DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 17 <-- 17 --> PDF |
~~ .69 — Nu pa neka bi bilo i to, samo da se drži — nu ni tome nije tako. Tako znamo vlastelinstvah u Hrvatskoj, koja imadu t. z. šumarnika, koji niti ovlašteni nisu služiti se naslovom šumara, u koliko bo neimaju državnoga izpita, ^namo nadalje vlastelinstvah koji pod imenom šumarah imadu Ijadlh, koji ni zakonite sposobnosti za lugara neimaju, a znamo i to, da kod nas danas još javne šumarsko-vještačke radnje obavljaju ljudi, koji nisu ovlašteni šumari i t. d. i t. d., bilo bi toga i odviše, da uzmemo sve te nepođobštine rešetati, koje u tom pogledu u nas još sveudilj vladaju. Kad bi to sve išlo samo na račun, pošlo- i službodavaca, mi se sjegurno ne bi na to ni obazirali, nu žali bože to sve ide na račun narodnog blagOvStanja i na uštrb struke naše. Hrvatska imade, dan danas jur hvala Bogu dovoljan broj osposobljenih strukovnjaka, za da se uzmogne zakrćiti put švindlu i neznanju, i stoga držimo, da su sve ustanove, koje god još takove abnormalne odnošaje u nas dopuštaju, na uštrb razvitka šumarstva i šumarske struke u Hrvatskoj, a da je stoga dužnost svakoga lirvatskoga šumara, nastojati oko poboljšanja takovih odnošaja a poimence, da je tomu zvano takodjer i ovo naše družtvo. Nadajuć se odzivu svojih drugovah, zaključujem time taj dopis, željom da bi ga i slavni upravljajući odbor prigodom ustanovljivanja razpravah za ovogodišnju šumarsku skupštinu blagoizvolio u toliko uvažiti, da na dnevni red iste takodjer i pitanje „ob osnovi zakona o´osposobljenju i ovlaštenju šumarskog osoblja stavi." U Podravini , mjeseca siečnja 1884. — m —- Postotak odpadka kod izradbe drva. Sfcani more od Ohoja Mujo, I mi koaja za trku imamo. Narodna. U I. svezka ovoga lista imao je dobrotu g. J. J. u J. spočitati mi njeke mane moje razpravice, tiskane pod gornjim naslovom u VI. svezku 1883. god. Pošto vidim, da se nas dvojica nerazumijemo, ili bolje rekši, da g. J. J, mene nerazumije, to neka mi bude dozvoljeno pomenutoga g. pisca upozoriti na sliedeće . Kritika rečene razpravice mogla je dvojaka biti, naime, ili se mogla ocieniti tendencija iste ili sama razprava kao sredstvo tendencije. Čini mi se, da je velepoštovani g. kritičar — prem vatreni pristaša okularne metode — ovaj zadnji modus odabrao, a to možda zato, jer je zahvalniji. Gospodinu kritičaru nije naslov moje razpravice po ćudi, on rabi rieč „deblovine", a ja „drva", jer osim deblovine ima kod stablovja i dragih dielova, iz kojih se tehnička roba proizvadjati može. Nadalje veli, da sara napao dominirajuće nazore o kalavostnom koeficientu, a ipak sam ja govorio i o odpadcih, i´obe, koja se neciepa. * Vidi; „Šumarski lisfe". Svezak VI. g. 1883. |
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 18 <-- 18 --> PDF |
, , — 70 — G. kritičar sumnja, da li ja shvaćam pojam „postotak", nastojeć me podučiti, da je sama jedinica = 1007t», te neće nikako, da se uputi u 200>, koji se u „abderitskoj" skrižaljci nalaze, ili bolje, za koje drži, da su od mene fingirani. Na 16. strani gore rečenoga svezka pak dao je odtisnuti skrižaljku, kojoj je zadaća pretvoriti moje (htio je reći one iz „abderitske" skrižaljke) postotke u takovu formu, koju bi svaki strukovnjak razumjeti mogao, te kojoj je zadaća pretvoriti pogriešne postotke u istinite. Skrižaljka je tu svoju zadaću izvrstno riešila. Onih navodljivo absurdnih 10070 odpadka u „abderitskoj" skrižaljci, 0 kojih g. kritičar izmedju ostaloga tvrdi: .Ako bo kalanjem itd. sve izgubijemo, dakle ako našu deblovinu sasjećemo u iverje, onda smo tekar lOO^/^ izgubili^ ili bolje rekuć, nismo ništa izradili" ~- komentirao je