DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 121 — objelodanjivanja u „Šumarskome listu" u obće nenalazimo, primjerice da sponienemo samo imenovanja, natječaje i oglase u obće, pa ipak su i to vrlo važne vješti po svakoga nas. Znajući pako, da je volja, i čeličnost pojedinaca mogla, iz njemačko-hrvatskog lista, stvoriti hrvatski organ, iz lista periodičnog stvoriti redovito i u ustanovljeno doba izlazeći list — nedvojimo ni najmanje, da je danas u horu, ako zahtievamb, pretvorbu „Šumarskog lista" u mjesečnik. ´Donašajući danas taj zahtiev pred naše drugove, nadamo se, da će upravljajući odbor uvaživ taj naš pravedni zahtiev, već dojdućoj glavnoj skupštini primjeren predlog staviti, ter tako vrućoj želji, a donjekle baš i potrebi velike većine članova našega družtva zadovoljiti. Moguće, da će se gdjekoji žacati toga predloga, nu naše jest uvjerenje, da, nas „Šumarski list" a po tome i samo šumarsko družtvo, nemogu udovoljiti, dok se god toj našoj želji u pogledu mjesečnog izdavanja „Šumarskog lista" zadovoljiti neće. ,, . .: Držimo nadalje, da se taj cilj sada i tim laglje postići dade^.sto je družtvo netom postalo dionikom zemaljske podpore, i što nam se na temelju novih družtvenih pravila povisila članarina, te što broj članova danomice i opet raste, dočim troškovi nemogu biti znatno veći; u koliko se bo za buduće mogu pojedini svezci lista, stalno na obseg, od 2 tiskovna arka sniziti. Te bi onda 12 svezaka sa 24. tiskovnih araka obsizalo, 344 tiskovnih strana,´dočim vidismo daje već lanjski tečaj zapremao 312 strana, iliti samo za 2 tiskovna arka manje, što bi jedva sve troškove oko lista za 500 for. povećalo, sa kojim viškom već danas družtvo u razmjeru prema lani razpolaže. Sličnim načinom nadalje moglo bi se sgodnim porazmještanjem gradiva, popuniti svih 12 svezaka lista, negledeć na to, da bi tako i broj suradnikah a time i materijal za tiskanje znatno narasao. Pridržavajući si medjutim u svoje vrieme još i obširnije taj predlog obrazložiti i opravdati, želismo za sada jedino, da tu našu želju znanja radi. saobćimo, nađajuć se, da smo tim predlogom izrazili zahtiev velike većine članovah hrvatsko-slavonskog šumarskog družtva, polag one „uz jednake dužnosti, jednake koristi" ili — hoćeš li da platim — a ti daj! —ć,. Šumarstvo u Bugarskoj. Kako je kneževina Bugarska, najmladja medju jugoslovenskimi državarni, to se naravno i narodno-gospodarski napremci te zemlje do najnovijeg doba osnivahu jedino na institucijama te vrsti iz dobe turskog gospodarstva. Slobodna Bugarska medjutim brzo jest uvidila veliko narodno gospodarstvenu važnost šuma i šumskog gospodartva, a upoznav ovu, nije časila ni oko uredjenja odnošaja istog. Temelj svakoj šumskoj organizaciji nedvojbeno pako jesu svrsi |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 122 — shodni, ter potrebom naroda i zemlje odgovarajući zakoni. Na polju zakonske djelatnosti pako bilo jest kneževini toj n zadnjih godina nadoknaditi nemar stoljeća i decenija, al uzprkos svega toga, otačbenici bugarski znadijahu ipak i šumarstvu posvetiti potrebitu pažnju i važnost. Medju najvažnije učine na tom polju pako nedvojbeno spada zakon šumski, kojega jest bugarska narodna skupština netom doMa, ter koji je već na dne 28. prosinca 1883 godine stupio u kriepost. Držimo, da ćemo se odužiti članovom ovoga družtva, ako li im sadržaj* tog velevažnog zakona, te posestrime nam zemlje u cielosti saobćirao. Odnosni zakon ijiasi: Obći dio: Članak 1. Šume se u kneževini diele na tri kategorije: a) državne h) obćinske; c) privatne. , Članak 2. Državne su šume one, koje ne pripadaju ni