DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 32 <-- 32 --> PDF |
-^ ,84 ~ Dodatak razjasnenju rationalne methode uredjivanja šumskog gospodarstva. Napisao Antun Toniić, e. kr. umir. šumarnik. — Preveo J. K, U pokusnom broju „austrijskih šumarskih novina" od god. 1883. čitao sam 0 šumarskom uredjenju dra. Fridrika Juđeicha sliedeću ocjenu: a) da je isto biser u šumarskoj literaturi i da će jamačno za kratko u školi i pi´aksi sveobće priznanje naći; b) da ono označuje početak nove ere; da će još mnogu krivu nauku u šumarskoj znanosti iztisnuti; c) da se uz postupak gospodarenja sastojinami, prvi put konsekventno takodjer i sa financialno-gospodarskimi načeli bavi, te iste u šumarsko uredjenje uvršćuje. Usijed tog hvalisavog pri/.nanja posudio sam Si od prijatelja rečenu knjigu, te iz nje na moje zadovoljstvo razabrao, da dr. Jiideich normalnu zalihu kameralne taksacije valjanom pripoznaje, dočim Hundeshagenovu normalnu zalihu kao neodgovarajuću označuje. Ovo sam i ja od davna tvrdio, nu nisam našao priznanje, jer je baš kriva nauka o Hundeshagenovoj normalnoj zalihi u sadanjoj eri odviše, ukorenjena. Kod potanjeg proučenja knjige uvidio sam ipak, da je dr. Judeich u svojem obrazloženju neprimjerenosti Hundeshagenove normalne zalihe, posve drugog mnienja, nego sam ja to u svojem „Razjašnjenju" označio. Usijed te različnosti, dolazimo naravno i do posve drugih posliedica, koje stvar samu, umjesto da ju razjasnjuju, samo jošte više zamrsiti mogu. Stoga sam ponukan, da u sliedećem obrazložim i u ovoj stvari svoje stanovište. Dr. Judeich veh u §-u 39. na strani 130.: Označimo li veličinu normalnog sječivnog prihoda (etata NE) dobitnom mjerom normalne zalihe (iVZ), to dobijemo užitni postotak ili tako zvani postotak prirasta sume. Ovaj se sa ——- 100. označuje. Polag Hundeshagena pako razumjeva se pod užitnim postotkom (u Uteraturi skoro sveobće) geometričko razmjerje normalne zahhe (postavljene = 1) sa normalnim sječivnim prihodom, NE dakle -^^ - Ovo je svakako krivo označenje, buduć se taj količnik nesmije pre dočiti u odnošaju kao postotak na 100, nego u odnošaju na jedinicu. Nadalje veli dr. Judeich u §-u 124. na strani 286.: Hundeshagen uvidio je manu austr. kameralne taksacije, sastojeće se u tom, da uzima jednak popriečni prirast kod svih dojdućih postupnostih. Radi toga preračunao je normalnu zalihu pomoćju skrižaljkah izkuvstva, a zbiljnu zalihu tako, kako se zbilja u sastojinah nalazi. Nadalje napustio je samu po sebi valjanu temeljnu ideju kameralne taksacije, najme, da je razmjerje izmedju Zb. Z i NZ jednostavno prttmetičko. Umjesto toga rekao je, da se normalna zaliha |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 33 <-- 33 --> PDF |
— 85 ~^odnosi prama normalnom sjećivnom prihodu, kao zbiljna zaliha prama zbiljnom sječivnom prihodu. Njegova se bo formula dade bar na ovo svesti, jer se po njemu, tako zvani „užitni postotak" izvadja iz proporcije: _ NZ : NE = Zh. Z : Zh. E, te iz ovog ´ NE ^ Zb, E = -~~-NZ. Zh, Z Naproti ovom shvaćanju imađem sliedeće navesti: ad §. 