DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 64 — obrt i trgovinu, a i one momente iztaknuli, o kojima ponajglavnije, i to sa gledišta šumsko-gospodarstvenog, uzgoj valjane i vriedne javorovine ovisi, te nam sada preostaje samo još konstatovati tu nadu bolje budućnosti po naš javor. Nađu koju osnivamo prije svega na činjenici, da se u nas najnovije doba toli od strane visoke vlade, koli i od strane naših obrtnicko-trgovačkih komorah, poćeo razvijati na polju obrtničkom novi, svježi i koristonosni rad, — jer bude li jednom naša trgovina i obrt od extensivnosti prešla u stanje intenzivne explositacije naših šumab, tad neima sumnje, da će i naša drvarska trgovina, porad sgodnosti položaja naših šumab u razmerju sa zemljami potrošbe, morati orijaški kročiti napred. Riešenjem šumsko-trgovačko-obrtničkog pitanja u nas pako, granuti će i našoj javorovini sretni danci, pa će tad i javor-gusle odguditi nevolji mnogoj. Lokve , koncem prosinca 1883. , Pošumljenje krasa obzirom na radnje pošumljivanja u u Kranjskoj g. 1883. Po c. kr. šumskom nadzorniku W. Gollii. U „Mittheilungen des krainisch-kiistenlandischen Forstvereines" svezku osmom nalazimo u tom pogledu, sliedeće spomena vriedne podatke g. c. kr. zemalj. šumskog nadzornika W. GoUa. Godine 1883. izdano bi, iz biljevišta kod Kosenbacha kraj Ljubljane, l,3l5.924 komada biljka šumskog drveća i 8185 komada voćaka, dakle ukupno 1,324,109 komada biljka sadjenica. Od ovih upotrebilo se za pošumljenja na krasu 567.600 komada, od. kojih i opet 353.000 šumskih, a 2925 voćka t. j . biljka pitomog kestenja, na račun subvencijom c. kr. ministarstva poljodeljstva izvedenih kulturnih radnja odpada, dočim ostalih 211.685 komada biljka, bude troškom pojedinaca i obćina, na krasu zasadjeno. Pošumljenja, poduzeta na državni trošak, steru se područjem obćinah. Postojna, Wipava, Fanyle, Sv. Petar, Dorneg, Eakitnik, Kal i Rodokendorf ter zapremaju ukupno prostorinu od 200 h. Troškovi, tečajem ove godine preduzetih pošumljivanja i popravaka po starijih branjevina, iznašahu ukupno 1260 for. te po tome sadnja jedne hiljade biljka, inclusive troškove prevoza i embalaže stoji 3 for. 54 nove. Stanje tih nasada, označuje se u obće povoljnim, osobito se pako liepo razvija crni bor, po knlturah „Oštrog vrha" kraj Postojne, i „Osoinice" kraj željezničke postaje u Sv. Petru. — U 34 hkt. velikoj branjevini „Stražica" kraj Dornega, toli se liepo razviše sastojine, crnog bora, da se za prešaste zimi\ kroz dulje vremena u njihovoj guštari kurjaci udomiše Raznoliki pokušaji sa sađjenicami njekih vrstih topola, izjaloviše posvema, što je uzeto dokazom, da se ta vrst drveća, osobito po mršavijih djelovih krasa nemože uzgajati. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 65 ~ Jeseni g. 1882., bude na pokušalištih „Gabert" i „Osojnica" kraj sv. Petra učinjen pokus, sadnjom od 30 kg. lešnjaka, u svrhu, da se njima možebit postigne obranbeno stabalje za ine plemenitije nasade — uspjeh tih pokušajah medjutim, do sada još je nepoznat. Obćinam budu podieljene slieđeće kolikoće biljka: 44.300 komada crnog bora, 24.000 bielog bora, 26.000 jasena, 16.000 bagrema, 1000 jabuka i 6000 pitomog kestenja. Od te kolikoće dobila je obćina: Postojna 41.300 komada, a obćina Feistritz 17.000 komada, u svrhu zagajenja pašnikah, koje je radnje rukovodio c, kr. šumarski pristav Josip Pucić u Postojni. Ostatak bude podieljen njekim posjednikom, za pošumljenje prikladnih goijetih, uz osobiti obzir na svrsi shodno uporabljenje biljka Nadalje podieljeno bi 159.600 komada smrekovih biljka medju 116 posjednika u okružju postonjskom a 63.200 komada medju 34 posjednikah u okružju Loitsch, ukupno dakle 222.800 kom. smreka, uz odštetu od 2 fr. 50 nč. po hiljadu. Njekoji spomenutih posjednikah dobaviše si još osim toga 80.000 komada smreka s drugih krajeva, a osim toga bude još i oko 60 kg. smrekovog, a 5 kg. ariševog sjemena zasejano. Spomenute biljke izdane su dozvolom visokog ministarstva, ter u spora2umku sa ođnosnimi okružnimi oblastmi, takovim posjednikom, koji se svim nalogom oblastih kao i opomenam, za da svoje opustjele zemlje zagaje, i plešine po šumah zasade, time izgovarahu, da im manjkaju u tu svrhu