielue crte za promjer od 20 ctm. kod postupnosti od 1, 2, 4 i 5 ctm. u sljedećih udaljenostih od izhodišta mjerila: Udaljenost razdiela od izhodišta Postupnost razdielbe mjerila 1 centimetar 20 + 0,5 + 0,006 = 20,506 20-^1,0 + 0,024 = 21,024 ! 1 ^ 4 20 + 2,0 + 0,091 = 22,091 5 20 + 2,5 + 0,139= 22,6´S9 Postotak odpadka kod izradbe deblovine. Priobćuje J. J. u J. G. šumar D. Ilić saobćio je u svezku VI., strana 288. do 292. ovoga glasila članak sa nadpisom gornjim, samo što je mjesto deblovine rabio rieč drva. Budući nam se učini taj člauak, (uperen na vrlo važno pitanje tehničkog djela naše struke, naime kalavost debala), na prvi pogled odveć lako napisan, to smo se proučeć istog bezdvojbeno osvjedočili, da je g. pisac jednostavno napao nazore, koji sada o kalavostnom koeticientu u službeno-mjerodavnih kru govih dominiraju. Prije nego predjemo, na pojedine pogrieške g. pisca iztaknuti nam je prije svega onu najveću na koju naidjosmo. Pojam postotak nije g. pisac shvatio kao što to veće sama rieč iziskuje, te se s toga nije kritizirajuć kretao u naravnome okviru same stvari. Ako tko hoće da znade odpadke njekoga tjela kod kalanja njegova itd. to mora najprije poznati isto, a ovo je u našem pitanju sadržaj debla iliti deblovina. Uzmemo li dakle deblovinu koja n. p. izuaša 100" ´, to nemožemo ni pri nikakvoj izradbi izgubiti 100 "oo kako to g. Ilić tvrdi, te u predmetu ide ća do odpadka sa 200 "/o. Ako bo kalanjem i t. d. sve izgubijemo, dakle ako našu deblovinu sasje čemo u iverje, onda smo tekar lOO^/u izgubili ili bolje rekuć, nismo ništa izradili. Da možemo dakle govoriti o naših "/o dalje, moramo one g. Ilica pretvoriti u formu, kako će to svakome strukovnjaku na prvi pogled biti razumljivo, te ćemo pogriešne pretvoriti u prave istinite. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 18 <-- 18 --> PDF |
-_ 16 — Prave postotke odparlka saino onda znamo, ako se obzirom na predmet osvrnemo i pitamo — koliko i/giil)ijem() postotaka del)lovine ili, koliko "/o ^lobijemo u robi cjepajuć i preradjujuć prvu bud kako ? G. Ilić imade 200, 150, 125, 100, 75, 40, 35 i 33 % koji kada se govori 0 izradbi deblovine u robu, morali bi po redu izraženi biti po ovoj skrižaljci: Ili 100 m ´ debi. Imaju -e mziiinjeti diije a´i 0 prodsto- S! sa % jeee i/ravnaino Roba koja se n pojedine stavke ove [ le-tviee ubraja —´ O) OJ ? o ce cd O r: o s 1 a ´^ aoo 33-3 66 6 33 67 vesla preko 3-2 m dJj. 150 40-0 60-0 40 60 dužice jireko 82 cm. dlj. 125 ´14-4 55-5 44 56 vesla do 3´2 m. dlj. 100 50-0 50-0 50 50 vratila. Tesana roba ´´´-´/.la do ^^/4H om. 1 75 57-14 42´rtc 57 43 tesana roba "´/zi do ^Vsa D tt´^ana roba "/i6 do ´V^i i žaffan ce 50 GGe 33 3 67 33 do 26 em. dbij 40 71-42 28-r,» 71 29 ž;ig;iiii(´e preko 2´6 em, dblj. 35 74 07 25-93 74 26 tesa iO do ´´V´e em. 33 75-]9 24-8. 