39. U litei´aturi dogadjaju se isto tako bludnje, kao i u mnogih drugih ljudskih stvarih. Stoga se ono, što je u jednoj eri kao istina vriedilo, može u sljedećoj bludnjom smatrati. Tako n. pr. smatra se u astronomiji iza usvojenja Kopernikovog planetskog sistema, prijašnji Ptolomejski sistem, kao bludnja. Kako si je Hundeshagen odnošaj normalnog prihoda (sječivnog prihoda) k njegovoj normalnoj zalihi mislio, nemože nitko znati. Nu mora se ipak a priori uzeti, da si on nije predstavio geometričko, nego aritmetičko razmjerje, dočini je normalnu zalihu kameralne taksacije prevelikom označio, te umjesto ove svoju kao valjanu postavio. Mora se pako stoga tako uzeti, jer po načelili matematike mogu valjani razmjeri samo međju istovrstnimi i istoimenimi olinami postojati, - pošto je poznato, da raznovrstne oline u obratnom razmjeru stoje Tako n. pr. razmjer obhodnje sa normalnim prihodom, kako sam u II. svezku družtvenog lista od g. 1877. oliširno opisao i dokazao. Spomenuo sam, nadalje, da se razmjerje izmedju normalnog prihoda i normalne zalihe po različnostih obhodnje uvjek drugačije pokazuje; veleć, da to ipak nebiva u smislu kao 1 : 100, nego u aritmetičkom razmjerju njihovih brojnih olina, a postotno se razmjerje samo po sebi dobiva, bez da se je unapred tražilo. ad §. 124. Istina je, da popriečni prirast sječivne dobe, dotično maksimum istoga, nemože vriediti za sve dobne postupnosti obhodnje, koje se sa maksimumom prirasta sudaraju. Istina je takodjer, da se pomoćju t. z. ski-ižaljkah izkuvstva svakoj dalnoj postupnosti odgovarajući prirast točnije označiti može. Ali ovo ipak nemienja nipošto razmjerje ovih dvijuh brojnih olina, pokazujuće se na temelju normalnog prihoda i primjereno obhođnji, jer ovo razmjerje ostaje nepi"omienjeno tako dugo, dok sječivni prihod po jutru i obhodnja jednaki ostanu, akoprem ovo ipak upliva na prihod zbiljne zalihe, dočim se u pravilu, zbiljna drvna zaliha šume tako iztrosi, da će skoro vazda na koncu obhodnje zbiljna zaliha biti jednaka normalnoj. U tom smislu pako jest i Hundeshagenova formula sječivnog prihoda, kako se ovaj izvadja iz proporcije NZ : NE r= Zh. Z : Zb, .E, a odavle {Z) _ ^^ 2. ^ , posve valjana, predpostavljajuć naravno, da i Hundeshagenova normalna zaliha k normalnom prihodu u valjanom razmjerju stoji. Nu u istinu ovaj razmjer ipak nevalja, a to ne s razloga, što se neod- Bosi na 100, nogo na jedinicu, već radi toga, jer ncstoji njegova, na temelja 7. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 34 <-- 34 --> PDF |
— m — skrižaljkah izkuvstva, sbrajanjem prirastnih postupica nađjena normalna zaliha, sa normalnim prihodom u pravom razmjeru, pošto, je posliednji sa sjecivnim prihodom jednak, (kako sam to sve već u svoje vrieme u I I i HL svesku „Šum. lista" od god. 1877. obširno dokazao.) Polag skrižaljke postupicah prirasta objelodanjene u III. svezku nastrani 260. iznaša normalna zaliha po rali, obzirom na popriečni prirast sjećivne sastojine . 303.000 k. St, po zbiljnom prirastu, na temelju skrižaljke izkuvstva, odnosno kombinacije I, strana 258, . , 258.000 „ „, računa se pako normalna zaliha kameralne taksacije sa Obh. NS 100 , 6000 X ~- ................. 