obćini, ni privatnim licima. Članak 3. Obćinske su šume one, koje su u staro vrieme bile razporedjene izvestnim obćinania, ili varošima, selima ili z^seocima, kako bi u istima, mogli kupiti drva za ogriev i druge domaće potrebe. Članak 4. Privatne su šume one, koje pripadaju privatnim licama, ili opštim ustanovama, kao: crkvama, djamijama, manastirima, školama, bolnicamaitd. Članak 5. Gospodari šuma ili sobstvenici istih, pa bile šume privatne, obćinske ili državne, dužni su se starati za dovoljan broj ljudi koji će ih čuvati i nadgledati. Odnosno čuvanja i nađziravanja, šume podpadaju pod nadzor šumarske uprave. Članak 6. Svaka obćina mora da odgoji i da održi u dobrom stanju šume, ne više no 7^^* ^i^ cielokupnog zemljišta, pa bilo ono obradjeno ili ne. One obćine, koje neimaju nikakove šume, ili je imaju ali u malom razmerju, dužne su da zasade, po uputima šumarske uprave, novu šumu, u toku ili razmaku od deset godina od kako ovaj zakon stupi u život i to svake godine po deseti dio od onog prostora, što je ođredjen za sadjenje i podizanje šume. Isto tako, dužni su i privatni podizati i zasadjivati šumu, na onim zemljama, koje su odieljene od obćinskih i koje su veće od 500 duluma.** Članak 7. Kod svake škole podić će se i jedna razsadnica u veličini od 2—5 duluma. Članak 8. Ovu razsadnicu obradjivati će učenici pod rukovodstvom učitelja a pod nadzorom školskoga inspektora. Mini^^itarstvo finan(;ije izradit će narodna pravila, odnoseća se na ciel način njegovanja ove razsadnice i prava onih koji ju obradjuju. * Duium ima 1600 f ] ar.šina (1 ar.šiu==0.6f) m.) ** Vidi „Te^ltaii" strana .178. ^^ 1884-. dopis g, Svjotislava Stojauovića. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 123 — 1 Članak 9. Od sađjenja nove šnme moga se osloboditi rie-^enjem ministarstva financije, iijeke obćine i privatna lica u onim samo srezovima, u kojima ima šume više od 7^0 ^^^^ ^´^^^^ prostorije srezke Članak 10, Nova šuma sadit će se predhodno na neplodnim poljima, brdima, krševima i barljivim mjestima, po uputima šumarske uprave, koja će davati i nuždnu koliSinu sjemena. Članak 11. Privatna lica neogranićem su gospodari svoiih šuma i svemu što se odnosi na prodaju, poklon, sjeću i eksploitaciju; no odnosno čuvanja, njegovanja i uništivanja, dužni su upravljati prema ovome zakonu. Članak 12. Obćine, kao i crkve, djamije, škole i ostale, takodjer su gospodari svojih šuma, no one neimaju prava da ih otudje ni na kakav na^nn^ i to bilo cielu šumu, ili neki dio iste. ´ Članak 13. Nitko neiraa prava da uništava šumu (krći šumu) bez dozvole ministarstva financije, pa bila ta šuma državna, obćinska ili privatna, u cieli toj da dade zemljištu drugi naziv i da ga za što drugo upotrebljava, osim trnjaka, koji podleže uništavanju. Članak 14. One šume, koje se nahode po strminama, planinama i po brdima, i one koje ćuvaju zemlju od izpiranja i oburvavanja, kao i one najzad, koje čuvaju sela od planinskog sniega i kamenja, pa ma čije šume bile ne smiju se nikada uništavati. Članak 15. Za dielenje i odredjivanje granica, državnih šuma od obćinskih i privatnih, u svakom okrugu sastavit će se jedna komisija koja´će se sastojati iz financijskog činovnika, okružnog šumara, dva člana iz stalne okružne komisije i dva člana iz nadležne obćine, koja će komisija sastaviti protokol i označiti imena granicama i veličinu šume. Članak 16. Obćine ili sela, koja se koriste velikom prostorijom šume, čija je veličina tako ogromna, da nadmašuje potrebu seljaka i na koju šumu neimaju seljaci ili obćine, tapiju, to od takove šume pošto se odredi nuždna veličina za potrebu naroda, ostatak