DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — Razred cista prilioda Ime kotara i područja glavnih mjesta u Hrvatskoj i Ugarskoj n 0 V e 1 e , lm 280 190 75 10 Fanoevo 380 290 240 140 46 — — Veršeo 220 150 130 85 65 30 — Karaušebes 60 40 25 20 16 12 8 4 Rieka 190 150 120 80 60 35 20 2 Karlovac I. 200 170 140 120 80 50 — „ II.--180 160 130 110 80 50 20 10 Sisak I. 320 140 70 — — — — „ II. 320 270 220 190 130 100 60 30 „ III. 320 220 190 120 100 80 60 30 „ IV. 300 250 200 170 100 80 60 30 Zagreb I. 320 270 220 160 130 100 60 30 300 200 170 140 110 80 50 30 „ II. 260 200 160 140 110 75 50 30 Varaždin 190 160 130 110 85 60 30 20 Križevac Belo var 220 180 160 140 95 80 60 30 100 70 45 35 25 18 10 4 Gospić 160 120 90 65 50 30 20 4 Ogulin 120 90 50 35 18 8 — Glina 190 160 130 100 80 50 30 20 230 210 190 150 140 130 100 Nova Gradiška Vinkovce 260 230 210 190 170 140 130 120 Mitrovica 360 320 300 280 250 220 180 100 Osiek 300 280 240 200 180 160 100 70 Valpovo 300 220 200 160 120 100 55 30 Verovitlea . . 290 260 230 200 180 110 60 30 Vukovar 30 180 160 140 120 100 80 60 Djakovo 16 120 100 85 20 50 30 20 Požega DKaziličite Trle sti. Na znanje. Pošto se još sveudilj sgađjaju nesporazumljenja medju pojedinimi dopisnici „Šumarskog lista" i urednićtvom, u pogledu dopisivanja, to molimo u interesu stvari svu p. n. gospođu suradnike lista, da sve urednićtva se tičuoe dopise i pošiljke izvole pošiljati izravno na osob u g. urednik a u Zagreb, streljaSka ulica br. 5, kat. I. Sjednica upravljajućega odbora. Upravljajući odbor obdržavao je na dne 10. prosinca, zaključnu odborsku sjednicu za g. 1882. Prisutni bijahu p. n. gg. Milan Durst, Mijo Vrbanić, Ante Soretio, Edo Rosipal, Josip Ettinger, Robert Pischbach, Vjekoslav Ker6škeny i Fran Kesterfianek. — Osim administrativnih predmeta , koje je odbor u pretres uzeo, budu još i sljedeći zakljufici stvoreni : 1. Da se na visoku kr. zemaljsku vladu podnese predstavka u pogledu subvencije družtva kao i izdavanja posebnog časopisa za lugarsko čuvarsko osoblje, pod nazivom : ,,Lugarski poučnik", koji bi časopis eventualno izlazio kao prilog „Šumarskom listu" a imao bi sadržavati popularno-poučne članke namienjene za pođuku lugarsko-šumarskog osoblja. 2. Podnieti saboru kraljcvinah — Hrvatske i Slavonije 120 otisaka, poznate predstavke upravljajuoeg odbora, u pogledu organizacije šumarstva u zemlji. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 - Pitanja i odgovori. Pod tim naslovom primismo od g. Tome Bogouvića, protustavnika gjurgjevaoke imovne obćine u Belovaru, sliedeći dopis, koga gospodi članovom družtva na uvaženje preporučujemo. „Vidimo i žitamo u raznih njemačkih časopisih, da se u njih pod posebnim stupcem redovito razpravljaju raznohka u šumarsku struku zasjeoajuća pitanja. — Ovo je po mojemu sudu vrlo važna činjenica, jer se takovim načinom, jasno i pred strukovnjaci, po strukovnjacih mnoga vrlo važna pitanja prakso kao i nauko riešavaju. Kada tako oni, kod kojih je šumarstvo na najvišjem rek bi stepenu razvitka i usavršenja , zašto da onda i mi u našem „Šumarskom listu" nekušamo sličnim načinom djelovati. Zašto da se i u našem listu nepočmu stavljati, razpravljati i odgovarati raznolika pitanja, interesirajuća pojedine članove našega družtva ? Da se u „Šumarskom listu" poemu takova pitanja stavljati i razpravljati dalo bi se time sjegurno uvjek prije postići valjano sporazumljenje kao i željeni uspjeh, nego li se to moglo dosadanjim načinom, po kojemu se sav taj trh običavao naprtiti obično samo na leđja pojedinaca koji onda obično takodjer i u slučaju neuspjeha svu krivnju, bili dužni il nedužni, nositi moradijahu. Predlažem dakle, da se i u našem „Šumarskom listu" počiiiu stavljati i razpravljati raznolika naposebna pitanja, koja bi svaki pojedinac članovah mogao urcdničtvu na uvrstbu u list dostavljati, ter bi se tako i opet drugim članovom pružala najbolja prilika — na takova pitanja u listu, shodnim načinom i u svoje vrieme odgovarati. Time bi se moglo udovoljiti i zahtjevom naše struke, i željam naših članovah, a i potrebštinam našega lista. Za početak