300.000 „ „ po rali, iz čega se vidi, da se normalna zaliha niti sbrajanjem prirastnih postupica, niti po popriećnom prirastu, kao ni po prirastu izračunanom na temelju skrižaljkah izkuvstva valjano pronaći nemože. Buđuć pako, da je normalna zaliha nađjena po Hundeshagenovoj methodi premalena, ako ju prispodobimo sa noi´malnim prihodom, to odtuda sliedi, da u istom razmjerju, kako se kod prispođabljanja normalne zalihe sa zbiljnom zalihom, prva uviek premalenom uzimlje, tako i etat (sjecivni prihod) veći odpada, čemu je opet posliedicom prevehko sječenje šume. Ako se pako upotrebi svakokratnoj normalnoj zalihi, odgovarajući normalni prihod (primjeren obhodnji), to se svakiput pokazuje kod iste obhodnje takodjer i ista dobitna mjera. Ova se pokazuje po temeljnoj formuli: „za svaki normalni prihod, nadje se odgovarajuća normalna zaliha, ako se normalni prihod polovicom obhodnje pomnoži, a za svaku normalnu zalihu, nadje se odgovarajući normalni prihod, ako se norm. zaliha, polovinom obhodnje podieli". Ova temeljna formula uporabljuje se kako za normalnu, tako i za zbiljnu drvnu zalihu po proporciji, kako ju je dr. Juđeich za Hundeshagenovu ideju postavio, naime NZ : IŠTE == Zb. Z : Zb, E NE Zh. E == — - Zh, Z. NZ Substituiraju li se ovamo vriednosti, koje sam u „Razjašnjenju" rationalne šumsko-uzgojne methode upotriebljivao, to se odnosi NZ NE Zb. 2 Zb. E ´ 147.000 : 2940 ^ 201.536 : X a ^ 201.536.2940 . . ´ 2940 Isti sjecivni prihod dobiva se i po užitnom postotku: , - 0-02 "^ 147.000 Zb. Z p. mj. -- 2*^/y zbiljne zalihe, naime 201.530 X 0*02 =- 4030-72´\ a isto tako i po .^l^´ ^ 10 0 sj, pvh, temeljno) tormuli 201.536 : -~— 2 ^ 4u30-72´^ |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— SI — Ovi rezultati zasvjedočuju dovoljno upliv obhodnje na prihod zbiljne zahhe, a ujedno i mogućnost kvantitativnog izjednačenja normalne i zbiljne zalihe, unutar razdobja polovice obhodnje. Kod toga je svejedno, da li je zbiljna zaliha veća ili manja od normalne, jer za koliko je zbiljna veća od normalne, za toliko će razmjerno i sječivni prihod biti veći. Tako biva dalje graditativno succesivnim umanjenjem zbiljne zalihe, kako ova od 10 do 10 godina, t. j . od revizije do revizije stanja šume, manjom biva, dok se po izminuću pol obhodnje zbiljna zaliha sa normalnom zahhom i opet neizjednači. Obratno pako, ako se po izminuću prve polovine obhodnje pokaže, da je uslied nepredvidjenih dogodjaja zbiljna zaliha manja od normalne, (kako sam takov primjer u mojem „Razjašnjenju" izveo, naime da je zbiljna zaliha samo 145.000^ dočim iznaša normalna 147.000*^) to postoji izpravak toga u tome, da će se u 2. polovici obhodnje sječivni prihod razmjerno umanjiti, dok se napokon ovakovom štednjom zbiljna drvna zaliha sa normalnom izjednačiti neće, što će ako ne prije, a to ipak svakako koncem obhodnje biti. Brojevno izražen glasi ovaj izpravak: 0 Zb. Z145.000 : IQQ Z^ 2900. :Po užitnom postotku pako pakopako: Zfc. z 145.000 X 0-02 -= 2900; dakle prispodobiv ovaj sa izvornim normalnim prihodom od 2940^ pokazuje se za 40" manji. Buduć je zbiljna zaliha od 145.000, prispodobiv ju sa normalnom od 147.000^ za 2000^ manja, to će se ovaj manjak po temeljnoj formuli: 0 NE 100 40 X —75— = 2000´* u 50 godina sigurno nadoknaditi, najme 145-000 X 2000 = 147.000«. Nadalje veli dr. Judeich u §-u 30., na strani 89. Normalna je zaliha za samo t. z. čisto gromadno gospodarenje prilično podredjenog značenja. Samo onda bo, ako