DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 25 —


Time bismo bili označili sliku ukupnog drvnog prometa tečajem jedne
godine, u obsegu političkog okružja Kljućkog.
Obzirom na množtvo gradje tamošnjih šumah i vrstnoću razvrstbina samo
je žaliti, da su ti odnošaji toli kukavni.


Dosta znatno prihoda davati će u buduće ipak nuzgredni šumski užitci,
nu i to tek po odkupu služnostih — što medjutim tako brzo sliediti neće. Od
nuzgrednih užitaka koje šume danas pružaju spomena su vriedne, šumska paša,
žirovina, bukvice i skupljanje šišarice. Šumsku pašu uživaju urodjenici do volje,
isto tako i žirovinu, dočim se šiške godimice dražbenim putem unovčuju, ter je
odnosna kupovnina g. 1883. za okružje Bihać i Banjaluku iznašala oko 2000 for.
Stelarenje nije običajno — a skupljanje inih šumskih plodina slobodno je. Nadalje
se dobavlja neznatna količina lika za gužve i hasure, po obalah Sane trstikovina
za raznovrstni pletež, nu te vrsti užitci jedva da su i spomena vriedni.


Lov je slobodan, u koliko bo nošenje oružja u obće nije zakonom strogo
opredieljeno, ter u koliko i muhamedanci puškom ubijene zvieri neuživaju, tako
da lov love, uz redke iznimke, jedino činovnici i častnici austrijanski.


Divjačine u obće dovoljno imade, osobito je pako mnogo srnah i divljih
golubovah, ove posljednje divljači imade tolika množ, da ih je moći i s prozora
ubijati. Osim toga pako nalazimo takodjer i tetrebovah i jarebicah u priličnih
kljućevih. Da uz toliku koristnu divljač takodjer i zvjerad nemanjka, samo se
sobom razumjeva.


Od zvjeradi nalazimo, vuka, medjeda, zatim orlove, jastrebove, raznolike
sove i t. d.


Godine 1882 ubijeno bi: 37 kurjaka; 12 medjedah (za ove kao i risove
plaćaju političke oblasti tagliju, i to za mladog vuka 2 for. 50 n , za kurjaka
5 for., za mladog medjeda 5 for., za starog 10 for., za risa 10 for.) i to većinom
u željezu.


Polag pripovjedanja domaćih Ijudih imade u Dimitor planini takodjer i
divokozah — koja se tvrdnja medjutim još nije dokazala uhitjenjem takove.


Načelo današnje šumarske uprave uz obstojeće odnošaje nemože naravno
biti racionalno intenzivno gospodarenje, u koliko se bo u prvom redu radi samo
oko uzčuvanja postojećih šumah, kao i o unovčenju njihovih proizvodah.


Uredjenje posjedovnih odnošaja, kao i prava služnosti glavni su uvjet
dalnjem razvoju šumarstva u zaposjednutih zemljah.


Time pako zaključujemo ta naša razmatranja o stanju šumah i šumarstva
u okružju Kljućkom, želeć da se neprocjenivo blago ležeće u tamošnjih šumah
čim skorije koristonosno po narod i zemlju upoti´ebiti bude moglo.