DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 24     <-- 24 -->        PDF

— 22
Ukupni obrast = I, sa 45000 ha.


Mlade nastojine = 100, sa 22500 ha- Visoke šume = 100, sa 225000 ha.


Obrast


mladjlh sasto-visokih šumah


ukupni


Vrst drveća jiiiah = 100 = 100 0 p a z k a
o*
-ja
površina
u hektarih
površina
u hektarih
površina
u hektarih
Bukva i grab,
Hrast
Jela i smreka
Ostale vrsti drveća
0.5
0-15
0-30
0.05
100
22.500
6.750
13.500
2.260
45.000
50
30
10
10
100
11.250
6.760
2.250
2.250
22.500
50
50
100
11.250
11.250
22,500
Podređjene vrsti
drveća nisu u obzir
uzete.
Okružje KljuSko
još nije katastralno
izmjereno, nisu dakle
još ni šumske površine
ustanovljene, a ovdje
označene samo su pri-l
bližno ooienjene. !


Najbolji obrast nalazimo na jugozapadu okružja (Dimitor, Kokošnjak, Ke


sanovača, zatim na jugu Smetiće, Šiša i Crkvena planina), u visokih šumah.


Sitnogorica obično je vrlo zlo obrasla, čemu ponajglavniji razlog u pašnji i po


manjkanju krme, kao i u običajnom gradjenju pletenih plotovah tražiti valja.


Koze a donjekle i neukost pučanstva, dalnji su razlog zlog stanja tih šumah.


Umjetno pomladjivanje plešinah, uredjenje branjevinah neda se provadjati,


s kojih razloga — nećemo za sad izticati.


Obterećenje inakiin poslovanjem, kao i pomanjkanje potrebitih pomagalah,


nedadoše piscu tih redaka, da za svojeg poldruggodišnjeg službovanja u ovome


okružju, poduzme potrebita točna proučavanja odnošaja prirasta tamošnjih šumah


u koliko bi takova iztraživanja po svakoga šumara od osobitog interesa biti morala.


Spomenuti mi je pako obzirom na to prije svega okolnost, da u obće u


cielom tom okružju nisam naišao na šumu, kojoj bi bio prirast približno jednak


normalnom prirastu, jedne rali austrijske šume, sličnih odnošaja, ovo vriedi oso


bito za sitnogoricu, kojih je prirast abnormalno malen. Ti abnormalni odnošaji


prirasta pako, posliedica su uvjeta vanjske naravi.


U visokih šumah nalazimo ponajviše prastaro i sječi jur davno doraslo
stabalje, koje već davno prekoračilo dobu maximuma prirasta. Cestoputa se
, pojavljujuće bure uz plitkost tla uzrokom su često ponavljajućih se vjetrolomah.
Kod sitnogorice vidimo, da uz koze i ostalu stoku, koja te šume nemihce


harači, takodjer i vadjenje kolja u neograničenoj mjeri i paljevine takovim u


veliko umanjuju prirast.


Tohko u obće o priraštaju tamošnjih šumah. 0 kakovoj gospodarskoj ob


hodnji pako uz takove obstojnosti naravno nejma ni govora, a nemože se ta


kova ni za buduće, bar za tako dugo utanačiti, dok se goder nebudu ustano


vili točno odnošaji prirasta, i dok se nebude ograničila posvemašnja sloboda uži


vanja šumah po žiteljstvu, kakovo još sveudilj obstoji.