stavit će se pod kontrolu šumarske uprave. Članak 17. Od državne šume, odredit će se obližnim obćinama, koje neimaju šume jedan dio koji najbliže stoji dotičnim obćinam, i to od 5—10 duluma svakoj kući; no takvu šumu ne mogu prisvojiti seljaci, već se samo njom koristiti sve dotle, dokle njihova novo podignuta šuma za eksplotaciju ne stigne. Njegovanje šuma. Članak 18. Državne i obćinske šume, treba da se održe u čistom stanju t. j . da se čiste od oborenih drva, natrulih panjeva, u kojima se kote i umnožavaju insekti (crvi), da se proredjuju t j . da se sjeku slaba drva na onim mestima, gdje je šuma suviše gusta, tako, da može šuma napredovati. Članak 19. Svake godine, odredit će šumarska uprava, mjesta i granice u državnim šumama, u kojima će se moći sjeći drva za ogriev, za material i t. d. a tako isto označit će mjesta, u kojima će se moći podići stružnice za |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 124 — sječenje dasaka, krečane za pecivo kreća i t. d. a u obćinskim šumama, ove radnje preduzimati će se po riešenju obćinskog soveta ili odbora, u prisustvu i po mnenju šumarskog činovnika.. Članak 20. U šumi, planini i mladoj šumi ma čija da je, strogo je zabranjeno ložiti vatru, od koje može da se proizvede požar; no u svakom slučaju, vatra treba d;i se loži na zgodna i sigurna mjesta, koja će se — vatra, pošto se izvrši ono, radi čega je iialožena ugasiti, a koji to neučini, kaznit će se po čL 63. Članak 21. Pri sjeći drva, oruđja treba da su oštra; osim toga treba drvo odsjeći odma do zemlje. Članak 22. U mladoj šumi t. j . u onoj, u kojoj se nahodi izdanaka, zabranjeno je puštati stoku na pašu; medjutim u staroj šumi, to se može dozvolom sajbije i sa uslovom, da će se jako motriti, da stoka ne udje u mladu šumu. -Članak 23. Za oneobćine i sela, kojima su šume još mlađe i nedorasle i koje neimaju gdje stoku puštati na pašu, ministarstvo iinancije može da dozvoli da se jedan dio od te mlađe šume´ upotrebi za pašu stoke, i to dokle drugi dio nedoraste tako, da se u nju može stoka puštati. Članak 24. Ona lica, koja žele, da pasu svoju stoku u dr/avnoj šumi, gdje nij^ paša zabranjena, platit će izvestnu taksu, koja se odredjuje od strane okružnog u[)ravitelja, zajedno sa šumarom i financijskim činovnikom. Glanak 25. Dozvolu za puštanje stoke na pašu u šumi daju samo sajbije šurna bezplatno, ili sa izvestnom cienom. V Članak 26. Pri ulazku u državnu šumu upraviteljstvo napravit će kuću, u kojoj će sediti šumski stražari, a u obćinsku podić će kuću obćina. Eksploitacija šuma. Članak 27. Državne i obćinske šume, mogu se sjeći i njegovati na sliedeća tri načina : , a) Mlade hume, koje služe za ogriev, a koje se podižu iz izdanaka, sjeku se od 15. do 30. godine— osim prutova za pletenje i obruće, za koje može, da se sjeće od pete godine, ali i to samo onoliko, koliko je nužno za proredjivanje, h) Stare šume, koje se usljed sjećenja pomlađjuju, ili vještačkim sadjenjem ili pak prirodnim sejanjem, iz sjemena sjemenjaka, podižu, mogTi se sjeći , od 90 —150 godina pa i na više. c) U sriednje šume spadaju ili računaju se one, koje se podižu pomoćju gornja dva načina t j . u kojoj se u periodi svakog petnajstogodišnjeg sječenja, ostavlja izvestan broj medju posjećenim, drvećem, da rastu i da služe za gradjevinski material. Primjetba. Ostrva na Dunavu, koja pripadaju državi Bugarskoj, mogu da se sjeku svake treće godine i prema njihovoj veličini, drva ili se izsjeku sva od jeđared, pa se posije ostave da za tri godine rastu, ili se podiele godišnje sječe na dielove. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
