DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 26 —


0 točnosti proračunavanja drvne gromade šuma, kod upotrebljivanja
načina procjene sa uzor-stabli pojedinih razreda
drvne punoće*.


1. Uvod.
Izmedju mnogih načina proračunavanja drvne gromade sastojiua, bez dvojbe
je najlaglji i najbrži onaj način proračunavanja drvne gromade, pomoćju uzorstabala
pojedinih razreda drvne punoće i visine. 0 točnosti ovoga razpravljat
ćemo pako u sliedećem.


Poznata je činjenica, da je odnošaj dendromeirije k geodeziji vrlo nepovoljan,
u koliko bo dendrometrija kod svojih izmjera umjesto da iz posebnog
u obćenitost zasiže, upravo obratno raditi mora. Geodetičar si na pr. može
svaki, ma koji lik, razdieliv ga u trokute, izračunati; uz to moraju temeljni
likovi u geodeziji stanovitim zahtjevom udovoljavati, tako da se na temelju
njihovom dozvoljava i ista uporaba računa vjerojatnosti. Šumski mjernik pako
nasuprot, primoran je već na temelju iztraživanja nekolicine stabala, zaključiti
na odnošaje čitave sastojine stabala; a ipak uz to može samo približno valjane
izraze upotrebljivati za pronadjenje onih veličina, koje potrebuje za svoja proračunavanja.
Uporaba računa vjerojatnosti pako takoiljer nije pri osobitoj naravi
organičkih tjelesa, u tolikoj mjeri moguća, kao što kod riešavanja geodetičkih
problema.


Kod prosudjivanja točnosti izmjera dendrometrijskih, nadalje, možemo se
jedino služiti statistikom t. j . prispodobom zadobivenih već tim putem rezultata.


U sliedećem saobćujemo posljedice takovog jednog iztraživanja trijuh
smrekovih i trijuh borovih sastojina. Smrekove sastojine nalazeće se u Langebružkom
šumskom državnom revieru kod Draždjana, 220—2.30 m. nad. morem,
na podpuno ravnom položaju i diluvialnom pjesku; borove sastojine pako u
Okrialerskom državno-šumskom revieru, takodjer na podpuno ravnom položaju
i diluvialnom pjesku, 180—190 m. nad morem. Svaka od ovih šest pokusnih
ploha imadjaše ploštinu od 0.20 Hkt.


Ove sastojine bijahu uz to, kako se samo po sebi razumjeva, proredjene
tako, da su samo takova stabla sadržavale, koja se samoj glavnoj sastojini pribrajati
mogu. Izmjera uzor-stabala, od kojih bijaše za svaki razred najmanje
po tri izabrano, izvela se tako, da se je deblo razdielilo u trupce od 1 m. duljine,
dočim se kubični sadržaj granjevine pronašao xylometrički, a i izmjera
ostalih stabala obavljala se istim načinom. Osim toga bje starost svijuh stabala
ustanovljena, u koliko nije gnjiloća u podanku priečila izbrajanje godova, brojenjem
istih.


* Vidi Tharanđer Forstliohes Jabrbucli III. BaiuL 1. Ileft: Professor M. Kunze, Untersuehiiiigen
iiber die Cienauigkeit welche bel Holzmasseiiaufiiahmen durch Klassenprobestamuie
/u erreiclien ist.