DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 7 <-- 7 --> PDF |
— 5 ~ Rdje ga, kad se je prignuo, valjda udarila kap. I tako nadje Heyer taj poznati prijatelj liepe naravi, u 57. godini života svoga, na prekiasnoin raznovrstnim listnatim i iglastim drvećem okruženom mjestancu, istina bog preranu ali liepu i lahku smrt. Neumornim nastojanjem koli profesora toli slušatelja šumarstva nadjeno mu je tielo dva dana kasnije kod Emmeringa. U Nedelju 15. lipnja u 4 sata po podne sahranjen bi pokojnik, nedaleko od bivšeg nm stana na sje\ernom groblju u Munchenu. Sprovodu prisustvovahu mnogi zastupnici izvanjskih šumarskih zavoda, kao što i deputacija slušatelja šumarske akademije u Mtindenu; doi^´im su ostali zavodi Njemačke i drugih zemalja, svoje saučešće brzojavnim puteni izrazili. Za liesom, koj bijaše nakičen cviećem i lovor vjenci, stupahu najprije tugujući (rodbina), zatim sveučihštni profesori sa rektorom na čelu u podpunom ornatu, ministar financija Riedel, ministarski savjetnik Ganghofer, velik broj šumskih činovnika iz Miinehena i okolice, mnogi slušatelji, kao prijatelji i štovatelji Heyerovi. Na grobu mu još proslovi svećenik krasno slovo, spominjuči liep obiteljski život i krasan značaj pokojnikov; na što su prof. Dr. Gajer i prof. Dr. Hess iz Giessena još iztakli i velike zasluge Hejerove za nauku i iztraživanje. Dva dana kasnije prirediše slušatelji sveučilištni u spomen pokojnika bakljadu, kod koje mu predsjednik seniorskog konventa uz svirku Bethovnske tu/aljke položio prekrasan lovor vienac na giob. Viest o Hejerovoj ranoj i nagloj smrti dirnu mal ne sav obrazovani sviet, a mnogi šumarah mogoše uzkliknuti, „bio mi je ne samo učitelj i prijatelj, već dapače i drugi otac". Za svoja nastojanja našao je Heyer, komu i na vanjskih počastih nije manjkalo , najliepšu plaću u ne|>romjenljivoj zahvalnoj ljubavi i počitanju svojih učenika. A ovi će mu , zastupajući i šireći njegove koristne nauke, time postaviti spomenik, trajniji od ikojega materijala. U Zagrebu , mjeseca studena 1883. L. Sz K pitanju koja se dobitna mjera odgovarajuća naravi šume, kod šumsko uzgojnog uređjenja uporabiti ima. Napisao Antun Toniić, c. kr, umir. šumarnik. Preveo J. K. Nastojati ću, da u sliedećem odgovorim na pitanje, koja li se dobitna mjera odgovarajuća naravi šume, kod šumsko-uzgojnog uređjenja uporabiti ima; te u koliko su pristaše Tharandske šumarske škole u pravu, kad za pioraču navanje vriednosti šuma i šumskih proiz\oda preporučuju upotrebljivanje kamato- kamatnog računa. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — U starijoj šumarskoj literaturi nenalazimo nigdje ustanovljen zakon ukamaćenja šumskog gospodarstva, nu pitanje, da li se kod ustanovljivanja vi-iednosti šumske produkcije imadu upotriebljivati jednostavni ili kamato-kamati, pretresivalo se je ipak već za rana, a pošto je jedna stranka zagovarala jednostavne, a druga pako kamato-kamate, to je ovo spotaknulo šumarskog nadsavjetnika pl. Cotta, da je u svojem nacrtu naputka za računanje šumske vriednosti (Draždjani 1818.) predložio, da se novčana vriednost šumskog tla proračunava po t. ZV. sriednjih kamatih, koji se dobiju, ako se novčana vriednost njekog zemljišta, toli po jednostavnih kamatih, kao i po kamato-kamatnom računu naposebce proračuna, a zatim obe vriednosti sbroje i sa 2 podiele, a iznos da nam onda pravu vriednost šumskog tla predočuje. Ovim se je naravni proizvod: drvni prii´ast, koj samo u stadiju najvećeg popriečnog priraštenja u svojoj totalnosti njeku pozitivnu, dakle nepromjenljivu veličinu predstavlja, u svih drugih stadija pako — (pošto se u priraštenju nalazi) — promjenljivu veličinu čini, u neizvjestni njeki odnošaj ka kupu i prodaji doveo. To bijaše stranputica, kojom su sadanji zagovaratelji kamato-kamatnog računa u šumarstvu zabasali. Medjutim kao što ni onda, tako jošte ni mnogo kasnije nije nikomu na um palo i pomisliti, da bi se drvni prirast