je ista sliedila iz normalnog razmjerja dobnih razreda i normalnog prihoda imade njeku važnost za reguliranje prihoda, nu sam uzrok normalnog stanja šume u obće, nemože nikada biti. Ovaj stavak, kojega neoprovrgavam, valjan je, te ga i ja u mojoj methodi priznajem, u koliko bo u istoj neočekujem privadjanje normalnog razmjerja dobnih razreda od normalne zalihe, nego od periodičnog razdieljenja na jednake plohe, pri čem ipak normalnoj zalihi pripisujem uzrok kvantitativnog izjednačenja normalne i zbiljne zalihe. Ovo se isto pako može postići i vremenim reguliranjem sječivnog prihoda, unutar prve polovine obhodnje. Obojica dakle težimo za istim, nu dočim ja postignuće obojeg, najme kvantitativno i kvalitativno izjednačenje unutar jedne obhodnje sigurnošću očekujem, ostavlja dr. Judeich ovaj temelj, te traži svoj cilj u t. z, financialnom izjednačenju. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 36 <-- 36 --> PDF |
_ 88 — Prije pako nego predjem govoriti o´raziićnosti ovih osnovah sa stanovišta šumarske znanosti, misliiii da će bit nuždno, da svoju methodu, koja sastoji u spajanju methode normalne zalihe sa methodom periodičnog razdieljenja na jednake plohe, (Fachwerk), kako je to do sada riečmi i brojevi učinjeno, takodjer slikovno predstavim, za da me uzmogne svatko razumjeti. U tu svrhu pako mislim, da ću moći najbolje upotrebiti svoju, još god. 1877. sastavljenu skalu o drvnom prirastu i na tom temeljeće predstavljanje normalne zalihe. U priležećoj skali´" predočuje nam se ciela uzgojna šuma od 3920 rali u četverokutniku A B G D.J] ovom četverokutniku predočeno je — po jedinstvenoj mjeri od jednog cl a, hvata, po 80. k. st., kako drvni prirast, na temelju skrižaljke kombinaeijah I., (objelodanjene u prije navedenom svezku „Šum. lista") tako po zbiljnom, kao i po popriečnom prirastu sječivne dobe postepeno raste, dok u točki kulminacije (lOOgodišnje starosti) jednaki prihod na drvnoj gromadi od 75*^ po rali daje. Nadalje pokazano je, da popriečni prirast sječivne dobe malenom razlikom jošte 20 godina dulje traje, a onda pada. Četverokutnik A B 0 I) takodjer je slika normalno postupne šume od 3920 rali, koju ja sada prispodabljam sa isto tako velikom zbiljnom šumom, (koje je obratno razmjerje sadržano u skrižaljki dobnih razreda, priležećoj mojem „Kazjasnjenju"). Namjera nd je kod toga izvesti, uredjenje i pomladbu zbiljne šume primjereno normalnoj šumi. U istom razmjerju dakle kako je o ovom četverokutu crvenim tiskom naznačeno, imade se šuma sjeći i pomladiti, isto tako i to, kako je ovdje slikovno predstavljeno, u 5 sjećah, tako, da svaki put poslie 10 godina — kada se revizija šumskog stanja preduzeti imade, sljedeća (mladja) sastojina na mjesto posječene (i pomladjene) najstarije dodje. Ovako od IO do 10 godina dalje postupajuć, zadobiti će do konca obhodnje^ (od 100 godina) sve sastojine oblik normalno postupno uzgojne šume. Za ovo će se vrierne takodjer i zbiljna zaliha sa normalnom zalihom izjednačiti, jer kako se iz skrižaljke dobnih razreda viditi može, iznaša normalna ploha svakog lOgodišnjeg dobnog razreda 784 rali, a kod prispodabljanja ove veličine može se, u glavnih dielovih I, II i III pokazujući se manjak, iz većih glavnih dielova IV i