DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— 25 — Time bismo bili označili sliku ukupnog drvnog prometa tečajem jedne godine, u obsegu političkog okružja Kljućkog. Obzirom na množtvo gradje tamošnjih šumah i vrstnoću razvrstbina samo je žaliti, da su ti odnošaji toli kukavni. Dosta znatno prihoda davati će u buduće ipak nuzgredni šumski užitci, nu i to tek po odkupu služnostih — što medjutim tako brzo sliediti neće. Od nuzgrednih užitaka koje šume danas pružaju spomena su vriedne, šumska paša, žirovina, bukvice i skupljanje šišarice. Šumsku pašu uživaju urodjenici do volje, isto tako i žirovinu, dočim se šiške godimice dražbenim putem unovčuju, ter je odnosna kupovnina g. 1883. za okružje Bihać i Banjaluku iznašala oko 2000 for. Stelarenje nije običajno — a skupljanje inih šumskih plodina slobodno je. Nadalje se dobavlja neznatna količina lika za gužve i hasure, po obalah Sane trstikovina za raznovrstni pletež, nu te vrsti užitci jedva da su i spomena vriedni. Lov je slobodan, u koliko bo nošenje oružja u obće nije zakonom strogo opredieljeno, ter u koliko i muhamedanci puškom ubijene zvieri neuživaju, tako da lov love, uz redke iznimke, jedino činovnici i častnici austrijanski. Divjačine u obće dovoljno imade, osobito je pako mnogo srnah i divljih golubovah, ove posljednje divljači imade tolika množ, da ih je moći i s prozora ubijati. Osim toga pako nalazimo takodjer i tetrebovah i jarebicah u priličnih kljućevih. Da uz toliku koristnu divljač takodjer i zvjerad nemanjka, samo se sobom razumjeva. Od zvjeradi nalazimo, vuka, medjeda, zatim orlove, jastrebove, raznolike sove i t. d. Godine 1882 ubijeno bi: 37 kurjaka; 12 medjedah (za ove kao i risove plaćaju političke oblasti tagliju, i to za mladog vuka 2 for. 50 n , za kurjaka 5 for., za mladog medjeda 5 for., za starog 10 for., za risa 10 for.) i to većinom u željezu. Polag pripovjedanja domaćih Ijudih imade u Dimitor planini takodjer i divokozah — koja se tvrdnja medjutim još nije dokazala uhitjenjem takove. Načelo današnje šumarske uprave uz obstojeće odnošaje nemože naravno biti racionalno intenzivno gospodarenje, u koliko se bo u prvom redu radi samo oko uzčuvanja postojećih šumah, kao i o unovčenju njihovih proizvodah. Uredjenje posjedovnih odnošaja, kao i prava služnosti glavni su uvjet dalnjem razvoju šumarstva u zaposjednutih zemljah. Time pako zaključujemo ta naša razmatranja o stanju šumah i šumarstva u okružju Kljućkom, želeć da se neprocjenivo blago ležeće u tamošnjih šumah čim skorije koristonosno po narod i zemlju upoti´ebiti bude moglo. |