istim načinom umnažao, kako se na kamato-kamate uložena glavnica umnoža\a. Medju kupom i prodajom bila je, jest a i biti će uvjek ista tendencija, koja se očituje u težnji, s jedne strane koliko moguće jeftino kupiti, a s druge opet po mogućnosti skuplje prodati; a jezičac tezulje pako medju tih dvijuh protimba, neće ovisiti o unaprednom računanju samovoljno ustanovljenim! vriednostmi, nego o uzajamnom dogovoru stranaka. Ta kupac mora ipak osvjedočen biti, da mu kupljeno zemljište može svotu novca ukamatititi, koju je zanj dao, a nudioc sam nemože pravom više tražiti, nego li je zemljište zbilja vriedno, obzirom na prihod dotično kamate, koje isto daje. Tim pako nastaje pitanje, koji se kamati od kojeg šumsko-gospodarstvenog uzgoja polag naravi šume postići mogu ? — Riešitba ovog pako leži u sliedećera: Realna podloga svakog šumsko-gospodarstvenog uzgoja jest sječivni prihod, kojega šuma po rali ili hektaru daje. Ovo je njezin normalni prihod, na kojem se opet normalna zaliha, i u suglasju s obojim i primjereno obhodnji, takodjer i normalno stanje šume u pojedinih dobnih razredih sastojina osniva. Kao primjer neka služi ovdje u mojem „Razjašnjenju" navedena, Neman- Orleanska šuma. Ukupna površina iste iznaša 3920 rali (po IGOO´T]"), prihod na drvu po rali u sječivnoj dobi, 75 d. a. hvati po 80 kub. st. (=6000 k. st. solidne drvne masse uz obhodnju od 100 godina), i iz toga proizlazeća ukupna drvna zaliha 201.536 hv. goriva. QnOA Po tom iznaša: godišnja šestarska površina -—— = 39-2 X 75 = 2940 hv. normalni prihod i normalna zaliha od 2940 X —-= 147.000 hv. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 7 — ,. , . V .,.,., , N. E. 2920 Dobitna mjera ove sume je decimalni slomak ^ i^—iV? nTi" ^^ ""^ ´o od normalne zalihe, najme (147.000 X 0^02 = ) 29A0 liv. Po istom ovom razmjern dobiva se kod svake šume, postotak uporabljivosti i mogućnosti proizvadjanja drvnog prirasta, ako se njezin normalni prihod podieli normalnom zalihom. Ovako pronadjena postotna mjera ostaje za trajanja ciele obhodnje mjerilom, po kojem se etat (sjećivni prihod) svakokratne zbiljne šume i)rora&unavati imade, i to bez obzira na to, da li je zbiljna zaliha veća Ui manja od normalne zalihe. Prihodi medjutonjih užitaka od proredjivanja neračunaju se pri tom naposeb, pošto isti služe za izjednačenje pokazujućih se razlika, izmedju normalnog i zbiljnog prihoda na drvu. Ako li se prije navedene vriednosti temeljne jednačbe upotriebe za izračunavanje kamato-kamata, najme: (100 + c "/´,)" S = a i ToO^ := a ir gdje je n = 100 god. obhodnje, S ~= svota glavnice (a) od 147.000 fr. skupa sa kamato-kamati, p" = kamato-kamati, a c znači postotke, to je onda: S = 147.000 --^^-——1,^0 =29-4 0 X 100 2.940 fr. (kamato-ka mata) i S = (147,000 4- 2940) = 149.940 fr. t. j . glavnice sa kamato-kamati ; dakle, posto se kamati od 2940 fr. svake godine dižu a neprilažu opet glavnici na kamato-kamate. to se nesmiju niti ovdje kamato-kamati računati Po tom imadu i svi oni krivo, koji upotriebljivanje kamato-kamata za proračunavanje drvnog prirasta šuma zagovaraju. Čitao sam drugi dio temeljnih nauka šumarskog uzgoja od Presslera, te sam uvidio, da je Pressler majstor u kamato-kamatnom i rentnom računu, nu ti njegovi računi doduše su po postavljenih vriednostih valjani, a temelje se takodjer i na svih postavljenih vriednostih, nu veliko je pitanje, da li će mu kupci takodjer biti voljni i po tome stavljene ciene plaćati? Mislim jedva; — jer je razlika prevelika, prispodobimo li njegove iznose sa mogućom proiz vodnjom šuma. On već odmah s početka uzimlje B"/,,! a potenciranje vriednosti, po njegovoj toiniji kolikoće, kakvoće i poskupljenja kod produljene obhodnje povećava se već do 6"/o, što je dakako u razmjerju sa najvećim popriečnim prihodom, prevelika dobitna mjera. Hoće li Pressler i u praksi time uspjeti, vrlo je dvojbeno; ja bar mislim da ne; jer čisti prihod a po tom i ukamačenje