V nadoknaditi. Na ovaj način izjednačiti će se nadalje i periodne plohe — kako je u nacrtu normalne šume vidljivo, tako, da će se svaki put jedan dio lOgodišnjeg dobnog razreda iz sliedeće sječe istog dobnog razreda nadoknaditi. Nu potreba izjednačenja ove periodne plohe nastati će istom u 2. polovini obhodnje, buduć je svaki glavni dio veće površine, nego što pol periodne plohe ^od--— ^ 392 rali^ iznaša. Polag brojnog razmjerja u kojem stoji površina svakog glavnog diela k periodnoj plohi od 784 rali biti će nadoknadjenje manjka potrebno: U glavnom dielu I — Sebeschel za manjak od 784—^750 -= 34 rali u 6(n godini obhodnje, jer je 66 + 34 = 100 god., u glavnom dielu II — Turnul za manjak od 784—760 -- 24 rali u 76. godini obhodnje, jer je 76 +- 24 * Vidi prilog i aliku. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 89 — , =-: 100 god.; u glavnom dielu III — Dalcs, za manjak od 784—750 ^ 34 rali u 66- godini obhodnje, jer je 66 + 34- ^ 100 god. Po tora imat će se dakle cielo izjednačenje periodnih ploha izmedju normalne i zbiijne šume u 66. i 76. godini obhodnje izvesti, tim načinom, da će se taj manjak izjednačiti kod Sebeschel I, od Turnul II, onaj kod Turnul U, od Dalcs III, onaj kod Dalcs III, od Prischian IV, te napokon, izmedju Prischian IV i Schopotulin V pokazujućom se razlikom, a ujedno će do tog vriemena i dobni razredi u svih glavnih dielovih prilično jednaki postati. Ovime sam jJako izcrpio pravila za postignuće kvantitavnog i kvalitativnog izjednačenja normahie i zbiijne šume, te se iz ovog svatko osvjedočiti može, da je njoja methoda sjeka i pomladjenja zbiijne šume prilagodjena sasvime teka naravi, a u tomu nadalje podjedno i sigurnost uspjeha te moje metode nazirem. Administrativni šumarski činovnik (sriezni žumar) imati će pako poglavito tu dužnost, da osobito njeguje one sastojine, koje se u drugoj polovici obhodnje sjeku i pomladjuju, te će nastojati, da odmah početkom obhodnje predloži najshodnija za pravodobno proredjivanje vrstnih i poboljšanje nepodpunih sastojina za da budu onda u vrieme njihove sječe i pomladka te sastojine takodjer i zbilja podpuno obraštene sastojine, što će se nadalje i u drugoj polovini obhodnje prikazivati u većoj razliki izmedju postignutih sjećivnih prihoda i normalnim prihodom. Na možebitni prigovor napokon, da kod projektiranih sječa dobre i loše sastojine zajedno k sječi dolaze, te se je radi toga bojati različnosti kod prihoda, može se odgovoriti, da se ove nejednakosti medjusobno ukidaju, te da na UvStanovljeni lOgodišnji sječivni prihod ni najmanje ueuplivjiju. Stvar suni^irske administracije biti će pako, (kako je to u specialnoj užitnoj osnovi napomenuto) da pomoćju kulturah na loših stojbinah nuždne popravke izvede. 0 slučaju, da u sjećah medju ostalimi takodjer i mladje sastojine k sječi dolaze, rečeno je u mojem „Razjašnjenju", da se za toliko, za koliko se kurentnih sječina od normalnog prihoda rnanje proizvadja, imade izvan sječina više proizvadjati, (koliko je najme za nadopunjenje lOgodišnjeg sječivnog prihoda potrebno), buduć u prvoj polovici obhodnje jošte uvjek dosta sječivuih sastojina bude. Ovime se takodjer predusriće svim ubitačnostira, koje dr. Judeich razdie- Ijenju na plohe pripisuje (§. 