pako, evo da primjerice iztaknemo njekoliko takovih pitanjah, za koja mislimo, da će se naći odvažna ruka, koja će htieti i umjeti u kojem sliedećih brojcvah „Šumarskog lista" na takova odgovarati. Pitanje I. U bivšoj Krajini jesu kod imovnih obćinah, t. z. predsjednici kod šumsko-gospodarstvenih uređali stalno namješteni; pita se, da li po imovne obćine koristno, da nestrukovnjak u uredu lih strukovnom, kraj u mjestu ureda se nalazećeg kr. povjerenika, bude namješten kao njeka vrst pazitelja, i nebi li koristnije bilo, s otom plaćom namjestiti osobu , koja bi radila, ter time olahkoćivala poslovanje namještenih, koji uz postojeće okolnosti i sav napor takove svladati nemogu ? Pitanje II. Nebi li mogla obćinska poglavarstva razpravljati šumske prekršaje i prijave šumskih kvarova (naravno uz poziv šumarah i lugarskog osoblja), ma sve da to dosadanji zakoni i neđopuštaju, kad ista poglavarstva mogu razpravljati poljske štete, kao i poslove mjestnog suda, ter kad bi i ovako i onako nezadovoljnoj stranci ostalo pravo utoka na višju oblast? — Mi bo držimo, da bi se time bolje polučio uspjeh, nego li dosadanjim postupkom , gdje prijave o šumskih prekršajih, valjda uslied preobterećenja političkih obli stih drugim poslovanjem, leže po više godina nerazpravljene, za dok se napokon toga radi, na štetu stranaka, nedavaju od acta zbog zastare i t. d. Pitanje III. Tko imađe sastavljati šumsko-gojitbene osnove? — Smiju li takove biti površno izrađjene? — Smije li se kod obavljanja radnja gojitbenih sbiti, da takove u istinu mnogo više stoje, nego li bi u proračun gojitbeni uvršteno, i kolik smije da bude taj višak ? Pitanje IV. Nebi li po šumarstvo koristno bilo, da šumarsko osoblje vodi posebne dnevnike službovanja ? Pitanje V. Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugarah, dok im se neosjegura mirovina ili odpravnina? Pitanje VI. Kada i u kojih slučajevih imadu nadšumari i šumari, dobivajući putni paušal, pravo na zaračunanje putnih dnevnika, za da im se izvan paušala posebno izplate troškovi ? |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — Pitanje VII. Treba li nam „Lugarski pou6nik" t. j , popularno-poučni list za naše lugarsko i Suvarsko osoblje, i kakov bi mu imao biti obseg ? Pitanje VIII. Tko imade provadjatl iztrage proti lugarskom osoblju ? — Tko nosi troškove iztrage u slufiaju odrešenja okrivljenika ? — Pitanje IX. Smiju li se odkazati drva, prije nego li su godišnje sjeSine u naravi odmjerene, ter kakovim vidljivim znakom providjene? Tko imade u tora pogledu nadzirati šumara ? Pitanje X. Jesu li imovne obćine dužne davati katoličkom svećenstvu bezplatno drvariju? — Da li se je obećana enketa u tu svrhu kada sastala, i što bje zaključeno toga radi? Pitanje XI. Kebi li bilo shodno sazvati skupštinu šumarah, radi pretresanja osnove organizacije šumarstva? — Sto je učinio upravljajući odbor šumarskog đružtva u pogledu zamolbe sazova povjerenstva šumarskog, za izradbu osnove organizacije šumarstva. Opazka uredničtva. Slažuć se u načelu sa predlogom g. Bogoevića, ma sve da se polag dosadanjeg izkustva i ne nadamo željenom uspjehu, mi ćemo ipak od sele redovito priobćivati , takova na uvrstbu priposlana nam pitanja — kao i možebitne odgovore. Bit će nam pako osobito milo — bude li odtuda članovom koja korist. Unovčenje šumah u Španiji. Španjolska država imade 7,131.000 ha. stranom državnih, stranom obćinskih šumah, u vriednosti od najmanje 1780 milijuna forintih. Te šume nose danas zemlji jedva 400.000 for. na godinu, đočim troškovi uprave itd. 1,400.000 for. godimice iznašaju. Sada se je pako u komori našla stranka koja traži, da se tečajem 9 gođinah, na deset puta te šume po državi prodadu , veleć da dosadanje izkustvo upućuje, da će se te šume, kad predju u ruke privatnikah mnogo bolje upravljati, a i izplaćivati, dočim će država dobivenim novcem moći izvesti nnždne investicije u zemlji. Poznato je, da je isto u svoje doba, i to uspjehom, bilo učinjeno takođjer i u Austriji. Alpinski pašnjaci i kozarstvo. Polag službenih podataka unišlo je tečajem g. 1883 iz Italije u Austriju 2.297 komada