75 ´i5 letve (žioko) i morali. Prigovoriti će nam možda g. Ilić, da ova pretvorba njegove tako zvane „abderitsko´´ što po n.išeni mieiiju znači luckaste ili sulude — skrižaljke nije opravdana, jer on možda istu u kakvoj naredbi ili instrukciji ima; ali će se tu prevariti, jer se narediie i iusirukcije pišu u formi što razumljivijoj, a do sada se je njegova kod većine naših upravnih organa, koji dulie služe, ukorienila i za njih je nizumljivija, te ju i on sam rabi, akoprem se mi nikako u 200 "/„ odpadka uputiti neinožemo. Mi pako ako hoćemo o ovakovih predmetih razglabati, moramo se samo strogo znanstvene forme služiti, koja bi u tudje jezike [)revedena i tamo bila razumljiva a nerabderitična. Da je svakomu razumljivije napon enuti nam je, da .se ova r.izmatranja tiču izključivo šumske uprave u nekadašnjoj gornjoj vojnoj Krajini sa njezinimi gigantnimi odnošaji. — |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 17 — Koji će vješt, izkusan i okretan strukovnjak uztvrditi, da su gornji odpadci, koji za razne sortimente od 25 do 67"/,, variraju, nepomični? Nitko! Gornji postotci imaju se pače kao nepomični samo u toliko smatrati, što su do sada izkustvo, analize i ostala razmatranja iste minimalnirai ustanovile. Tako jo n. pr. uredovna istina, da lOO™"´´ deblovine neće više dati gotove robe, nego se to u gore označenom razmjeru vidi. Nebi li tko htio vjerovati, to će se i njemu prilika pružiti, za da se uzmogne u prt´dmetu osvjedočiti. Posvjedočiti ćemo uredovno, da 100™´^ jelovih i smrekovih kusa (trupaca) dade najviše 2300 žaganica, S´s"´´- dg.; 26´´´´´- sir.; i 2-o deb.—U ovom slučaju jest odpadak, ne kako bje gore minimalno rečeno 33 nego 40"/(,. Ako pako g. Ilić nebi htio vjerovati, da će, kao u ovom primjeru, kod svakog sortimenta biti odpadci deblovine veći, to smo spremni njega uz praktične pokuse 0 našoj tvrdnji osvjedočiti. Neka izvoli g. Ilić obstojeća izkustva raznih autora uzeti u obzir, viditi će, da naši " „ nepobudjuju sumnje, samo da bi gg. kojim su ti poslovi dodieljeni, precizno postupala, pa bi jamačno onda kod nas i manje prijavnih listina stanovitog karaktera (!) bilo. Veli g. Ihć: „Legalnoj robi lako je u šumi sa strane privući robu potičuću od nedoznačenih stabala, kako to zaista većinom i biva u prebornih šumah, gdje je nadziranje sjeka vele otegoćeno". Proti tome prosvjedujemo, jer upravo proti g. Ilica tvrdnji, privučena roba nosi na ćelu znak lopovštine. Prosti težak došav pod stablo riedko će se kada prevariti, što će iz njega izvaditi. Pa da se znanstveno naobraženi strukovnjak neće, kad se podade sa svom voljom svojoj zadaći, ii kratko vrieme orientirati i ođkriti lopovštinu? Nije li mu onda dužnost naći ili naći dati panjeve od pokradenih stabala? Nema li za to dovoljne uredovne vlasti? Nadalje nazivlje g. Ilić gornje minimalne medje „šišmišova norma" o kojoj tvrdi, da je postala uplivom nekadašnjih pristaša okularne metode. Zbilja nemožerao okularnu metodu sa minimumom odpadci deblovine dovesti u sklad, te je i sam g. Ilić dokazujuć svoje, žagao kus stanovitih dimenzija i t. d. — Mislimo da smo ovime samo udovoljili g. Ilicu i da će se više gg. strukovnjaka u to kolo uhvatiti, za da se jednom predmet ili bolje rekuć pitanje to dostojno ventihra, te da se i u ostalom ponašamo ne robski, nego moderno vještački. — Selske šume u bivšoj Krajini i njihovo stanje. Piše Tomo Bogocvić, protustavnik. U bivšoj vojnoj Krajini iraađe izim državnih i od tih postalih imovno obćinskih šuma, takodjer i t. z. selskih šuma; koje su vlastničtvo pojedinih selah, dotično političkih obćina. Obće je poznato: da se sa državnimi, imovnimi a takodjer i sa privat nimi šumami, mora po načelih umnoga šumarenja gospodariti -- no gore po menute selske, dotično obćinske šume, koje se nazivaju „grmaci" (Orts- oder 2 |