118 str. 261); jerbo se polag specialne užitne osnove, u mojoj methodi onib pet sječa; ne jedna iza druge, već jedna uz drugu u svakom glavnom odielu, tako voditi imade, da se iste samo na navedeno medjusobno izjednačenje glavnih dielovah protežu. Šumarskoj je znanosti podloga prirodoslovje, dočim joj matematika kao pomoćna znanost služi. Noviji pisci o šumarskom uredjenju, i u obće pisci uredjenja šumskog prihoda ostasdli su ovu, po samoj naravi označenu podlogu^ te uzeše samu matematiku za temelj svojih razmatranja. Time je ovaj sasvim prirodoslovni predmet prenesen na polje, na kojemu se ipak neće nikada riešiti moći, jer sva nastojanja matematičara da postave izmišljenimi formulami i jednačbami zakon o drvnom prirastu uzaludna sa s te |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 9:0 — okolnosti, što je zbiljni godišnji drvni prirast, tako kod pojedinog stabalja, kao i kod čitavih sastojina ovisan o različnosti sastojina tla, položaja prama strani svieta, o elementarnom uplivu, a uplivu ljudi i životinja, koje se slučajnosti nedadu proračunati. Matematika može kao pozitivna znanost samo pozitivne stvari mjeriti, koje nepodleže promjeni, kako je to u kemiji slučaj kod osnove, koje uslied svojih naravnih svojstva u jednakih okolnostih svakiput i jednake spojeve tvoi´e. Drvni prirast pako je spoj različitih osnova, koj se navedenim! uplivi uvjek modificira i time se za matematiku izgubi. Sve što se matematikom u tom pogledu postići može, sastoji u tome, da za pronadjenu drvnu zalihu njeke šumske sastojine, (koja se je piiraštanjem za stanovit broj godina nakupila), koja kao takova pozitivnu olinu predstavlja, može izračunati, koliko se je od ovog prirasta popriečno nabrale po rali. Ovo biva kako je poznato, ako se ta zaliha podieli brojem godina starosti dotične sastojine, te gdje onda količnik popriečni godišnji prirast pokazuje. Koliko je pako od ove nabrane zalihe godinice zbilja priraslo, leži polag rečenog izvan obsega matematike, dakle nije takodjer nijedna matematička formula u stanju, ustanoviti tu veličinu godišnjeg zbiljnog prirasta. Ovo je sada obćeniti nazor, te može biti i uzrok što se je u novije doba, po prilici od god. 1820,? počelo iz pronadjenog drvnog prirasta raznoličnih, dobro obraštenih šumskih sastojinah sastavljati skrižaljke drvnog prirasta, a po tome proračunavali drvni prirast i normalnu zalihu. Buduć pako sastojine u zbiljnosti nedolaze u susljednoj dobnoj postupnosti, kako bi to potrebno bilo, to mora biti dovoljno, da se ovaj prirast po intervalih od 10, 20 ili 30 god. pronadje, te se onda manjkajući članovi te prirastne postupice umeću interpelacijom. Te na temelju skrižaljkah izkuvstva dobivene prirastne postupice upotriebili su i matematičari za sastavljenje postupice dobnih sastojina za trajanja obhodnje, koje im sada kao podloga kod preračunavanja financialnog kolanja služi. Dohodak finaucialnog kolanja pokazuje se pako samo u novčaooj vriednosti, za koju se na koncu obhodnje postignuta drvna gromađa subsumira. U ovom smislu su ovakove knjige za proračunavanje šumske vriednosti i rente kod šumskog uređjenja veoma uporabljive i poučne, ali pouka, na koj se v^ način može neuredno obraštena šuma u normaluu pretvoriti, nemože