cienjeni g. J. J. u svojoj skrižaljci tako, da to riečmi znaci, da ima isto toliko odpadaka, koliko i robe (ili 50*´/« odpadaka i 50^0 robe obzirom na masu deblovine) — naravno, jer ako iz 100 kbm. deblovine 50 kbm. robe dobijemo, to onih 50 kbm. odpadaka iznašaju 100*7« ^ odnošaju prama robi. A to je forma „abderitske" skrižaljke. Dakle onih absurdnih 100´7o imaju sada ipak smisla, a onih — (da rečem u smislu g. kritičara absurdno-negativnih) 200*^/0, u koje se g. kritičar nikako uputiti nemože ili neće, sačinjavaju ipak baš početak komentarne mu skrižaljke. Odakle je g. J. J. crpio osvjedočenje, da neshvaćam pojam postotka, neznara, možda iz 15. redka s gora ili 1. reda s dola na strani 291. ovoga lista ex 1883. — Da se cienjeni g. kritičare postotci „abderitske" skrižaljke odnose na masu debla mjerenoga u oblom stanju, to onih Vaših „uredovnih" 2300 žaganica nebi sa pribrojenimi postotci iznašali lOO kbm. nego 107´5 kbm., jer već same žaganice 57-5 kbm. imaju. Pribrojite li pak tjelesnoj sadržini žaganica (57-5 kbm.) u smislu „abderitske" skrižaljke 50 post., dakle 28*75 kbm., to ćete dobiti svotu od 8625 kbm. Naše nesporazumljenje je dakle baš toliko, kolika je i razlika izmedju 107´5 i 86°25. Stoga nije ni čudo, što me je g. kritičar nastoji podučiti u pojmu postotka. Ja sam mu u ostalom naravno za oto jako zahvalan. No nadamo se s toga, da ni on nama zamjeriti neće, što smo mu nastojali raztumačiti smisao onih 200 post. iz „abderitske" skrižaljke, koju je već toliko godina i on rabio. Svaki trezni čitalac uviditi će, da gosp. kritičar razumije bitnost one skrižaljke, koju sam u mojoj razpravici naveo, jer joj inače nebi zuao komentar izdati Kakva je dakle to dosliednost davati komu testiraonium pauperitatis, kad iznaša na vidik bitnost kojega predmeta? Zar to nije možda abderitski sofizam ili čin, koji se bar osuditi mora? No da se baš g, kritičar nebude mogao i za buduće nerazumljivošću izgovarati, neka mi bude slobodno još sliedeći primjer navesti, za da mu tako ovu stvar sa postotci jasno raztumačim: Uzmimo da smo dali izraditi trui)ac, koji je 3*90 met. dug, a 99 centm. debelo, te koji sadržinu od 3 kbm. ima, pa recimo, da smo iz toga trupca do |
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 71 — bili budi kakav komad robe, koji točno xylometrom odmjereno 1 kbm. sadržine ima, to će se i kubični sadržaj te izradjeiie robe odnosit u ovom slučaju prairia kubičnom sadržaju gore navedenog trupca kao 1 ; 3, ili drugimi riečmi, izradjena roba predstavljala sadržine od pomenutoga trupca ? Zar ne, g. kritičare, da je očevidno, da smo u odpadcih izgubili ^js od trupca, ili da je dvaputa više odpadaka nego robe ? A zar nije to — kako ja nemjerodavno držim -— prama robi gubitak od 200 post? Moguće da će mi sad g. J. J. spočitovati, zašto sličan primjer već u mojoj prvoj razpravici naveo nisam. Na to mi je odvratiti, da sam pisao za strukovni list, te da sam s toga predmnievao, da će me svaki strukovnjak i bez drastičnoga primjera razumjeti. Nadalje navadja g. kritičar: „Koji će vješt, izkusan i okretan strukovnjak uztvrditi, da su gornji odpadci, koji za razne sortimente od 25 do 67*7fl variraju, nepomični? — Nitko!" A zar ja to tvrdim g. kritičare? Zar baš nije to ono, što me je pobudilo da pomenutu razpravicu napišem? Zar niste baš Vi sa Vašimi pristašami oni koji vjeruju u nepomičnost istih (odpadakah) ? Vi koji po „minimalnih" postotcih — ili kako vi velite — kod svih mogućih slučajeva kontrolu vršite ; vi kod kojih je distanca izmedju maksimuma i minimuma samo jednoj skrajnosti istovjetna? Gr. kritičar navadja nadalje kao uredovnu istinu da 100 kbm. deblovine