DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 179 — Stanje šumarstva područja županije virovitičke. u svoje vrieme ocrtasmo u ovome listu*, na kratko stanje obćinskili šuma u području kr. podžupauije zagrebačke, za da puko čim jasnije dokažemo, da je u nas zlo. posvuda jednako, saobćiti ćemo u sliedećem izvadak sadržaja godišnjeg izvješća k r. ž up. nadšiimarskog ureda u Osieku , 0 svestranom šumskom poslovanju u podru«´ju županije virovitičke** godine 1883. U području kr. podžupauije osiečke, u koliko nadzor, sa gledišta šumskog redarstva, i obzirom na ustanove § 23. šumskog zakona, pripada u interesu narodnog gospodarstva, i nad šumami privatnih posjednika, tom kr. žup. nadšumarskom uredu, nije se od strane istoga opazilo, kod nijednoga vlasi elina, da bi isti bio protiva ustanovom §§ 2, 3. ili gore rečenog zakona, postupao, jer se kod svih \ lastelinstvah područja rečene podžupanije šume goje po mogućnosti valjano. Što se pako onih slučnjeva pretvorbe uzgoja, odnosno krčenja šuma (u smislu ustanova § 2. zakona šumskog) tiče, u kojih su od strane političke oblasti odnosne dozvole izdane, to su odnosni razpravni spisi, vazda, u smislu visoke naredbe od 12. veljače 1876. br. 2914 visokoj kr. zemalj. vladi na uvid podneseni. Što se nadalje pod upravom i nadzorom tog kr. županijskog nadšumara stojećih obćinskih šuma tiče, uvedene su u svih šumskih predielih, gdje bje, putem javne dražbe, jur sječi dozrielo hrašće prodano, pogledom na obstojeće okolnosti valjane šumske gojitbe. -- Šumske te gojitbe stranom su naravnim, stranom puko ručnim načinom pomladjenja provedene. Ukupna površina tih branjevina izna^a u području kr. podžnpnnije osiečke 2051´750 hektara površja. Uspjeh i uiipredak tih šumskih uzgoja, u svih je onih šuma. koje su valjano egradjene, vrlo dobar, — u onih pako, gdje se žiteljstvo protivljuje ogradjivati branje vine bojati se, ako se i nadalje ošamčenje odlagale bude, da će sasma propasti. Da se to preprieči, y)redlaže nadšumar, da se ošamčenje branjevina provede, i to na trošak odnosnih obćina, iz kamata šumskih glavnica, u kolik o nejma nade, da će se to kroz obćinske radnike ikada valjano provesti, dokaz tomu, što je i lanjske godine po kr. podžupaniji od 23. travnja 1883. br. 4543. izdana naredba, s malom iznimkom ostala bez svakoga uspjeha. Moli nadalje, da se obćinskim poglavarstvom ponovno podieli strogi nalog, da što prije, sporazumno sa kotarskim šumarom, upitno ogradjenje, uz gotov novac, iz kamata šumskih glavnica, provedu. Sa proveden m ogradjenjem obćinskih šuma, koje većom stranom pod za * Vidi; „Šumarski list" g. 1883. br. 6. strana 296. ** Opazka: To je izvješće visoka kr. zemalj. vlada, visokim riešenjem od 6. svib. 1884. br. 15811. ustupila družtvu shodna porabe radi za „Šumarski list". |
ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 180 — branom stoje, postati će i nadzor istih lagljim, u koliko će bo onda prestati svaki pristup istih, te bi se sve one šumske čestice, koje na blizu leže, mogle povjeriti čuvanju jednoga lugara, onim načinom kako to jur prošle godine predloženo. (Glasom kojeg predloga bilo bi ukupno ono područno šumsko površje od 6855-449 hektara porazdieljeno medju 50 čuvarija. — Ukupni izdatci čuvarsko- lugarski pako iznašali bi 6506 for. za čitavo područje kr. županijskog nadšumarskog ureda). Gledom na šumske štete, izviešćuje, da iste svake godine rastu, — krivnja tomu pako jest u tome, da se dosudjene odštete i globe po obćinskih poglavarstvih mlitavo utjeravaju, što je i opet razlogom, da pučanstvo svu bojazan pred šumskim osobljem gubi, navaljujuć još češće na šume. — Dapače štetočinci su toga radi, već tako bezobrazni, da šumskom osoblju u brk