se sigurno iz njih crpiti. Pojam i ciela teorija normalne zalihe odnosi se na kolikoću, a ne na kakvoću (vriednosti), te je ovo uzrokom, što čisto matematična podloga na kojoj su takove knjige osnovane, nevodi do cilja. Pošto je g. dr, Juđeich takodjer zacastni član našega družtva, bilo bi mi vrlo milo, ako bi moju methodu izpitao, te se o njoj izrazio; jer mislim da se samo izmjenom misli može u ovoj, za šumarstvo veoma važnoj stvari sporazumljenje postići. ^ Ja sam neimam kod toga drugi interes, nego želju, da dok još živim, šumarstvu koristim. |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 39 <-- 39 --> PDF |
~ n ~ Pristane li dr. Judeich na moje ideje, to bi moglo više toga iz njegove knjige kao suvišno izostati. Tako n. pr. izkazivaoja, kakovom 8e normalna zaliha pokazuje u proljeću, jeseni i u sried ljeta, pošto se je jeseni najstaiiji šestar posjekao. Ovakova su razlikovanja po mojoj niethodi nepotriebna, jer se kod ove uzimlje normalna zaliha samo kao mjerilo, kod opredieijivanja sječivnog prihoda zbiljne šume, koje mjerilo ostaje kroz cielu obhodnju nepromjenjeno, kako je iz sječivnog prihoda zbiljne šume, primjereno obhodnji prvobitno proizašlo. Drugimi riećmi: množitbom sječivnog prihoda po jutru, polovinom obhodnje proizašla normalna zaliha nepostoji jošte u zbiljnosti, nego pokazuje privremeno razmjer^ u kojem mora zaliha zbiljne šume prama njezinom normalnom prihodu stajati, što se ipak istom svršetkom prve polovine obhodnje postići može, predmjevajuć đa nikakovi smetajući dogođjaji nenastupe. Ovo razmjerje ostaje ali i za trajanja druge polovice obhodnje mjerodavno, svejedno da li je normalna zahha svršetkom prve polovice obhodnje postigmita ili ne; jer će se koncem ciele obhodnje normalna zaliha sa zbiljnom zalihom sigurno izjednačiti, buduć će se do onda postići i normalni razmjer dobnih razreda sastojina na cieloj uzgojnoj plohi. Što se obhodnje u mojoj methodi tiće, to se ova uvjek jednaka sa dobom najvećeg popriečnog prirasta one vrsti drveća ustanovljuje, koja daje glavni karakter uzgojnom kompleksu. Dr. Judeich ipak umjesto ove ustanovljuje onu obhodnju, koja sa financialnog gledišta obzirom na prodati se imajuću drvnu robu, najveći dobitak pruža. Odavle pako nastaje pitanje, koju obhodnju ide prednost obzirom na narodno gospodarstveno interese. Doba najvećeg popriečnog prirasta u sjećivnoj starosti pruža takodjer najveći prihod na materialu u razmjerno najkraćem vremenu, jer akopreni se kod dulje obhodnje veći prihod po jutru postizava, to je time ipak skopčan gubitak, jer se za vremena veće obhodnje manje na masi, nego za viieme najvećeg popriečnog prihoda dobiva. Bolja odnosno vriednija kakvoća, koja se kod dulje obhodnje postizava, morala bi ne samo gubitak mase, nego i gubitak vremena nadoknaditi, za koje bi se morao već druga obhodnja započeti. I za prosudjenje ovog pitanja imamo primjer u Slavoniji. Polag skrižaljke kombinacija IL na strani 259. III svezka „Šum. lista" od godine 1877. postizava hrastova šuma na najboljem tlu u nizini, u 120 god. dobi najveći popriečrii prirast, a takovo tlo odgovara i našim savsldm nizinam, Nu za proizvadjanje dužica, osobito onih za veliku burad i za badnje, pretanki su 120godišnji