DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 11     <-- 11 -->        PDF

— 179 —


Stanje šumarstva područja županije virovitičke.


u svoje vrieme ocrtasmo u ovome listu*, na kratko stanje obćinskili
šuma u području kr. podžupauije zagrebačke, za da puko čim jasnije dokažemo,
da je u nas zlo. posvuda jednako, saobćiti ćemo u sliedećem izvadak
sadržaja godišnjeg izvješća k r. ž up. nadšiimarskog ureda u
Osieku , 0 svestranom šumskom poslovanju u podru«´ju županije virovitičke**
godine 1883.


U području kr. podžupauije osiečke, u koliko nadzor, sa gledišta
šumskog redarstva, i obzirom na ustanove § 23. šumskog zakona, pripada
u interesu narodnog gospodarstva, i nad šumami privatnih posjednika, tom kr.
žup. nadšumarskom uredu, nije se od strane istoga opazilo, kod nijednoga vlasi
elina, da bi isti bio protiva ustanovom §§ 2, 3. ili gore rečenog zakona, postupao,
jer se kod svih \ lastelinstvah područja rečene podžupanije šume goje
po mogućnosti valjano.


Što se pako onih slučnjeva pretvorbe uzgoja, odnosno krčenja šuma (u
smislu ustanova § 2. zakona šumskog) tiče, u kojih su od strane političke
oblasti odnosne dozvole izdane, to su odnosni razpravni spisi, vazda, u smislu
visoke naredbe od 12. veljače 1876. br. 2914 visokoj kr. zemalj. vladi na
uvid podneseni.


Što se nadalje pod upravom i nadzorom tog kr. županijskog nadšumara
stojećih obćinskih šuma tiče, uvedene su u svih šumskih predielih, gdje bje,
putem javne dražbe, jur sječi dozrielo hrašće prodano, pogledom na obstojeće
okolnosti valjane šumske gojitbe. -- Šumske te gojitbe stranom su naravnim,
stranom puko ručnim načinom pomladjenja provedene. Ukupna površina tih
branjevina izna^a u području kr. podžnpnnije osiečke 2051´750 hektara površja.
Uspjeh i uiipredak tih šumskih uzgoja, u svih je onih šuma. koje su valjano
egradjene, vrlo dobar, — u onih pako, gdje se žiteljstvo protivljuje
ogradjivati branje vine bojati se, ako se i nadalje ošamčenje
odlagale bude, da će sasma propasti.


Da se to preprieči, y)redlaže nadšumar, da se ošamčenje branjevina provede,
i to na trošak odnosnih obćina, iz kamata šumskih glavnica, u kolik o
nejma nade, da će se to kroz obćinske radnike ikada valjano
provesti, dokaz tomu, što je i lanjske godine po kr. podžupaniji
od 23. travnja 1883. br. 4543. izdana naredba, s malom iznimkom
ostala bez svakoga uspjeha. Moli nadalje, da se obćinskim poglavarstvom
ponovno podieli strogi nalog, da što prije, sporazumno sa kotarskim
šumarom, upitno ogradjenje, uz gotov novac, iz kamata šumskih glavnica, provedu.


Sa
proveden m ogradjenjem obćinskih šuma, koje većom stranom pod za


* Vidi; „Šumarski list" g. 1883. br. 6. strana 296.
**
Opazka: To je izvješće visoka kr. zemalj. vlada, visokim riešenjem od 6. svib.
1884. br. 15811. ustupila družtvu shodna porabe radi za „Šumarski list".




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 180 —


branom stoje, postati će i nadzor istih lagljim, u koliko će bo onda prestati
svaki pristup istih, te bi se sve one šumske čestice, koje na blizu leže, mogle
povjeriti čuvanju jednoga lugara, onim načinom kako to jur prošle godine predloženo.
(Glasom kojeg predloga bilo bi ukupno ono područno šumsko površje
od 6855-449 hektara porazdieljeno medju 50 čuvarija. — Ukupni izdatci čuvarsko-
lugarski pako iznašali bi 6506 for. za čitavo područje kr. županijskog
nadšumarskog ureda).


Gledom na šumske štete, izviešćuje, da iste svake godine
rastu, — krivnja tomu pako jest u tome, da se dosudjene odštete
i globe po obćinskih poglavarstvih mlitavo utjeravaju,
što je i opet razlogom, da pučanstvo svu bojazan pred šumskim osobljem gubi,
navaljujuć još češće na šume. — Dapače štetočinci su toga radi, već tako bezobrazni,
da šumskom osoblju u brk kažu; — bilježi me kako te volja — već
si me toliko puta prijavio, pa što mi je bilo — bio sam doduše na ročištu —
nu platio ipak štete nisam i t. d.