* ´ ~ 125 — Čanak 28. Pritežavci privatnih šuma, mogu da eksploitišu svoju šumu i da je sjeku bilo na dielove. sa uslovom, da će ostaviti, da šuma ponova izraste iz zaostalih sjemenjaka i izdanaka. Članak 29. Obćine raogii takodjer da eksploitišu svoje šume, no svagda na dielove i da se daju mogućnosti izsjećenim partijama da se prepodmlade lio što ciela šuma bude uništena, tako dakle da se narod nelišava drveta za ogriev i gradju. Članak 30. Državne šume eksploitišu se tako kako je najkoristnije po kasu a pri tom, imajući svagda u vidu, da se ne ogoli ona strana prediela, prema kome ova šuma postoji. Članak 31. Eksploitacija državnih šuma u velikom objamu daje se na licitaciju po pravilima, koja su zato propisana. Ministarstvo financije može da dozvoli onim obćinama, koje su blizu do državne šume a koje neimaju svoje šume, da kupe drva iz državnih šuma, da prave stružnice i da sjeku materijal za svoju potrebu, kao i za prodaju, po ustanovljenoj taksi. Članak 32. U obćinskim šumama mogu da sjeku drva samo članovi one obćine u čijem je pritježanju šuma, i po odredjenoj taksi. Nitko nesme da sjeće sirova drva, ili da kupi suva bez pismene dozvole od strane kmeta. Članak 33. Siromašnim porodicama, koje neimaju svoju stoku, dozvoljava se da beru ili iz državnih ili iz obćinskih šuma, suva drva, i da sjeku sirova za svoju domaću potrebu, i to onoliko, koliko mogu da ponesu na ledjima, a da neplaćaju takse. Članak 34. U državnoj ili obćinskoj šumi, slobodno je danju brati ja gode, kupine, maline i druge plodove suvo lišće kao i smrdljiku (prema zakonu 0 smrdljikovini). Članak 35. Dozvoljava se naseljenicima da sjeku iz državnih šuma nužni materijal za gradjenje kuće i kućišta i za ogriev sve dotle bezplatno, dokle se ne okuće. Ovu dozvolu daje okružni upravitelj. Članak 36. Isto tako, dozvoljava se da sjeku bezplatno iz državnih šuma materijal za gradju, one obćine u čijim se šumama ne nalazi potreban mate rijal za gradjevinu, a potrebno je da se napravi crkva, djamija, ćuprije na glavnim drumovima, obćinski bunari, izvori ili kladenci i t. d. no ovu dozvolu daje okružni upravitelj koji ju onda dostavlja ministarstvu financije. Članak 37. Dozvola se piš6 na vrh blanketa, koji se sprovodi iz mini starstva financija. Jedna polovina toga blanketa, vraća se ministarstvu natrag, kad se svrše knjige. Članak 38. Dozvolu za sjećenje drva u državnim šumama, daje okružni upravitelj; a da bi lakše za narod ili za žitelje toga kraja bilo, ovaj može da povjeri to kmetu onome, čija je obćina najbliža državnoj šumi. Članak 39. Sjeća onih drva koja su neprestano zelena (četinjari) može da še vrši preko ciele godine; a sjeća onih drva kojima opada s jeseni lišće, ođpočinje od 15. septembra, pa se Svršava 15. aprila. Do toga doba, treba da je sav materijal ili gradja, iznesen iz šume. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
- 126 — . Primjetba . U visokim šumama gdje je u zimsko vrieme nepristupno, dozvoljena je sjeća drva i van gore odredjenog vremena. Članak 40. U izvanrednim prilikama dozvoljava se sjeća za materijal gradjevinski, i van odredjenog vremena, u slučaju kad se od požara postrada; kad se vodenice odnesu poplavom, za ćatmu obruće i za zemljodeljsko orudje. Branje lišća za prebranjivanje stoke dozvoljava se još u mjesecu augustu no isto se izvršava sa dozvolom nadležne vlasti i po izdatim uputiraa od strane ministarstva. . Članak 41. Pri sjeći drva, treba da se pazi na sliedeće: , -, a) Da se drvo obori na onu stranu, na kojoj neima mladog drveća, koje bi se moglo povrediti; a stablo da se odsjeće ravno sa površinom zemlje. Stara trula