nemože više dati robe nego se to iz — u njegovom komentara naznačenog razmjera vidi: Pošto znamo da tehničko usavršivanje proizvodnoga orudja orijaškimi koraci napreduje, te da samo jedna godina u tom razvoju čitavu revoluciju prouzrokovati može, dakle da se prema tome i postotak odpadka ravnati mora; to bi veoma bili obvezani gosp. J. J> da nam je raztumačio kada, na koji način i kojom prilikom se steklo to izkustvo, da je njegov razmjer dobio karakter uredovne istine; kojom analizom se opredielio taj maksimum robe (minimum odpadka) i gdje su dotična razmati´anja učinjena, jeli n. pr. na parnoj pih u Stirovači ili na kojoj primitivnoj u Lešću ih Brloga? Isto tako bili bi mu zahvalni da nam je naveo postupak kontroliranja kod slučaja, kada bi se ona uredovna istina promienila, naime kada bi onih 100 kbm. deblovine dal i manj e rob e nego je to u komentaru izkazano. No mi znamo i bez toga, da bi g. kritičar ipak rabio onaj postotak odpadka koji je za prije navedeni maksimum robe ustanovio, ili u formi one „abderitske" skrižaljke ili u onoj njezinoga komentara; — prem tvrdi da nijedan sposoban strukovnjak neće vjerovati da je postotak odpadka nepomičan. Ali tome nije on kriv, nego konjički skokovi ili bolje nedostatnost „abderitske" skrižaljke. Na ono opazku gosp. J. J. u kojoj navadja onih tako rekuć historičkih 2300 žaganica i postotak njihovoga odpadka, odvi´atiti nam je, da smo mi osvjedočeni da onih 100 kbm. deblovine još i manje dasaka dati mogUj te da onaj hvaljeni minimum koji je već kod g. kritičara |
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 20 <-- 20 --> PDF |
^ 1% ~.. nehotice sa 337, na 407o avancirao, još znatniji biti može, A ujedno odvraćamo i to, da mi nismo nigdje tvrdili da su postotci za daske u „abderitskoj" skrižaljci naznačeni, absolutno preveliki a onaj postotak koji je u razpravici proračunan obzirom na izprečac pile od 2*5 mm. i druge promenljive faktore, da je stereotipan. To je samo jedan slučaj naveden, koji nestoji u skladu sa nepromenljivi podatci one skrižaijke. A koliko ima još sličnih slučajeva? — To bi se gosp. kritičare iztraživajijem u smjeru moje razpravice ustanoviti moralo, ako smo radi naći ekstreme odpadaka i ustanoviti interpolaciju medju timi skrajnostmi. Sigurno pako neće nitko tvrditi da n. p. žaganice iz Stirovače imaju isto toliko odpadaka koliko one potičuće sa najprimitivnijih pila u Lešću, Brlogu itd. ma ako i proizvadjaju robu istih dimenzija. Da pak vaši postotci u „abderitskoj" skrižaljci ili bolje uporaba istih zaista kod nas sumnju pobuditi moraju i sam ste donjekle posvjedočio pod garancijom uredovne istine, jer ste naveo slučaj, da onih minimalnih 83"/tj odpadaka kod dasaka od 2´6 cm. debljine i do 407o ^^-* rasti mogu. Da se pak legalnoj robi u pi^ebornih sumah zaista sa strane privlači roba, koja potiče od nedoznačenih stabala, uzprkos najvećoj eneržiji i službenoj ambiciji čuvarskih organa, o tome mora i gosp. cienjeni kritičar uvjrren biti, jer mu je — pošto nenosi prikradena roba na čelu marku lopovštine — jedino eertificiranje (račun i abderitska skrižaljka) pobudilo svjest dužnosti uslied koje je tražio ili tražiti dao panjeve od pokradenih stabala. Mi znamo da uiu uredovna vlast nije manjkala, no znamo i to, da je eertificiranje tomu postupku predhodilo. Konačno pako, budi slobodno na opravdanje još i sliedeći primjer spomenuti: Otočka imovna obćina prodala jest pod šumariju Sinaćku spadajući šumski prediel „Medini dolci", uz pogodbu, da trgovac za svaki kub. metar (mjereći stabaije u oblom stanju) po 2.30 for. plati. Godine 1883. izradjeno je po službenom izkazu gospodarstvenoga ureda u Otočcu 