kozab, i 646 komada ovaca na ljetnu pašnju u Alpe, na tamo u zakup uzete pašnike. Uz te okolnosti pako nije čudo , ako u tih krajevih nestaje šuma, ter ako se kras sve to većma širi. Abnormalni zec. Čudnovato nakažnjen zec, nadjen jest nedavno u mjestu Lochgau u Wiirtemberžkoj, zec mogao je biti 8 đanah star, a imao je 4 uha, 4 prednje noge i dva stražnja tiela, svako sa dvie noge. Nakaza ta predana je naravoslovnom kabinetu u Stutgartu. Šiška u Slavoniji. Lučci ili ti šiška u nas godimice se umanjuje. Metrička centa prodavaše se jesenas po 10 for. 30 novč. Na centu došlo 3-47 hl. šiške. Troškovi skupljanja iznašahu 8 for. 90 novč. čista dobit po metričku centu bijaše 1 fr. 40 novč. ili po hl. 40 novč. Prodaja šumah. Dne 1. prosinca obdržavana bi kod križevačke imovne obćine u Belovaru, ofertna prodaja suhih hrastovah, slieđećim uspjehom. Šumsku česticu br. 680 „Mali Jantak" procienjenu na 1338 fr. 12 n. đostao je Benedek i Tomaj za cienu od 11.777 for. Česticu br. 240 „Konuševački lug" procienjenu na 5091 fr. 23 n. dostao je Benedek i Tomaj za cienu od 10.7 77 for. Česticu br. 700 „Veliki Maglenjak" procienjenu na 5486 fr. 62 n. dostao je A. Weiss za cienu od 9800 for. Cesticu br. 1550 „Tulac Brestojca" procienjenu na 7528 for. đostao je A VVeiss za cienu od 13.500 fr. Česticu br. 450. „Zabjački lug" procienjenu na 12.994 fr. 96 n. dostao je Antun Morović za cienu od 18.960 for. Česticu br. 500 „Ubetić" procienjenu na 1000 fr. 50 nč. dostao je Leon Perin za cienu od 3502 fr. Česticu br. 138 „Drljež" procienjenu na 1083 fr. 9 n. dostao je M. PoUak za 1241 fr. Sve čestice procienjene ukupno na 47.468 fr. 52 novč. — prodane su za 77.557 fr. iliti ništa manje nego za 63"/u iznad prociene. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
44 — Dne 30. studena prodano je kod kr. podžupanije u Jaski 4151 hrastovih stabalah, iz šume imovne obeine Desiničke, pi-ocienjenih na ´23.830 fr. 50 uovč. za cienu od 25,405 for. Dostalac bje g. A. Weiss. U ovom je sluenju prodajna ciena samo za 6"/^ nadmašila proojenbeni iznos. Dne 4. prosinca prodano je u Slatini 700 hrastovih stabalah za 23000 for. dostao ih je g. Dragutin Kremzir u Bar5u, zatim bje opet prodano 1300 hrastovah g. Hilleru u Vukovaru za 33000 for. Gospoštija Na-šićka prodala je 8300 hrastovih stabalah za 120000 for. tvrdki Tiirk i Turkovie iz Karlovca. Kr. srbska vlada potvrdila je ugovor sa tvrđkom Paula Guiranda iz Cetta u pogledu 10-gođišnje esploitacije srbskih šumah. Prigodom na dne 19. prosinca, kod šumskog ureda, šumsko imrnovane obćine II. banske regimete u Petrinji obdržavane dražbe, polučen bi sliedeći uspjeh: Cestica br. 1. Krndija, proeienjena na 13991 for. 60 novć. dostata bi po g. Trontlu iz Karlovca za 29100 for. osim toga stiglo je za istu česticu još 13 drugih ponudah, od kojih bje najnižja ona Antuna Morovida sa 19591 for. Čestica bi-. 2. Ribostak, proeienjena na 1580 for. 31 nvč. dostata je po Paji Maekoviću iz Jasenovca za 2 790 for. za istu česticu stiglo je osim toga još četiri druge ponude, od kojih jest najmanja ona M. Reissa sa 2150 for. Čestica br. 3. Višnički bok, proeienjena na 1327 for. 45 nč. dostata Je po Benediku i Tomaju za 2880 for., osim toga stiglo je za istu česticu još 9 drugih ponudah, od kojih jest bila najmanja ona Pavlice i Pupavca sa 1600 for. Cestica br. 4. Evin budjak proeienjena na 1186 for. 4 n. dostata bi po L. B aziću za 2200 for. za istu česticu stigle su osim toga još tri druge ponude, od kojih bje najmanja ona Pavlice i Pupavca sa 1670 for. Čestica br. 5. Piškornjač, proeienjena na 2599 fr. 83 n. dostata je po L. Blaziću za 3800 for. za istu česticu stigle su osim toga još tri druge ponude od kojih najnižja ona M. Reissa sa 2690 for. Ukupna drvna gromada proeienjena na 20685 fr. 25 novč., prodana bi po tom za 40850 for.! Šumska površina u Europi. Polag iztraživanjah Dra. Schvapacha u Allg. f. u. g. Z. g. 1883. str. 428. iznaša šumska površina u razmerju sa ukupnim površjem u: Ukupna površ. Šumska površ. Šum. površ. "/^ u četvornih kilom etrih 1. Bosni i Hercegovini 52102 23446 45 2. Europejska Rusija 5419320 1607601 35-2 3. Austrija sa Lipersteinom ... . 