DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 26 — 0 točnosti proračunavanja drvne gromade šuma, kod upotrebljivanja načina procjene sa uzor-stabli pojedinih razreda drvne punoće*. 1. Uvod. Izmedju mnogih načina proračunavanja drvne gromade sastojiua, bez dvojbe je najlaglji i najbrži onaj način proračunavanja drvne gromade, pomoćju uzorstabala pojedinih razreda drvne punoće i visine. 0 točnosti ovoga razpravljat ćemo pako u sliedećem. Poznata je činjenica, da je odnošaj dendromeirije k geodeziji vrlo nepovoljan, u koliko bo dendrometrija kod svojih izmjera umjesto da iz posebnog u obćenitost zasiže, upravo obratno raditi mora. Geodetičar si na pr. može svaki, ma koji lik, razdieliv ga u trokute, izračunati; uz to moraju temeljni likovi u geodeziji stanovitim zahtjevom udovoljavati, tako da se na temelju njihovom dozvoljava i ista uporaba računa vjerojatnosti. Šumski mjernik pako nasuprot, primoran je već na temelju iztraživanja nekolicine stabala, zaključiti na odnošaje čitave sastojine stabala; a ipak uz to može samo približno valjane izraze upotrebljivati za pronadjenje onih veličina, koje potrebuje za svoja proračunavanja. Uporaba računa vjerojatnosti pako takoiljer nije pri osobitoj naravi organičkih tjelesa, u tolikoj mjeri moguća, kao što kod riešavanja geodetičkih problema. Kod prosudjivanja točnosti izmjera dendrometrijskih, nadalje, možemo se jedino služiti statistikom t. j . prispodobom zadobivenih već tim putem rezultata. U sliedećem saobćujemo posljedice takovog jednog iztraživanja trijuh smrekovih i trijuh borovih sastojina. Smrekove sastojine nalazeće se u Langebružkom šumskom državnom revieru kod Draždjana, 220—2.30 m. nad. morem, na podpuno ravnom položaju i diluvialnom pjesku; borove sastojine pako u Okrialerskom državno-šumskom revieru, takodjer na podpuno ravnom položaju i diluvialnom pjesku, 180—190 m. nad morem. Svaka od ovih šest pokusnih ploha imadjaše ploštinu od 0.20 Hkt. Ove sastojine bijahu uz to, kako se samo po sebi razumjeva, proredjene tako, da su samo takova stabla sadržavale, koja se samoj glavnoj sastojini pribrajati mogu. Izmjera uzor-stabala, od kojih bijaše za svaki razred najmanje po tri izabrano, izvela se tako, da se je deblo razdielilo u trupce od 1 m. duljine, dočim se kubični sadržaj granjevine pronašao xylometrički, a i izmjera ostalih stabala obavljala se istim načinom. Osim toga bje starost svijuh stabala ustanovljena, u koliko nije gnjiloća u podanku priečila izbrajanje godova, brojenjem istih. * Vidi Tharanđer Forstliohes Jabrbucli III. BaiuL 1. Ileft: Professor M. Kunze, Untersuehiiiigen iiber die Cienauigkeit welche bel Holzmasseiiaufiiahmen durch Klassenprobestamuie /u erreiclien ist. |