5030-09 kbm. robe, bordunala i 644´72 kbm. trupaca za pilenje. Odgovarajuća izmjera u oblom stanju pak izkazuje 10380´48 kbm. što representira vrieelnost od 23875 for. 10 novč. Po skrižaljci odtisnutoj u VI. svezki „Šumarskog lista^´ 1883, na strani 289, ima se kod certificiranja bordonalora pribrojiti lOO^^/^ odpadaka. Bordunali bi dakle imali sa priračunanim postotkom 10060*18 kbm. Dodamo U ovom broju još i onih 644-72 kbm. od trupaca to nam sva roba iznosi 10704-90 kbm. Uzmimo sada da sa trgovcem sklopljeni ugovor tako glasi, da se premjerba ne obavlja na drveću u oblom stanju nego na gotovoj robi; to bi trgovac u mjesto 10380-48 kbm. platio vriednost za_ 10704´90 kbm. ili boljo rekuć izgubio bi B24´42 kbm. u vriednosti od 746 for. L6 noyč. Misli li pako cienjeni g. kritičar spomenute navode pobiti, umišljajuć se težakom koji došav pod stablo riedko kada se vara što će iz.iijega izvaditi |
ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 21 <-- 21 --> PDF |
- 7B -— nn)ći, te koji dakle već na[)rvo znade rezultat izradbe — to će si sam izdati diplomu, da se uglibio u okulariioj metodi. Time podjedno zaključujem ta svoja razmatranja misleći da sam moje stanovište u ovoj stvari dostatno razložio. Dušan Ilić, kot. šumar. Lugarsko osoblje i dužnosti mu. Lugarsko iliti šumarsko čuvarsko osoblje od velike je važnosti. Ono je stražu sigurnosti za šumu i šumsko vlastničtvo. Bez lugarskog osoblja neima uredjenog šumai*stva, ni šumskog gospodarstva. Ono je već i po svojoj zakletvi zvano, da svom mogućom brigom i viernosti bdije nad šumom i da ju brani. Lugar osoba je javna. Njegovo je zvanje zakonom utanačeno, njemu zakon podjeljuje velika i omašna prava. Lugar nosi poput svake ine javne straže oružje, njegova se izjava pred sudom, uzima za dokaz, t. j . sud prima svaku izjavu lugara za istinu i dokaz. Dočim svaki drugi za dokazati svoje navode trebuje svjedoke — to je za lugara dovoljno da se pozove na jednom položenu prisegu. — Nu zato se i opet lugar mora čuvati svake laži, svakog krivog svjedočanstva, on nesmije da pred sudom izkaže drugo, van ono što je i zbilja vidio, što se i zbilja dogodilo, — jer ako lugar drugo izjavljuje, ili ako u obće lažno proti kojoj stranci svjedoči, to postaje krivcem krive prisege, to jest lugar time počinja zločinstvo. To su činjenice, koje bi lugari morali dobro zapamtiti. Pošto zakon lugaru zajamčuje važna i dosta velika prava, to dakako i opet od njega zahtieva takodjer i stanovita svojstva i sposobnosti. Svojstva ta jesu: neporočan život, poštenje i doraslost, odnosno lugar nesmije biti sumnjivac, on nesmije biti pijandura, on nesmije biti sulud t. j . šenut, on mora biti punoljetan t. j . mora biti najmanje 20 godina star, za da može pred sudom odgovarati za BYoje učine. Zato se samo onaj smije po zakonu zapriseći za lugara za koga poglavarstvo jamči i izkaže, da je vriedan da se za lugara zaprisegne. Ovo sve trebali bi lugari vazda imati na umu — oni bi morali biti ponosni na svoje zvanje, na svoju čast. Nu lugar se polag svoje prisege i zakona nesmije nikada ugibati, bez znanja svojih starijih, ili bez neodoljive zapreke, ni svojim dužnostim. On mora sve naloge dobivene od starijih točno i bezodvlačno t. j . odmah sam izvršivati kao i izvršivati dati. Lugarska je služba vrlo tegotna i naporna. Glavno njegovo djelovanje ima biti u šumi. Kao čuvar šume, dužan je mal ne bez prestanka obilaziti šumom. On mora često i po noći i po danu svoju službu izvršivati — jer samo onda će se štetočinci i žitelji u obće čuvati šume, ako nebudu nigda sigurni pred lugarevom pazkom. Nu lugar neiraa samo čuvati šumu i kvarove odkrite prijavljivati, vee |