300102 91948 30-6 4. Ungarija 322305 91307 28-3 5. Italija 296878 80751 27-2 6. Njemačka 540670 138644 25-6 7. Serbija 48455 9691 20-6 8. Švajcerska 41390 7705 18-4 9. Švedska 442818 78364 17-7 10. Španjolska 508067 84847 16-7 11. Francezka 528572 83325 15-8 12. Turska, Bugarska i Crnogora . . 282723 40147 14-2 13. Belgija 29455 3756 12-8 14. Rumunjska 129947 14999 11-5 15. Norvežka 318195 34240 10-8 16. Grčka 65860 6775 10-3 17. Portugalska 92829 9376 10-1 18. Nizozemska i Luxenburg 35560 2951 8´3 19. Danska 38283 1761 4-6 20. Velika Britanija i Irska 314952 10098 3-2 Čitava Europa "980854 3 272173^2 27^7 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 45 — Osnova novoga lovnoga zakona. Visoka vlada pođnieti će saboru na pretres osnova lovnoga zakona, kako no ju u svoje doba izradilo hrvatsko đrnžtvo za obranu lova, ter koju osnovu i mi u tom listu na strani 201, u svezku V. za g. 1883. objelodanisrao. Žalimo da naše družtvo refienu osnovu takodjer nije imalo zgode u pretres uzeti — ter što se u obće o rečenom predmetu i u tom listu nije povela rieč; poimence pako se nadasmo takovom od one gospođe, koja bijahu u svoje doba izabran za izvjestitelje u rečenom predmetu od strane družtva. Stari dub. Nedavno srušen je, piše „Pozor" u br. 248, u blizini San Pranciska dub, u čijoj šupljini moglo se je istodobno smjestiti 300 osoba. Suded po godovih taj je dub star bio oko 4330 godina. Uporaba jasenove kore za zeleno bojadisanje. Čitamo u „Kolenđaru srpskopoljoprivi- ednog družtva" za g. 1884. na str. 161. sliedei^i način postupka kod uporabe jasenove kore za bojadisanje : Koru mladoga jasena treba dobro — bar 3—4 sata pro kuvati — od čega boja vođe postane svetljikavo-modra. Po tom se povadi sva kora iz vođe i u nju se uspe sitno iztucani i prosejani plavi kamen i dobro promieša. U ovu smesu mete se vuna i nešta malo još na vatri prokuva. Vunena će predja dobiti liepu rezeđa-boju. Srpsko poljoprivredno družtvo. Polag šematizma broji srpsko poljoprivredne družtvo u kraljevini Srbiji 4 utemeljitelj na člana, 11 počastnih članovah i 79 redovitih članovah. Družtvo izdaje posebni mjesečnik. „Težak" koji takodjer i šumarske ođnošaje zastupa. Urednik „Težaka" jest P. Todorović, perovodja u ministarstvu financija. Novi franceski red za odlikovanja u poljoprivredi. „Chronique forestiere" javlja, da je predsjednik republike na predlog ministra poljoprivrieđe ustrojio nedavno novi red sa krstom, u svrhu nagrađjivanja i odlikovanja onih, koji se u poljoprivredi osobito zaslužnimi izkažu. Broj vitezovah „du merite agricole" biti če sveukupno samo 1000 — od kojih se mjesta medjutim godimice najviše 200 pođieliti mogu. Krst predstavlja zviezdu sa pet dvostrukih traka i krunom od uljioinog lišća. U sredini jest na jednoj strani slika republike sa danom utemeljenja reda, na drugoj strani pako deviza „Merite agricole". Srebreno zeleno emaillirana zviezda imade promjer od 40 mm. ter ^se nosi na lievoj grudi, i to bez rosete na zelenoj vrpci od moirć sa amaroritnimi okrajci — moći je pako nositi takodjer i vrpcu bez zviezde. Tako napredni francezki narod, odlikuje zasluge na polju narodnogospodarstveuom — a kod nas ?! O katastru naših šuma. Polag najnovijih radnja katastralnih iznaša ukupna šumska površina naše domovine 2,665.338 ralih, ođ kojih odpađa na Hrvatsku u užjem smislu 914.396 ralih, na Slavoniju 694.270 ralih, na bivšu vojenu krajinu pako 1,154.672 ralih. Ugarska zajedno sa Hrvatskom imade ukupnu šumsku površinu od 15.868.136 ralih. Ukupna produktivna površina tih zemlja obsiže 53,392.133 ralih, sa ukupnim čistim godišnjim prihodom od 151,503.87 7 for. a. vr. Hrvatska knjižara za šumarska djela g. G. Neuberga u Križeveih. G. Gustav Neuberg, knjižar u Križeveih, javlja nam, da je odlučio u svojoj knjižari, prije svega držati u zalihi sve šumarstva i gospodarstva se tičuee knjige i diela toli u hrvatskom koli njemačkom jeziku. Isti voljan je takodjer i uz plaćanje na obroke g. šumarom dostavljati knjige i djela. Znajući mi dotičnu knjižaru kao vele solidnu i vriednu