S toga bi od prieke nužde bilo, da se obćinska poglavarstva ozbiljno
posla late, da se strogo drže nalogah kr. podžupanije, a dobro bi bilo i to,
da se procjenbeni iznos šumske štete, na dotičnoj razpravnoj pozivnici označi,
tako da bi se odšteta odmah kod ročišta mogla pobrati, u koliko bo izkustvo uči,
da mnogi štetočinci liquidirane svote, odmah u pripravnosti drže, a time bi se
obćinskim poglavarstvom, mnogo truda i vremena — odpadajućeg na utjerivanje
šumskih odšteta i globa prištedilo.


Uživanje ovopodručnih obćinskih šumah sliedi na temelju jur po visokoj
vladi odobrenih šumsko - gospodarstvenih osnovah. Kod uredjenja šumskog gospodarstva
njekih obćinskih šuma, naišlo se na dosta velike zaprieke. Njeke obćine
bo dobile su putem segregacije, dotične obćinske šume u neposrednoj
blizini sela, za da se ipak budući uzgoj šume omogući, pristale su, da se te
šumske konpetencije, na druga prikladnija mjesta prenesu, te je u tom smjeru
promiena provedena, u urbarnih obćinah, Vinogradce, Satnica, Josipovac i Petrievce,
dočim se u šumi urb. obćine Marjanec samo svrsi shodna arondacija
šume provesti ima, a isto tako imat će se tomu primjereno i njeke šumskogospodarskih
osnova promieniti.


Obzirom na prihod onopodručnih urb. obćina, ostaje spomenuti,
da iste bez svake dalnje pripomoći troskove uprave
podmirivati mogu.


Šta se nadalje ovećih šumskih prodaja tiče, to su prodani pridržani
sjemenjaci, iz šume urb. obćine Galince i Harkonovce, dozvolom visoke vlade.


Prelazeć na opis stanja šuma u području kr. podžupanije
djakovačke, spomenuti je sliedeće: U području kr. te podžupanije, stoji
šumsko gospodarstvo privatne vlastele, na mnogo nižjeni stepenu,
nego li je to u vlastele područja kr. podžupanije osiečke,
osobito kod vlastelinstvah Djakovo, Podgorać, Feričanec i Orahovica, dočim se
kod vlastelinstva Našičkog bar zadnje vrieme počelo oko gojitbe šuma raditi.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 13     <-- 13 -->        PDF

- 181 —
Što se obćinskih šuma tiče, to postoje za takove, šumsko-gospodarske osnove,
do sada samo za šume obćina, Punitovce — Tomašiace i Širokopolje — dočim
će se za ostale, takove tek imati sastaviti.


Da se u tom području u obće, dosada više učinilo nije, leži razlog u tome,
što bje za šumski kotar djakovački tek koncem g. 1882. postavljen obćinski šumar.


U šumskom kotaru Našičkom, gdje je već od g. 1876. namješten šumar,
izvedene su šumske gojitbe, na temelju postojećih a i po visokoj vladi
jur odobrenih šumsko - gospodarstvenih osnova. Pomlađjenje šuma sliedilo jest
stranom naravnim, stranom i ručnim načinom, te je samo žaliti, danadšumarskom
uredu nije moguće provesti, ošamčenje odnosnih
branjevina — bez česa se ni uspjehu nadati moći nije — pa
ipak bi kr. podžupanija te radnje mogla tim laglje dat provesti,
što imade u kamatih postojećih šumskih glavnica tomu dovoljno
razpoloživih sredstva. Utjerivanje šumskih šteta vrši
se i u području te kr. podžupanije veoma mlitavo, te se i tuj
iste posljedice te nemarnosti pokazuju, kako no ih i za podžupan
iju osiečku spomenusmo.


Njeke onopodručnih prastarih obćinskih šuma, imat će se već tečajem
sliedeće godine u korist obćina unovčiti, u koliko bo vriednost istih danomice
i na štetu vlastnikah pada.


Želje ti bi bilo nadalje, da kr. podžupanija obćinam strogo
naloži, da lugarsko osoblje redovito plaćaju, jer po dosadanjem
običaju lugari više izgube moljakanjem za plaću — nego li jim ista iznaša.