drva, treba da se uništavaju. . h) Stablo i odpadci, da se iznose van šume na otvorena mjesta, kako se nebi povredila druga drva. c) Da se neljušti kora s drva, i da se nesjeku samo vrhovi drva. Ko protivno uradi, kaznit će se po članku 65. d) Na svakom čošku da se ostavi 8 do 10 drveta i to pravih i najljepših za sjeme i senku; i e) Izdanci se nesmiju nipošto povrediti. Članak 42. Stražari odnosno čuvari zajedno s kmetom u obćinskoj, a sa šumarom u državnoj šumi izbilježit će jednom vsjekiricom sva drva za gradju, koja se imaju odsjeći. S u m a r s k a u p r a V a. Članak 43. Da se napredovanje i podizanje šuma u kneževim u obće i za upravu nad državnim! sumarni, ustanovljava se jedna uprava pod nazivom šumarska uprava, koja stoji pod ministarstvom financije. Članak 44. Na čelu te uprave stoji jedan specijalista, pod nazivom načelnika šumarske uprave sa tri pomoćnika, koji.su svršili kurs šumarski; ovi će služiti i kao nastavnici okružnim šumarima. Članak 45. U svakom okrugu bit će po jedan šumar; a šun^ari se diele na dvie klase: prvu i drugu. Članak 46. Svaki okružni šumar treba da ima svoga konja, koko će moći vršiti svoju dužnost i obilaziti šumu. Članak 47. U svakom okrugu odredjuje okružni upravitelj za čuvanje državnih šuma nužđan broj šumarskih stražara, koj treba da su ljudi okretni i pismeni, a za čuvanje obćinskih, obćinska uprava sa odobrenjem sreskog načelnika. Članak 48. Šumski stražari, bili oni državni ili obćinski, treba da nose određjenu uniformu i oružje. Članak 49. Dužnosti šumarske uprave jesu ove: a) Da promatrava stanje šuma u kneževini, da pokazuje najpodesniji način 0 njezi i eksplaitaciji posto|ećih šuma, za sadjenje praznih mjesta, da pokazuju najpodesnije mjesto za sadjenje ovog ili onog drveća i t. d. |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 127 — h) Da izradjuje nuždne upute za šumare i šumske stražare. c) Da bdije nad točnim vršenjem izdatog zakona i pravila o šumama Članak 50. Dužnosti šumai^a su sliedeće: a) Da nadgleda državne, obćinske i privatne šume u svome okrugu i da poziva na odgovor one, koji ruše zakon i pravila po tome delu; h) Da određjuje partije sjeća u državnim šumama, koje će se sjeći, a u obćinskim zajedno sa kmetom; c) Da motri, da šumski stražari vrše svoje dužnosti. d) Da daje pouku narodu za sadjenje i čuvanje nove šume i za podizanje postojećih, kao i da nadzirava, da se ti uputi izvrše. e) Da ovršava račune prihoda iz državnih i obćinskih šuma. f) Da izvršuje sve što mu se zapovjeda iz uprave Administraciju pismenu, šumari vrše u kancelariji okružnog upravitelja. Članak 51. Dužnosti šumskih stražara jesu: a) Da ne pusti nikog u šumu da kupi ili sjeće drva bez pismene dozvole od nadležne vlasti. h) Da motre na točno izpunjavanje zakona i propisa, odnosno sječenja i branja drva, i da predaju najbližoj administrativnoj oblasti one, koji gaze zakone i propise; c) u slučaju požara, da ga gase sami, ili pomoćju obližnjih seljaka; d) Da isledjuju i traže prouzrokovače požara i da ih predaju vlasti i dalje da izpunjavaju sve, što im se zapovjeda iz uprave. Članak 52. Plaću za služitelje (činovnike) u upravi šumarskoj, određjuje država. Članak 53. Služiteljima pri šumarskoj upravi, zabranjuje se svako sudjelovanje pri trgovanju sa drvima i drvarskim poduzećima. Tko naruši ovo pravilo, taj će se iztjerati iz državne službe na svagda i predati sudu. Davanje. Članak 54. Privatni pritjažaoci šuma, neplaćaju ništa za drva i materiale, koje sjeku za svoju sobstvenu potrebu. Oni plaćaju u korist državne kase 5*^/o od vrieđnosti materijala, koji je odsječen a namienjen za prodaju