preporuke, preporučujemo ju svim drugovom čim toplije, i to tim više, što je g. Neuberg jedini knjižar u Hrvatskoj, koji sva hrvatska šumarska i gospodarska djela u zalihi imade takodjer i u krasnovezu. Odnosne cionike dostavlja knjižara na zahtiev bezplatno svakomu. Odpor seljački radi predaje prodane šume. Čitamo u Nar. Nov. br. 278. : Urbavska obćina Dubrava, podžupanije križke, prodala je na javnoj dražbi više ti |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 46 — s u ć a li za sječu sposobnih hrastovah, koje je dostao za kupovninn od 18.000 for. zagrebački trgovac g. Guido Prister, i to prieko procjenbene vrieđnosti. Uzprkos tomu i negleđeć na to, da su žitelji urbarske obćine sami tražili prodaju lu-astovah, oni se oprieše komisionalnoj predaji kupljene šume, tvrded, da su prevareni. Uslied predstavke kr. podžupanije križke dozvolila je zeinalj vlada radi poveđenja komisionalne predaje prodanih hrastovah vojnu asistenciju. Kr. ugarska šumarska akademija u Sehemnitzu. Ova je akademija, kao što je poznato utemeljena jur g. 1807, ter se s toga medju najstarije šumarske zavode ubrajati mora. Do g. 1867, bijaše naukovni jezik njemački, od onda pako izključivo magjarski. Šumarski pitomci slušaju pomoćne i temeljne discipline zajedno sa pitomei rudarstva. Zavod je najnovije doba znatno povećan i preustrojen po zahtjevih vremena i znanosti. Za šumare postoji posebni revier od 356 ralih površja. Redovitim slušateljem mogu biti jedino mladići, koji se mogu izkazati svjedočbom vrhu dobrim uspjehom položenog izpita zrielosti. Vanredni slušatelji mogu praviti prijamni izpit, al nemogu se kasnije podvrči višjem državnom izpitu za samostalnu šumarsku upravu. Na zavodu vlada sloboda naukovanja. Predstojnik šumarskog odjela akademija jest ravnateljev zamjenik kr. šumarski savjetnik, profesor Jiilijo Soltz. Profesori i predavanja jesu sliededa: Profesor Dr. 0. Scbwarz predaje: mathematiku i fiziku — Prof. Dr. St. Schenk: Chemiju. — Savjetnik prof. Posckl: Opisno mjerstvo, risanje. — Prof. E. Hermann: Tehničku mehaniku, analitičku mehaniku, mehaniku topline, nauku čvrstoće. — Savjetnik prof. B. Winkler pl. Koszegh: Mineralogiju i geognoziju. — Savjetnik prof. Fekete: Zoologiju, botaniku, zemljoznanstvo i klimatologoju, sadjenje šumah, čuvanje šumab i šumarsko zakonoslovje. Prof. S. Szćcsi: Upotrebljivanje šumah, šumarsku tehnologiju, šumarsko graditeljstvo, encyklopediju gospodarstva i rudstvo. — Prof. J. Lehotzky: Civilno graditeljstvo, vodo-i putogradnju, gradnju željeznica i mostovah. — Prof. 0. Chrismar : Geodasiju i graphosthatiku, — Savjetnik prof. J. Soltz: Dendrometriju, računanje vrieđnosti šumah, uredjenje šumah, šumarsku statistiku, poviest i literaturu šumarstva. — Kačunovodja A. Kostensky: Računoslovje i stilistiku. — Akađemieki tajnik J. Pauer : Narodno gospodarstvo, financijalno gospodarstvo, mjenbeno pravo. Ravnatelj savjetnik St. Farbakj: Strojoslovje, nauku o konstrukciji strojevah i šumarske strojeve. — Prof. W. Scholtz: Garišta. Naukovanje traje 3 godine, nu osim tog trogodišnjeg obćeg šumarskog strukovnog tečaja, postoji još i posebni šumarsko-mjernički tečaj, koji i opet godinu dana traje, a svrha mu jest nabosebno naobraženje slušalacah u gradjevnoj i strojevnoj struci. —Školarina se neplaća. Upisnina iznaša 5 for. Za domaću mladež postoji 20 stipendijah po 300 for. Akademija spada pod ministarstvo poljoprivrede u Budapešti. K organizaciji šumarskih oblastih u Bosni i Hercegovini. Poznato je, da je zemaljska vlada u Sarajevu, kojoj je na na Selu J. barun Appel i njegov zamjenik Peodor barun Nikolić, neposredno podčinjena zajedničkom državom ministarstvu financijah u Beču, kod ovoga pako nadleži šumarsko poslovanje sliedećim osobam: c. kr. odsječnom predsojniku Merey de Kaposniere, c. kr. odsječnomu savjetniku vitezu Saxu, c. kr. nadšumarniku Hinku Mladeku. Šumai-ski poslovi spadaju na odsjek prvi, na čelu kojega ravnatelj c. kr. savjetnik Hugo Kutschera stoji, a osim toga rade u šumarskom odsjeku: Vladin savjetnik Antun vitez Vuković, bosanski savjetnik šumarstva Rudolf Pfob, bosanski šumarski inženir Dragutin barun Schilling, bosanski šumarski pristav Dragutin Hofman i bosanski šumarski upravitelj Beck. — Okružnim oblastim u zemlji dodieljeni su kao strukovni izviestiteljl: Za Sarajevo: šumarnik Gustav Zechel. Banjaluka: šumarnik Ferdinand Pzetschka. Gornja Tuzla: nađšumar Nap. Binder pl. Bindersfeld. — Travnik : nađšumar Hinko Neuman. — Bihač : šumar Rudolf Muha. — — Mostar : šumar Dragutin Schwalbe. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 47 — K šumarstvu u Srbiji. U „Grlasniku ministarstva financija" od novembra 1883. br. 42, čitamo saobćenu, velevažnu naredbu, preuzvišenog g. ministra financija A. N. Spasića, iz koje izpustiv ostala sliedeće saobćujemo: „Kako sada od 1. novembra poSimlje sjeća gore, to u namjeri, da ovakim dosadanjim olakim i nerazložnim načinom postupanja sa šumom nebi i dalje upropašćivale šume, koje u pogledu našeg ekonomnog razvića i materijalnog snaženja važnu ulogu imaju, preporučujem svima načelnicima da oni od svoje strane preduzmu najenergičnije mjere: I. Da u buduče nitko za domaću potrebu (§. 10. i §. 11. šumske uredbe) ui obče narodnim šumama nemože više u jednoj godini od osam drveta, bilo velikib ´A malih bezplatno odsjeći; II. Da srezki načelnici nikome objave za gorosječe u obće narodnim šumama za domaću potrebu neizdaju, dok se oni sami ili sredstvom državnih šumarah, gdje ovih ima, ne uvjere o potrebi molioca i njegovom imovnom stanju, kao i o tome, ima li obćina, iz koje je molioc, obćinske šume. (§. 12. šum. uredbe). III. Da se pri davanju drva za domaću potrebu dozvoljaju poglavito bukova drva. IV. Da državni šumari, a gdje ovih nejma, predsjednici obćinskih sudova, svakom koji dobije dozvolu za gorosjeću, obeležavaju drva koja će se sjeći, pridržavajući se pri tome strogo §. 32. šum. uredbe. V. Da se ni za domaću potrebu, a ni za špekulaciju nedozvoljava sjećenja rastovih, jelovih, smrćevih i borovih drva, koja nisu i to rastova 90, a jelova, smrćeva i borova 60 cmt. u prečniku debela. VI. Da sreske policijske oblasti državnim šumarima u vršenju njihove dužnosti nužnu pomoć pružaju, i od strane njihove dostavljene im gorosječe, zavataće i ostale oštetioce šume blagovremeno na odgovor uzimaju i shodno zakonu sa njima postupaju, kako ne bi krivice zastarevale a kri\ci bez zaslužene kazni ostajali. VII. Da policijske vlasti nastoje, da sve občine prema §. 25. šumske uredbe, postave dovoljan broj obćinskih šumarah i iste stave na razpoloženje državnim šumarima gdje ovih ima. VIII. Da mi sva načelstva izkaz postavljenih obćinskih šumara za svaki srez najdulje do konca novembra ove godine pošlju na uvidjaj ; i IX. Da okružni i srezki načelnici svakom danom prilikom strogo kontrolišu, da se napred izvedena šumska uredba sa njenim izmjenama i dopunama, kao i naredba ministra financije za vršenje zakonih naredjenja o šumama, u svima pojedinima točno i strogo vrši, a da kmetovi od dane im vlasti, prilikom izdavanja uverenja za gorosjeću, za domaću potrebu i činenju predloga za razdavanje obćinske i obće narodne zemlje u ovoj oskudnima zloupotrebe nečine. Kako je iz toga razabrati, sadanje ministarstvo u Srbiji, voljno je svojski stati na put dosadanjem vandalaćkom uživanju i haranju šumali po Srbiji. Orlovi i divje patke. Jedne godine nekako pod konac veljače obilazio sam na sanah s lugarom jedan šumski sres u Slavoniji. Snieg već kopnio, te jedino još u sjeni bilo zamrznuto. Vozeć se susretosmo svak čas orlove na hrašću; bilo nam obojici za gonetno, jer toliko ih još nismo vidjeli. Lugar pomisli, da su možebit stanari na kojoj šumskoj bari poradi ribe led probili, te se valjda i orlovi na ribu navadili. Usljed toga udarimo pravcem k jednoj ovećoj bai-i. Približiv se tamo, spazim onizko na hrastu orla, te sidjem sa sanica, nebil ga privrebao. Opaziv me, spusti se orao, te poleti ravno k bari, kamo ga i ja okom pratih. Kad ja tamo bliže, a polovica bare (južna, odmrznuta strana) orni se od divjih pataka. Scenarija mi se sad ubrzo razjasnila. >6avukoh se za hrast, te promatrah izvanredan prizor. Jedno desetak orlova poredali se po hrašću u okolo bare, te sad jedan, sad