hrastovi, te stoga neupotriebljivi. Radi toga udotriebljuju se u naših prašuma za ovakovu drvnu robu najbolje 200—250gođišnji hrastovi, jer čim je ovakav hrast deblji i ravnokalaviji, tim se može iz njega više takovih dužicah načiniti. Ova se roba na trgovih takodjer i najskuplje prodaje, a najbolji kupci ove vrsti robe su Francuzi, ako i ne iz prve, a to bar iz druge ruke, na tovarištih Trst i Rieka. Kako je poznato devestirane su veoma za vrieme prve revolucije šume u Francevkoj, nu poslie uvelo se je i tamo dobro šumsko go |
| ŠUMARSKI LIST 2/1884 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 92 — spodarstvo. Nu prem je poradi velike produkcije vina potreba dužieah velika, ipak se nije obhođuja obzirom na proizvadjanje istih preko dobe najvećeg popriecnog prirasta produžila; jer kod obhodnje najvećeg popriečnogprirasta mogu oni potrebno gorivno, obrtno i gradjevno drvo proizvadjati u vlastitoj zemlji, docira da su jedino radi dažicah obhodnju hrastovih šuma umjesto sa 120, aa 240 godina ustanovili, izgubili bi u zemlji gorivno, obrtno i gradjevno drvo ciele jedne obhodnje od 120 godine. Oni su stoga našh probitačnijim, potrebne dužice nabavljati iz drugih zemaljah, gdje jošte imade prašumah, a troškove stoga naprtiti onim, koji od njih vino kupuju. Što se pako tiće uporabe moje rationalne šumarsko uređjajne methode pogledom na osobite svrhe stanovitih šuma, to sa od toga izključene: a) T. ZV. razkošne šume, najme perivoji, t. j . šume, koje služe izkljućivo njegi i lovu divljači na prostom ili u ogradjenih zvierinjacih, zatim šume. koje služe za obrast gorskih visočina i za zaštitu na gorskih strmina, koje se sve imadu posebno polag njihove osobite svrhe prebornom sječom upoi^ubljivati. h) Šume guljače, tako listnatog, kao i četinjastog drveća; jer prve moraju se kao nizke šume, a druge kraćom obhodnjom, nego je ona najvećeg popriečnog prirasta uzgajati i prama tomu upotriebljivati. c) sriednje šume (Kompositionsv/alder), koje se takodjer, buduć sastoje iz nad i podstojnog drveća, polag njihove osobite svrhe posebno uzgajati imadu. U obće se računanje šumske vriednosti upotriebljuje kod kupa, proda;je i izmiene šuma, kod komasacije i segregacije šuma; nu za naše potomke, koji će sječivni prihod koncem obhodnje uživati, je ono posve bezvriedno, jer do onda će se vriednosti, koje su ovim računom za temelj uzete promieniti, te će oni svoje šumske proizvode prodavati po onoj vriednosti, koju će u njihovo doba imati. U Zagreh u mjeseca veljače 1883. Opazka . Od sječnog reda br. 3., priležeceg mojem razjašnjenju rationahae šumarskoazgojne methode imade se odustati, jer kod sastavljenja istog nije uzet obzir na sječe, koje se u svakom glavnom dielu istodobno izvesti imadu. Sjeeni red prenesen je nslied toga n specialnu užitnu osnovu, po kojoj se u prvom deceniju istodobno sa sječom u svih 5 glavnih dielova šestari br. 1. i 2., u drugom deceniju šestari br. 3. i 4.. i tako dalje po redu, kako je u osnovi naznačeno, od decenija do decenija nastavljajuć, u 10. deceniju šestari br. 19. i 20, posjeći i pomladiti imadu ^ poslie kojeg će postupka koncem obhodnje od 100 god. takodjer i normalno razmjerje dobnih razreda na uzgojnoj plohi od 3920 jutara postignuto Mti. |