kažu; — bilježi me kako te volja — već si me toliko puta prijavio, pa što mi je bilo — bio sam doduše na ročištu — nu platio ipak štete nisam i t. d. S toga bi od prieke nužde bilo, da se obćinska poglavarstva ozbiljno posla late, da se strogo drže nalogah kr. podžupanije, a dobro bi bilo i to, da se procjenbeni iznos šumske štete, na dotičnoj razpravnoj pozivnici označi, tako da bi se odšteta odmah kod ročišta mogla pobrati, u koliko bo izkustvo uči, da mnogi štetočinci liquidirane svote, odmah u pripravnosti drže, a time bi se obćinskim poglavarstvom, mnogo truda i vremena — odpadajućeg na utjerivanje šumskih odšteta i globa prištedilo. Uživanje ovopodručnih obćinskih šumah sliedi na temelju jur po visokoj vladi odobrenih šumsko - gospodarstvenih osnovah. Kod uredjenja šumskog gospodarstva njekih obćinskih šuma, naišlo se na dosta velike zaprieke. Njeke obćine bo dobile su putem segregacije, dotične obćinske šume u neposrednoj blizini sela, za da se ipak budući uzgoj šume omogući, pristale su, da se te šumske konpetencije, na druga prikladnija mjesta prenesu, te je u tom smjeru promiena provedena, u urbarnih obćinah, Vinogradce, Satnica, Josipovac i Petrievce, dočim se u šumi urb. obćine Marjanec samo svrsi shodna arondacija šume provesti ima, a isto tako imat će se tomu primjereno i njeke šumskogospodarskih osnova promieniti. Obzirom na prihod onopodručnih urb. obćina, ostaje spomenuti, da iste bez svake dalnje pripomoći troskove uprave podmirivati mogu. Šta se nadalje ovećih šumskih prodaja tiče, to su prodani pridržani sjemenjaci, iz šume urb. obćine Galince i Harkonovce, dozvolom visoke vlade. Prelazeć na opis stanja šuma u području kr. podžupanije djakovačke, spomenuti je sliedeće: U području kr. te podžupanije, stoji šumsko gospodarstvo privatne vlastele, na mnogo nižjeni stepenu, nego li je to u vlastele područja kr. podžupanije osiečke, osobito kod vlastelinstvah Djakovo, Podgorać, Feričanec i Orahovica, dočim se kod vlastelinstva Našičkog bar zadnje vrieme počelo oko gojitbe šuma raditi. |
ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 13 <-- 13 --> PDF |
- 181 — Što se obćinskih šuma tiče, to postoje za takove, šumsko-gospodarske osnove, do sada samo za šume obćina, Punitovce — Tomašiace i Širokopolje — dočim će se za ostale, takove tek imati sastaviti. Da se u tom području u obće, dosada više učinilo nije, leži razlog u tome, što bje za šumski kotar djakovački tek koncem g. 1882. postavljen obćinski šumar. U šumskom kotaru Našičkom, gdje je već od g. 1876. namješten šumar, izvedene su šumske gojitbe, na temelju postojećih a i po visokoj vladi jur odobrenih šumsko - gospodarstvenih osnova. Pomlađjenje šuma sliedilo jest stranom naravnim, stranom i ručnim načinom, te je samo žaliti, danadšumarskom uredu nije moguće provesti, ošamčenje odnosnih branjevina — bez česa se ni uspjehu nadati moći nije — pa ipak bi kr. podžupanija te radnje mogla tim laglje dat provesti, što imade u kamatih postojećih šumskih glavnica tomu dovoljno razpoloživih sredstva. Utjerivanje šumskih šteta vrši se i u području te kr. podžupanije veoma mlitavo, te se i tuj iste posljedice te nemarnosti pokazuju, kako no ih i za podžupan iju osiečku spomenusmo. Njeke onopodručnih prastarih obćinskih šuma, imat će se već tečajem sliedeće godine u korist obćina unovčiti, u koliko bo vriednost istih danomice i na štetu vlastnikah pada. Želje ti bi bilo nadalje, da kr. podžupanija obćinam strogo naloži, da lugarsko osoblje redovito plaćaju, jer po dosadanjem običaju lugari više izgube moljakanjem za plaću — nego li jim ista iznaša. Što se pako napokon onog djela izvješća tiče, koji se odnosi na opis stanje šumarstva u području kr. podžupanije