drugi sune odozgor na patke, |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 48 — Patke u taj 8as koje zarone, koje polete malko napi-ed, a orao po više putah otidje praznih ruku natrag na svoje sjedalo. Ugrabi li koju, onda zađje malo dublje u šumu, gdje ju požđere. Nagledav se, podjoh napred, ne bil se đovuko ili patkama ili orlom. Akoprem sam bio kakovih 80 met. udaljen, i akoprem sam se skrivo od debla do debla, ipak me patke smotriše, podigoše glavu u vis, i kao na zapovied, digoše se u vis; okružiše jedanput oko bare, te odletiše povrh hragća. To me ne malo iznenadilo; patke niesu, reć bi ni malo marile, što ih orlovi obsjeđnuše, što svaki ćas jednu od njih ođnesoše, što više, neprestance su se veselo kupale, ko da se slobode, — a kako opaziše ljudsku sliku, odoše bezobzirce. Je li to respekt pred čovjekom, kojeg mu sve životinje izkazuju , — ili je to strah pred čovjekom — neprijateljem? Ako bi ovo drugo bilo, onda bi imali opet nov dokaz, da je čovjek ipak največi zatornik, grabežljivac ! — kako patke odoše, tako se i orlovi dignuše, pa ravno za njima. — J. Ubijeni lugari. Čitamo u „Narodnih Novina" br. 261. : Nunčid Simo, lugar kod bizovačkog zakupnika g. Dragutina Sigrista, srete 31. listopada 1883. na večer blizu petrovačke šume dva seljaka sa vozom drvah, te jih upita, odkuda voze drva. Seljaci neodgovore ništa ved pograbe lugara te ge nemilo iztuku. Bunčić razljučen, ođtrči u kolibu, uzme pušku i odputi se za tati. Tjerajuć jih, izbaci za njima dva hitea. Lugarev tast Krstić, čuvši pucnjavu, iztrei iz sobe i podje cestom, odkuda je čuo pucati ; u grabi kraj ceste nadje svoga zeta grozno izmrcvarena, koji je za njekoliko časovah kasnije izdahnuo. Za ubojicami odredjena je potraga. Vlaisavljevič Petar, lugar u drežničkoj občini u brinjskom kotai´u, nadjen je dne 23. studenoga u svom revirn u šumi ubit. Sudeč po tragovih oko Iježine, moralo ih je više biti, koji su ga napali i razsiekli mu vrat. Moralo se je ljudski braniti proti napadajem, pače jednoga i raniti, čim se je našao u sniegu trag stopah i krvi kud su ubojice prošli. Oružnici pretražili su odmah sumnjivce u Drežnici i našli kod Gjorgja Bosnića krvave hlače i krvlju zamrljanu sjekiru. Osim ovoga uhitjen je i Lazo Bosnić, jer se je pokojniku zagrozio, da de ga ubiti. — Nadajmo se da de pravici pođi za rukom osvetiti te nevine žrtve zvanja i službe! Ubio medjeda. Čitamo u N. N. br. 261. 1883. Bački Josip, seljak iz Kvirca u podžupaniji delničkoj, došavši 29. listopada o. g. na svoju livadu nadje na njoj medjeđicu. Odvažni seljak upustio se s medjedicom u borbu i sretno ju ubio. Šumski požar. Javljaju iz Požege: Dne 1. studenoga 1883. upalila seje mlada šuma obdine Radovanci u podžupaniji požežkoj, te je izgorjelo do 100 jutai-ah branjevine. Krivnja pada na pastire, koji su u šumi zapalili lišde. Šteta je preko 1000 for. — Bojimo se, da de takovi požari u to doba godišta i po drugih krajevih domovine preoteti mah, nebude li se od strane političkih oblastih strogo oko izvršivanja naredbe visoke kr. zemaljske vlade od 2. svibnja 1882. br. 12303 nastojalo. Požar parne pile Čitamo u „Narodnih Novina" br. 265. g. 1883. sliedeou viest iz Crnogluga: Dne 16. studena u jutro od 4—6 ure izgorjela je ovđjesnja parna pila firme Šimun i Porenta iz Trsta, posve do temelja. Spasilo se osim nješto malo pokudtva nije upravo ništa. Vatra je kako se čini podmetnuta, a šteta velika. Lugarnici u Topčideru. Spomenusmo u svoje doba, da je kr. vlada u Srbiji osnovala t. /.. praktični šumarski kurs u Topčideru, danas da koju reknemo ob uspjehu njenom. Na dne 3. listopada i sliededih danah, obdržavani su u prisutnosti preuzvišenog g. ministra financija Spasida, izpiti, Kurs je svršilo svega skupa 20 slušalaca, od kojih su 10 državni šumari, a ostali 10 privatni slušaoci. Sedmorica njih položi izpit „odlikom", osmorica sa „vrlo dobro", a petorica sa „dobro" Prema kratkomu vremenu trajanja, te prema ozbiljnosti i prostranstvu predavanih predmeta, svakako povoljan uspjeh. Internacionalna šumarska izložba. Dojdude godine obdržavati de se u Edinburgu izložba za