DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1884 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 6 — U starijoj šumarskoj literaturi nenalazimo nigdje ustanovljen zakon ukamaćenja šumskog gospodarstva, nu pitanje, da li se kod ustanovljivanja vi-iednosti šumske produkcije imadu upotriebljivati jednostavni ili kamato-kamati, pretresivalo se je ipak već za rana, a pošto je jedna stranka zagovarala jednostavne, a druga pako kamato-kamate, to je ovo spotaknulo šumarskog nadsavjetnika pl. Cotta, da je u svojem nacrtu naputka za računanje šumske vriednosti (Draždjani 1818.) predložio, da se novčana vriednost šumskog tla proračunava po t. ZV. sriednjih kamatih, koji se dobiju, ako se novčana vriednost njekog zemljišta, toli po jednostavnih kamatih, kao i po kamato-kamatnom računu naposebce proračuna, a zatim obe vriednosti sbroje i sa 2 podiele, a iznos da nam onda pravu vriednost šumskog tla predočuje. Ovim se je naravni proizvod: drvni prii´ast, koj samo u stadiju najvećeg popriečnog priraštenja u svojoj totalnosti njeku pozitivnu, dakle nepromjenljivu veličinu predstavlja, u svih drugih stadija pako — (pošto se u priraštenju nalazi) — promjenljivu veličinu čini, u neizvjestni njeki odnošaj ka kupu i prodaji doveo. To bijaše stranputica, kojom su sadanji zagovaratelji kamato-kamatnog računa u šumarstvu zabasali. Medjutim kao što ni onda, tako jošte ni mnogo kasnije nije nikomu na um palo i pomisliti, da bi se drvni prirast istim načinom umnažao, kako se na kamato-kamate uložena glavnica umnoža\a. Medju kupom i prodajom bila je, jest a i biti će uvjek ista tendencija, koja se očituje u težnji, s jedne strane koliko moguće jeftino kupiti, a s druge opet po mogućnosti skuplje prodati; a jezičac tezulje pako medju tih dvijuh protimba, neće ovisiti o unaprednom računanju samovoljno ustanovljenim! vriednostmi, nego o uzajamnom dogovoru stranaka. Ta kupac mora ipak osvjedočen biti, da mu kupljeno zemljište može svotu novca ukamatititi, koju je zanj dao, a nudioc sam nemože pravom više tražiti, nego li je zemljište zbilja vriedno, obzirom na prihod dotično kamate, koje isto daje. Tim pako nastaje pitanje, koji se kamati od kojeg šumsko-gospodarstvenog uzgoja polag naravi šume postići mogu ? — Riešitba ovog pako leži u sliedećera: Realna podloga svakog šumsko-gospodarstvenog uzgoja jest sječivni prihod, kojega šuma po rali ili hektaru daje. Ovo je njezin normalni prihod, na kojem se opet normalna zaliha, i u suglasju s obojim i primjereno obhodnji, takodjer i normalno stanje šume u pojedinih dobnih razredih sastojina osniva. Kao primjer neka služi ovdje u mojem „Razjašnjenju" navedena, Neman- Orleanska šuma. Ukupna površina iste iznaša 3920 rali (po IGOO´T]"), prihod na drvu po rali u sječivnoj dobi, 75 d. a. hvati po 80 kub. st. (=6000 k. st. solidne drvne masse uz obhodnju od 100 godina), i iz toga proizlazeća ukupna drvna zaliha 201.536 hv. goriva. QnOA Po tom iznaša: godišnja šestarska površina -—— = 39-2 X 75 = 2940 hv. normalni prihod i normalna zaliha od 2940 X —-= 147.000 hv. |