virovitičke, spomenuti je sliedeće: U područje te kr. podžupanije nastoji, jedino vlastelinstvo viro vitičko — Slatina — Mikloško — spadajuće knezu Schauni burg-Lippe-u— oko svojih šuma, dočim ostala vlastela tek da i počimlju sa šumskim uzgojem — akoprem je po nizini tako rekuć već šuma i nestalo. Obćinske šume stojeće pod nadzorom dvijuh kotarskih šumara, nalaze se primjereno postojećim odnošajem, u dosta povoljnom stanju. Šumske gojitbe mjestimice liepo napreduju, osobito one na novo zasadjene — veoma su krasne, a i one gojitbe koje su naravnim načinom pomladjene, bile bi u dobrome stanju, kad bi kr. podžupanija bila nastojala, oko svrsi shodnog ogra djenja branjevina. Lanjske se godine nemogoše poduzeti gojitbene radnje, zbog uzrujanosti tamošnjeg pučanstva, te bi kr. ova podžupanija tomu primjereno, bar tečajem ove godine udovoljiti mogla, a osobito bi valjalo i ovdje oko svrsi shodnog ogradjenja branjevina nastojati. Glede šumskih šteta, izvjestiti je, da obćinska poglavar, stva i ovdje takove vrlo mlitavo utjeravaju, jer u njekojih ob |
ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 182 — čina kroz čitavu godinu ni jednog novčića utjerano nije, što nedvojbeno samo još povećaje indolenciju pučanstva, a posliedica tome pokazuje se i u tome, da pučanstvo svaki strati pred šumarskim osobljem gubi. I tako umjesto, da šumska upravanapreduje, ona nazad u je, a tko je tomu kriv, do političke uprave, jer se ista najmanje za tako važnu stvar brine, pa ipak je baš u tamošnjem području šumski uzgoj od najveće važnosti, a to još i tim više, što će u tamošnjoj Podravini malom iznimkom, za kratko preostati samo još obćinske šume, kojih upliv u klimatičnom pogledu domovine danomice raste. Za uvesti pako bar njeki red u šumskoj upravi, trebalo bi, da kr. podžupani ja, već jedared u tjeranje šumskih šteta po´ skori, ih bar u obće oko začeća te radnje nastoji. Dohodci šuma, ponajviše [lotiću od unovčenja šumskih nuzužitaka, u koliko se bo prijašnjih godina, žali bože novac dobiven od razprodanih hrastova, medju ovlaštenike porazdielio. Isto tako bi koristnije bilo po seljaka, da se i one glavnice potičuće od lanjskih prodaja, ugiavniče, no da se po dosadanjem običaju, medju ovlaštenike podiele, jer si žitelji tim novcem neće ništa pomoći, dapače oni se tako samo kvare i upropašćuju još više. Dužnost bi pako bila oblastih, da se iste takodjer i za buduće generacije pobrinu, jer šume nisu ohćiiiam dane, da ih ove najedanput izcrpe, već zato da si iz njih potrajno podmiruju potrebštine, a to se najbolje dade postići, uloženjem glavnica, potičućih od prodaja sječi doraslih hrastika. Glavna mana šumske uprave i u obsegu te podžupanije medjutim leži u neurednom izplaćivanju šumsko-upravnog kao i lugarskog osoblja, jer nije ništa vanredna, da dotični šumari i lugari, više puta šest i više mjesecih na pripadajuću im zaslužbu čekati moraju, te bi obzirom na to bilo uputno, kad bi se i u obsegu te podžupanije uveo modus, koji jur i kod kr. podžupanije djakovačke postoji, sastojeći se u tom, da obćinska poglavarstva, odnosne tangente k plaći obćinskog šumara, mjesečno kr. podžupaniji podnašati imaju, koja i opet izplaćanje šumarah preuzimlje, u koliko se bo samo tim načinom njeki red zavesti mogao bude". Time spomenusmo najglavnije iz ovogodišnjeg izvještaja kr. žup. nadšumara za županiju virovitičku g. J. Šmidingera, od kuda je lasno razabrati moći, da nisu obćinski šumari i kr. žup. nadšumari prvi i glavni uzrok žalostnim postojećim šumarsko-gospodarskim odnosajem, u obćinskih šumah Hrvatske i Slavonije, no da se po najveći dio kriv nj e tih odnos aj a, je dino političkim oblasti m, a naročito kr. podžupanijam pripisati imade. |