potrebite biljke. Time pako, da im se te biljke ureda radi dopitaše, postići će se ponajprije cilj, a podjedno biti će s razloga, što isti te biljke plaćati moraju vlastnici prisiljeni bolje sa svojimi šumami štediti i gospodariti. Tako se obzirom na spomenuto, kao i gledom na to, da su stranke prigodom dopitanja biljka, po oblasti podpunoma poučene, u pogledu postupka kod presadjivanja i uredjivanja nasađah, po prilici sliedećem uspjehu nadati moći. Sa bezplatno izdanimi biljkami, zagajeno je oko 10—12 hkt. pašnikah odnosno neproduktivne površine, i 12—14 hkt. sjećinah; sa prodanimi biljkami i sjemenjem ošumljeno jest oko 55—60 hkt plešinah šumskih, dakle sveukupna pošumljena površina iznaša 77—86 hkt. Od sjemenja za koje spomenusmo, da ga nabaviše osebnici i njeke obćinah, upotrebljeno je 20—25 kg. u svrhe uredjenja biljevištah. Iz svega toga pako proizlazi, da su žitelji krasa po Kranjskoj tečajem g. 1883, osobitom brigom počeli nastojati oko podignuća šumarskih odnošajah onih krajevah, što nas i opet napunjuje nadom, da će šumarstvo na krasu, budu li se zakonske ustanove primjerenim načinom izvadjale, liepo napredovati- Od biljka, izvadjenih tečajem proljeća, iz spomenutog centralnog biljevišta, izvezeno je 229.400 komada u ostale dielove pokrajine, a ponajviše u Gornju Kranjsku, gdje se iste bezplatno podieliše medju siromašno i marljivo pučanstvo. Osim toga bude 35.800 komada ključeca od Salix acutifoiia, S. uraiensis i S. viminalis porazdieljeno. Te je od ovih dobio prije svega po narodno blago |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
-^ 66 — Stanje zaslužni učitelj Matija Rant u Premu kraj Postojne, 15.000 komada, na zamolbu, u svrhu uredjenja vrbarstva i pletarstva u dolini Reke. Odlukom visokog ministarstva za poljodeljstvo, priposlano je c. kr. vladi n Celovcu 20.000 komada biljka crnog bora, 9000 komada ja^enah, 1.100 kom. lipa, 7000 komada grabra i 91.000 ključeca vrbovih, a isto tako dobi i XV. vojno zapovjedništvo u Sarajevu 3.500 komada raznolikog drvlja iz spomenutog c. kr. centralnog biljevišta. Nakon pokrića spomenutih izdataka na bilju, preostaše još u centralnom biljevštu 5,200.000 biljka, koje će se budućeg proljeća 1884. upotriebiti u svrhe pošumljivanja krasa, u koliko se nebi već i tekuće jeseni u iste svrhe potrošile. Minulog proljeća zasejano bi u biljevištu 110 kg. sjemena od Pinus austriaca, 12 kg. Pinus strobus, 10 Carpinus betulus, 130 Robinia pseudoacacia, 14 Fraxinus excelsior, 24 Acer platanoides, IO Betula alba, 8 Alnus glutinosa. 5 Alnus incana, 7 kg. Pirus malus, 7 Pirus communis, 42 1. castanea vesca i 14 1. Juglans regia, ukupno sjemenja za 639 for. Osim_ toga pako bude 5000 komada vrbovih sadjenica, i to od vrsti Salix viminalis; S. purpurea, i S. amjgdalina u vriednosti od 7 for. usadjeno. Pokušaja radi bude nadalje zasadjeno 50 dg. Pinus rigida, 50 od Pinus ponđerosa, 30 od Pinus Jefferji, 30 od Abies Douglasi^ 50 Picea chinensis i 50 dkg. od Cupressus Larsoniana u vriednosti od 50 for. — To sjeme zasadjeno bi dielomice u cvietnih loncih. Centralno biljevište zaprema danas prostorinu od 2 hkt. i 90 m"^ (5 rali 85n^) te podpnnoma svrsi shodno uredjeno i ogradom zaštićeno, — troškovi oko priredjenja, uredbe, uzgojah, za dobavu potrebitog orudja, nagradu čuvara, uredjenje komore i t. d. iznašahu g. 1883. ukupno iznos od 3.700 for., koji će se troškovi ipak redovito moći sa 3000 for. pokrivati — a pošto se je polag izkustva moći nadati, da će to biljevište moći godimice najmanje 4 milijuna biljkah potrajno izdavati, to troškovi uzgoja jedne hiljade biljka samo 75 nvć. iznašaju, rezultat koji se svakako vrlo povoljnim označiti može. Opazka urednietva. . DoČim radošću bilježimo liepi taj uspjeh na polju šumskog uzgaja u susjednoj Sloveniji — nemožemo, a da žalošću neiztaknemo tužnu okolnost, da uza svu opravdanu nuždu i potrebu, u našoj domovini još niti nemisle na ustrojstvo i svrsi shodno uredjenje takovog po razvoj imenito obćinskog šumskog gospodarstva toli važnog instituta. Nadajmo se medjutim, da će gori iztaknuto možda i naše mjerodavne krugove upozoriti na važnost, korist kao i potrebu^ uredjenja takovog zemaljskog centralnog biljevišta za naše-krajeve. |