ilustraciju i predočenje umjetnog i znanstvenog šumogojstva. Pokro |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 49 viteljstvo nad izložbom preuzelo je Njezino Veličanstvo kraljica Englezke, a pređsjeđiiičtvo Marquis Lotliian. Izložba ta imati in osobitu važnost takodjer i po trgovinu šumskih proizvoda. Lugarnice u Austriji. U Austriji postoje sada ukupno četii´i lugarnice. Najstarija jest ona u Dolnjoj Austriji u Aggsbahu kod Melka, utemeljena je bo g. 1875. Doba naukovanja traje godinu dana. Lugarski tečaj u Bregenzi utemeljen bi g. 1877. Lugarnica u Hallu u Tirolskoj otvorena bi g. 1881. Lugarnica u Gussverku u Stajerslcoj po državi utemeljena g. 1881. tečaj traje 11 mjesecih. Ukupni broj pitomaca na rečenih zavodili iznaša na godinu popreko 70. Orao, kobac 1 škvorci. Nekako pod konac svibnja javi mi lugar, da je u vi sokoj hrastovoj šumi (u Slavoniji) naišo na orlovo gnjezđo. G-njezdo se je nalazilo na visokom, veoma spravnom i slabo granatom briestu. Ja odlučim, briest srušiti, jer je od obližnjih stanara, kojima je orao znatne štete medju živadju počinio, već načet bio. Uzmem tri radnika, i nas trojica s puškami, te odemo pod briest. Dok su radnici preko 1 ni. debeli briest prepiljivali i j)odsjecali, vidili smo od ozdo, da se mladi orao giba u gnjezđu, dižu6 kadkad krila n vis. Najviše nas čudilo, da par škvoraca (brljakaj svaki čas dolide vrh orlova gnjezda , gdje ga za tren nestane, dok opet ne izleti. Da li brljci donašaju štogod u kljunu, bilo je težko do one visine opaziti, jedino smo to vidili, da nad orlovim gnjezdom strši kakovih 14 cm. debela suhobrka vršika briesta. Nekako u po posla doleti jedan stari orao s plienom u pandjah; jedan od nas opali, a orao po svo j prilic i u stražnji dio tiela ranjen, izpusti plien, te držed se nizko, nesta ga u šumi. Potražimo što je izpustio , te se nemalo začudimo , da je plien bio : mlad, očupan kobac, koji je valjda tek iz gnjezda izletio! Dakle borba za obstanak ne pripoznaje ni vlastitog roda, — ne vlada taj zakon samo medju Ijuđrai, nego i medju pticami. Nu gle! drugog čuda! Kad briest pade, nađjemo u onoj suhobrkoj vršiki (nud orlovim gnjezdom) škvorčevo gnjezdo sa četvero mladi, koji su kao i mladi orao na mjestu mrtvi ostali od silnog udarca ogromnog briesta. Orao ne samo, da nije branio škvorcu, da se nad njime gnjezđi, nego mu je i zaštitnikom pred neprijateljem bio, a to je škvorac sigurno dobro znao. — Mladi orao bio bi za koj dan izletio, jer je podpuno izrasto; duljina od jednog do drugog krila mjerila je 2 metra. U gnjezdu bilo je množtvo kosti, ponajpače od ribe, da nara se psi jagmeć ne potukoše. — Koliko još tajna ima u ptičjom svietu, za koje mi ni iz daleka ne slutimo! — J. Lov na medjede. Čitamo u Nar. Nov. od 2. studenoga 1883. „Pišu nam iz Severina 1. o. m. Ovdješnji vlastelin g. Mane pl. Vranicany, uputio se je jučer prije podne sa svojim šumskim osobljem na lov , niti nesluteć, da bi se gdje mogao sastati sa medjedi. Kad su lovci došli u viši pređiel šume, naidjoše na tragove medjedjih šapah, postaviše se s toga odmah oko jaruge, u kojoj su bili medjedi. Do časa izidjoše ti iz jaruge , bila su tri , te podjoše ravno na g. Vranicany-a. Ovaj vješt i odvažan lovac, opali na nišan i obori jednim hitcem staru medjedicu ; opali i drugi put , te obori i drugoga, dočim je treći pobjegao. Medjedicu pogodio je g. Vranicanj upravo u glavu, u sliepo oko, a mladog medjeđa u prsa, ustrieliv svakoga sa jednim samo hitcem. Gospodin Vranicany bio je prošle godine jednake sreće, te je takodjer u ovo doba ustrielio dva medjeda. Tamaneći tako grabežljivu zvjerad , radi na veliku korist ovdašnjemu pučanstvu, koje inače nebl od grabežljive zvjeradi moglo braniti već ni sebe, a kamo li svoje blago. G. Vranicany ubio je već sijaset zvieradi, medjedah, vukovah i lisicah. Uvozna carina na dužice u Španjolsku. Kako zagreb. trgovačko-obrtnička komora priobćuje, umanjena je uvozna carina na dužice u Španjolsku od 10 pezetah za 1000 komadah na dvie pezete. K naredbi od 23. srpnja 1883. br. 2862. Čitamo u Nar. Nov. br. 157. g. 1883. sliedeću zanimivu. 4 |