šumske glavnice ovisi o kolebanju sveobćeg prometa. Sastojinsko gospodarenje po najvećem čistom prihodu ove nove školo netemelji se dakle na naravi šume i njezinoj sposobnosti proizvadjanja, nego na predpostavljenih većih vriednostih računa, toga radi će i njezine sastojine dobnih razreda, razmjerno sa ovimi vriednostmi, takodjer i veće debljine stabalja, nego li su one zbiljne šume morat representirati; buduć nadalje ova nova škola nedrži njeku svezu pojedinih sastojinskih razreda potrebnom, unovčujuć iz svakog sastojinskog razreda, sa najvećim dobitkom svaki pojedini sortiment drva na trgu, kako se upravo u sa |
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 10 <-- 10 --> PDF |
stojini nalazi, to si svatko predstaviti može Icakovu sliku ova šuma iza dulje obhodnje zadobiti mora, kada se je po njoj u bug drvo svakuda upotriebljiva. Gdje je ovdje samo trag postignuća normalnog stanja šume? — Po tom svatko može suditi, koliko je na stvari istine, a koliko umišljenog Istina je doduše, da matematika u šumarstvu veliku vriedno.st imade, nu ona neniože zato i opet biti za ustanovljenje naravnih pojava svagdje i u svaćem mjerodavna, kako sam to i u mojem razjašnjenju rationalne šumarsko-uzgojne methode, pi-imjerom o Hundeshagenovoj normalnoj /alihi brojevno dokazao. Hundeshagen mislio je, da je pravu normalnu zalihu sbrajanjem postupica drvnog prirasta po zbiljnom teku prirasta našao, ali j´ ´ u tom tobožnjem mnjenju pregledao, da se o\e postupice sa svakom periodom teka prirasta dokončavaju, i da dalje nebi´oje dočiin prirast sastojina — koji sa dobom starosti sastojina postupicu tvori — i dalje traje, a odtuda i posliedica, da je Hundeshagenova normalna zaliha kod obhodnje od 100 god. za 14"/,, manja od zbiljne zalihe. Tužbe, 0 težnji matematičara drugim znanostim gospodovati i nepotrebnom uporabom kompliciranih formula — koje obično samo za podignuće ugleda njihovih izumitelja služe — spoznanje naravnih stvari otežčati i potamnjivati, nisu nove, jer jo već Gothe, oslanjajuć se na znamenite autoritete u posebnom članku ..0 matematici i zloporabi iste" neopravdane prehvate, osobito višje matematike na polje prirodoslovnih znanostih jasno naglasivao. Uporaba kamato-kamatnog računa i računa o renta na produkciju drva u šumi fna drvni prirast), stoji gledom na rezultate, u otvorenom protuslovju sa naukom o produktivnosti sastojina, jer drvni prirast ne raste u toj mjeri, kako se na kamato-kamate uložena glavnica umnaža, te bi se stoga po mojem mnjenju — od ove nove škole preporučana, ili ćak već i uvedena — učevna methoda, imala u šumarskih škola zabraniti, te mjesto toga, učeća mladež više k učenju prirodoslovnih znanosti i gojenju šume, (za pospješenje drvnog prirasta), napućivati. Unapredno proračunavanje takovih početnih — sadanjih — i konačnih vriednostih drvne produkcije šuma, znači nepotrebno trošiti vrieme, jer će dotična šumarska upraviteljstva pogoditi i bez ovakovih preračunavanja, svoje šumske proizvode, primjereno obstoječim okolnostim koliko moguće skuplje prodati Napokon neka bude ovdje još spomenuto, da se dobitna mjera — pronadjena na pojedinih stablih mjerenjem prirasta od jedne životne periode do druge, obzirom na sječivnu plohu nemože valjanom, dakle ni mjerodavnom smatrati, jer nijedna šumska sastojina nesastoji iz drveća jednake dobe i jednakog lika, a najmanje pako u takovih prirodnih šuma, gdje se do sada nije pravilno proredjivalo. Dobitna mjera pokazuje se stoga — po obćenitom karakteru dotične šume — najtočnije u količini sječivnog drvnog prirasta, koji jednoj rali i 1 hekteru šume pripada. Sva umjetkarenja nove Tharandske škole pako, kakova su u Presslerovom „rationalnora ili po čistom prihodu gospodarećem šumskom gospof´aru" (l)raždjani 1868), za proračunavanje prirastnog postotka objelodanjena, neuporabljiva su po mom osvjedočenju u praksi kod uredjenja šumskih uzgnja. U Zagrebu mjeseca ožujka 1883. |