prema pravilima, koja će se za ovu ciel izraditi. Članak 55. Oni, koji kupe drva, sjeku material ili prave ugljare u obćinskim šumama za svoju sobstvenu potrebu, plaćaju u korist obćinske kase jedno davanje, koje određjuje obćinski savjet ili odbor, koje davanje ne sme da prevoziće 5**/o od vrieđnosti materiala: Ako li je gradjevinski material za prodaju, plaća se 5o/o od vrieđnosti odsječenog materiala u korist državne kase, tako isto plaća se i dozvola obćini po ceni koju određjuje obćinski odbor svake godine. Članak 56. One obćine koje su blizu do državnih šuma i koje neimaju svojih branika, mogu da kupe drva, da sjeku material da prave ugljen iz državnih šuma za svoju domaću potrebu kad plate oo/o od vrieđnosti nabranog |
| ŠUMARSKI LIST 3/1884 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 128 — ili odsječenog raateriala u korist kase. Ako li su drva, ugljen ili material odsječeni za prodaju, oni će onda platiti iO> od vriednosti materiala. Članak 57. Ciene materiala, koji se sjeće u državnim šumama, kao i način za prikupljanje davanja, ođređjivat će se svake godine okružnim savjetom .u prisustvu okružnog upravitelja i šumara, a potvrdjivat će se ministarstvom financija. — Kazne. Članak 58. Šumarska uprava za državne, a kmetovi za obćinske šume, moralno su pozvani, da traže obezbiedu za učinjenu štetu; organi šumarske ´uprave u tom slučaju su šumari i šumski stražari, a za obćinske šume — nadležni kmetovi i stražari nad obćinskim šumama. Članak 59, Narušioci zakona šumarskog, pravila i naredaba, sude se u obćinskoj sudnici, pred srezkim sudijom i pred okružnim sudom što zavisi od veličine traženja i stepena krivice. Članak 60. Stražari u državnim, obćinskim i privatnim šumama, kad uvate koga narušioca ovoga zakona, zadržat će mu: bradvu, sikiru, testeru i druge stvarne dokaze za štetu, osim stoku koju će đotierati nadležnoj vlasti. ; . Članak 61. Policijske i sudske oblasti dužne su, da daju brzo i neođvlačno riešenje šumskim stražarima da krivce predađu sudu. Članak 62. Šumski stražari imaju prava, i to ne sami, no sa kmetom ili drugim sudskim i policijskim organom, da udju u avliju, u fabriku i,mjesta, gdje podozrievaju, da ima ukradjenib drva, dasaka i materiala iz državnih šuma i ako se podozrenje pokaže istinito, onda oni konfiskuju kradjene stvari, a kradljivce predaju sudu. Ako je material iz obćinskih šuma, to onda obćinski sud izvršava gore navedeno. Članak 63. Tko naloži vatru u šumi bez osobite nužde, ili naloži vatru na mjestih, koja su opasna za požar (prema članku 20) kaznit će se od 1 do 5 dinara. Ako vatra naložena za žeženje ugljena na mjestima, koja nisu za to odredjena, krivci kaznit će se od 20 do 100 dinara. Ako kod ove vatre proizadje požar, onda će se krivci kazniti prema krivičnom zakonu. Članak 64. Tko napravi u državnim šumama stružnicu, ili teše drva u šumi bez dozvole, taj će se pored toga, što će smjesta dići stružnicu ili koju drugu radionicu, kazniti još sa 10—100 dinara, nezavisno od kazne, koja je predvidjena u sliedećem članku; isto tako tko podigne u takvim šumama fabrike sa parnim mašinama i snabdeva istu sa drvima, bez da je zaključio ugovor o tome sa državom a ne snabdeva se drvima iz svoje šume, podpada pod istu kazan. Članak 65. Tko šeće drva, ili Ijušti koru s drveta bez dozvole, ili sjeće drugo drveće, a ne ona, koja su odredjena, ili povredi budi kojim načinom koje drugo drvo osudit će se, da plati prouzrokovanu štetu, a pored toga da plati ;globu dvaput onoliku, kolika je šteta. Osim toga, drva će se prodati na pijaci u korist kase, ako su iz obćinskih, u korist kase obćinske. |