DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 20 — Treća obćina, koja je prva nadzor po imovinskih lugarih zatražila, koji vršiše svoju dužnost, te svakoga štetočinitelja prijaviše, osobito za vrednija i skupocjenija stabla, — okrenu leđja lugarom, jer joj se ljubimci nemogoše sada više šumom u svoje osobne svrhe koristiti, - nastojeć pod raznimi izlikami maknuti lugare sa službe, za da uzmogne onda svoje ljubimce namjestiti, koji bi mimo selskih šuma valjda žmireći prolazili. Tako opisanim načinom bolje i zrelije selske šume — pojedinci bez obćinske koristi izcrpp, a sitnije ostali i stranci. I tako bi se tim šumam dani obstanka mogli izbrojiti ako i unapried tako ostane. Da se pako i na te šume zaboraviti nesmije evo dokaza: Za vrieme, doklem su sve šume državne bile, bilo je u jednomu selu .50 zadruga, te su dobivale sve potrebe iz tih šuma — sada je polovica tih šuma pripala imovnoj obćini, — a uslied bezkrajne diobe imade u istomu selu gdje je prije bilo 50 sada 200 kuća. Ovih 200 kuća trebaju sve gospodarstvene sgrade i potrebe kao što su i zadruge trebale — može li se pako to sve iz imovnih obćinskih šumah podmiriti? Na ovo neka obćine ovoga a i svih ostalih kotarab same odgovore. A to nas dovodi do zaključka: da je doba i nužda, da se i selske šume u bivšoj krajini pod strogi nadzor stave, i šumami imovnih obćinah priključe — jer i onako ove moraju sve pravoužitnike sa potrebštinami podmirivati. Ufamo se u visoku kralj, zemaljsku vladu, da će obzirom na oskudice što su ostale pokrajine uslied prekomjernoga i nerazborita sječenja šumah pretrpile i trpe — za vremena kod nas nastojati tomu doskočiti. Ovdje su spomenute šume samo jednoga kotara, nu poznate su nam takove i po drugih kotarih, pa je dužnost svakoga šumara nastojati, za da se takove privedu u stanje, u kom bi vlastnikom a ne pojedincem — koristi nosile — a naročito pako da se i na mjestih strmih i t. d. gdje će se svakako radi podnebnih i inih gledištah uzdržati morati i uzdrže, dočim će se pored opisatog načina gospodarenja i nadzora — svakako u kratko vrieme uništiti, a time buram i bujacim otvoriti jaz i to na štetu cielokupnoga gospodarstva. Pitanje uredjenja gospodarskih odnošaja t. z. selskih šumah u bivšoj Krajini, dakle nebi smjelo već dulje ostati neriešenim — nećemo li da nam i ovdje opet, liepi narodni imutak nepodje po zlu. Odnošaji šumah u okružju Ključkom u Bosni. Saobćuje Ivan Marhula, bivši šumarski izvjestitelj u Ključu. Površina okružja „Ključ" u Bosni, iznaše oko 750Q kim. od koje površine i opet oko 0´4 na gospodarske zemlje, 0´55. pako na šume odpada, ostatak pako odpada na neproduktivno tlo. Ogromna ta šumska površina vlastničtvo je države, akoprem po prilici 0 1. te površina na t. z. obćinske šume odpada. Privatnih šumah, nejma u ovome okružju, izuzam manjih, vrlo neznatnih grmaka medju inimi zemljišti. |