Što se pako napokon onog djela izvješća tiče, koji se odnosi na opis stanje
šumarstva u području kr. podžupanije virovitičke, spomenuti je
sliedeće:


U područje te kr. podžupanije nastoji, jedino vlastelinstvo viro


vitičko — Slatina — Mikloško — spadajuće knezu Schauni


burg-Lippe-u— oko svojih šuma, dočim ostala vlastela tek da


i počimlju sa šumskim uzgojem — akoprem je po nizini tako


rekuć već šuma i nestalo.


Obćinske šume stojeće pod nadzorom dvijuh kotarskih šumara, nalaze


se primjereno postojećim odnošajem, u dosta povoljnom stanju. Šumske gojitbe


mjestimice liepo napreduju, osobito one na novo zasadjene — veoma su krasne,


a i one gojitbe koje su naravnim načinom pomladjene, bile bi u dobrome stanju,


kad bi kr. podžupanija bila nastojala, oko svrsi shodnog ogra


djenja branjevina.


Lanjske se godine nemogoše poduzeti gojitbene radnje, zbog uzrujanosti


tamošnjeg pučanstva, te bi kr. ova podžupanija tomu primjereno, bar tečajem


ove godine udovoljiti mogla, a osobito bi valjalo i ovdje oko svrsi shodnog


ogradjenja branjevina nastojati.


Glede šumskih šteta, izvjestiti je, da obćinska poglavar,


stva i ovdje takove vrlo mlitavo utjeravaju, jer u njekojih ob




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 14     <-- 14 -->        PDF

— 182 —


čina kroz čitavu godinu ni jednog novčića utjerano nije, što
nedvojbeno samo još povećaje indolenciju pučanstva, a posliedica tome pokazuje
se i u tome, da pučanstvo svaki strati pred šumarskim osobljem gubi.


I tako umjesto, da šumska upravanapreduje, ona nazad u je,
a tko je tomu kriv, do političke uprave, jer se ista najmanje za tako
važnu stvar brine, pa ipak je baš u tamošnjem području šumski uzgoj od najveće
važnosti, a to još i tim više, što će u tamošnjoj Podravini malom iznimkom,
za kratko preostati samo još obćinske šume, kojih upliv u klimatičnom pogledu
domovine danomice raste.


Za uvesti pako bar njeki red u šumskoj upravi, trebalo bi,
da kr. podžupani ja, već jedared u tjeranje šumskih šteta po´
skori, ih bar u obće oko začeća te radnje nastoji.


Dohodci šuma, ponajviše [lotiću od unovčenja šumskih nuzužitaka, u koliko
se bo prijašnjih godina, žali bože novac dobiven od razprodanih
hrastova, medju ovlaštenike porazdielio. Isto tako bi
koristnije bilo po seljaka, da se i one glavnice potičuće od lanjskih prodaja,
ugiavniče, no da se po dosadanjem običaju, medju ovlaštenike podiele, jer si
žitelji tim novcem neće ništa pomoći, dapače oni se tako samo kvare i upropašćuju
još više.


Dužnost bi pako bila oblastih, da se iste takodjer i za buduće generacije
pobrinu, jer šume nisu ohćiiiam dane, da ih ove najedanput izcrpe, već zato
da si iz njih potrajno podmiruju potrebštine, a to se najbolje dade postići,
uloženjem glavnica, potičućih od prodaja sječi doraslih hrastika.


Glavna mana šumske uprave i u obsegu te podžupanije
medjutim leži u neurednom izplaćivanju šumsko-upravnog kao
i lugarskog osoblja, jer nije ništa vanredna, da dotični šumari
i lugari, više puta šest i više mjesecih na pripadajuću im zaslužbu
čekati moraju, te bi obzirom na to bilo uputno, kad bi se i u
obsegu te podžupanije uveo modus, koji jur i kod kr. podžupanije djakovačke
postoji, sastojeći se u tom, da obćinska poglavarstva, odnosne tangente k plaći
obćinskog šumara, mjesečno kr. podžupaniji podnašati imaju, koja i opet izplaćanje
šumarah preuzimlje, u koliko se bo samo tim načinom njeki red zavesti
mogao bude".


Time spomenusmo najglavnije iz ovogodišnjeg izvještaja kr. žup. nadšumara
za županiju virovitičku g. J. Šmidingera, od kuda je lasno razabrati
moći, da nisu obćinski šumari i kr. žup. nadšumari prvi i glavni
uzrok žalostnim postojećim šumarsko-gospodarskim odnosajem,
u obćinskih šumah Hrvatske i Slavonije, no da se po najveći
dio kriv nj e tih odnos aj a, je dino političkim oblasti m, a naročito
kr. podžupanijam pripisati imade.