DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 204 —


onaj, koji samovoljno od strane vlasti postavljene znake i belege kvarimrlja, ili granitne znake uništava.


Članak 124.


Lovci, koji bi u državnim šumama protivno točki 1, § 379. kaznenog
zakona, zabranjenu divljač lovili, kaznit će se sa 60—150 dinara, a pored toga
imaju za svaku ubijenu divljač da plate naknadu štete, koju ministar narodne
privrede pravilima za lov odredio bude.


Članak 125.
Sobstvenici stoke, koja se nadje izvan puteva ođredjenih za progon stoke ili


izvan mesta ođredjenih za popašu i žiropaću, kaznit će se poreci naknade štete, i to:
Za jednu kozu, kravu ili vola 1 dinar.
Za jednog konja 80 para.
Za jedno svinjče starije od 6 mjeseci 60 para.
Za jednu ovcu, jagnje ili tele 50 para.
Za pernatu živinu u obće, od komada po 20 para.
No ako se stoka nadje u podmladcima mladjim od 10 godina, ili u me


stima, koja su u podmladu stavljena i beljegovana obeležena (čl. 64.) kazna će
se svagda udvojiti.
Članak 126.
Prestuplenja po ovome zakonu učinjena, zastarevaju za tri godine, a izstup^
jenja za jednu godinu dana.
U ostalom u pogledu zastarenja, važe naredjenja § 396. i 397. krivičnog
zakona.
Članak 127.
Pravila i uputstva za izvršenje ovoga zakona propisat će ministar narodne
privrede i ista kraljevim ukazom obznaniti.


Članak 128.
Zakon ovaj stupa u život od dana, kad ga kralj podpiše, i tada prestaju važiti:
Šumska uredba od 4. Aprila 1864. g. (Zbornik 14. str. 59.).
Zakon od 9. Oktobra 1872. g. (Zbornik 25. str. 1.).
Zakon od 18. Januara 1879. g. (Zbornik 34., str. 128-)-
Ukaz od 9. Oktobra 1839. g. (Zbornik 1., str. 127.).
Rešenje od meseca Marta 1858. g. (Zbornik U., str. 52.).
Uredba od 29. Marta 1857. g. (Zbornik 10., str. 26.).*


Opazk a uredništva . Nepoznavajući potanje šumarsko-gospodarstvene, ob^e
narodno - gospodarstvene, kao ni agrarno zakonarske ođnošaje kraljevine Srbije, nismo
naravno ni u stanju, da netom spomenuti nacrt šumskog zakona podvrgnemo stručnoj
kritici, u onoj mjeri, kako to sama važnost predmeta zahtieva, nu već i samo razglabanje
osnove te, omogućuje nam zaključiti, da će se šumarstvo srbsko, na temelju
tuj označenom moći liepo razvijati, samo ako se provedba zakonskih ustanova bude povjerila
doraslim rukam, te budu li se i svi odnosno faktori i držali istih, svakako pako
učinit će se time temelj, na kome se bude uspješno dalje raditi moglo, i s toga stanovišta
radostno bilježimo, taj najnoviji korak na polju šumarsko-zakononodavnog na


pređk« u posestrimi kraljevini




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 35     <-- 35 -->        PDF

— 203 —


koji sa šumskog drveća i šiblja Ijušti koru, bere lišće, cviet ili plod za
farbanje, skida lubove i liku, vadi smolu, sokove i peće katran, seče pruće i
metle, bere žir, šišarku i ostale plodove (čl. 63.);


koji po zemljištima navedenim u članu 64. skupi lišće, četinje, ili pušta


stoku na popašu;
koji seče brst i lisnike protivno naredjenju čl. 45.;
koji tudju stoku, ili onu, koja mu ne služi za domazluk, pušta na pašu


i žirenje (čl. 99.)
koji prvo ili posije odredjenog vremena pušta stoku na izpašu i žirenje, (čl. 100);
koji bi stoku pre izlazka ili posije zalazka sunca, pustio u šumu ili pri


dogonenju i odgonenju iste, ne bi išao odredjenim mu putem; kao i onaj, koji


po šumama bez znanja i odobrenja šumara i sa otvorenim lulama ili cigarama puši;
koji po šumama kvari, preskaće i razvaljuje ograde i kvari šanceve;
koji samovoljno pravi po šumi puteve i staze, ili izvan putova i staza


jaše, ide ili zapregu vodi;
koji u šumi i na šumskom zemljištu peće kreć i žeže ugljen; koji u šumi


skida i vadi rojeve;
koji po krajevima od šuma i putova ili proplancima kosi i žnje travu;
koji samovoljno upotrebljava šumske kolibe, torove, ili na polju ostavljena


orudja, ili ista prikriva i kvari, ili klupe i ostala napravljena za odmor mesta, kvari;
koji kvari jazove, kanale, ribnjake, ili druge kakve naprave za odvodnjavanje
i utvrđivanje obala, napravljene; .
koji pozvan da požar gasi, ne bi hteo doći, ili bi došao, a ne bi hteo odredjeni
posao raditi;
koji u podmladcima izdanačkih šuma u zemlji zaostavše panjeve i žilje
čepa, krči, ili pretrpava i time izbijanje izdanaka osuječava;


lovci, koji bi po šumama sa psima jurili, pucali, divljač plašili ili bi zagrade
razvaljivali, i
čobani i druga lica, koja bi sa sikirama a uzaludno po šumama išla.


Članak 123.
Sa 60—120 dinara, ili zatvorom do 20 dana, poreč naknade štete onaj^:
koji drva prevršuje, ili podbeljuje, (čl. 62.);
koji seče drva izvan za seču odredjenog mesta, ili seče druga, a ne ona
drva, koja mu je državni šumar obeležio, (čl. 45.);
koji drva, koja su mu po taksi za domaću potrebu data, proda (čl. 55.);
koji ostavljene u prirodnim podmlatcima semenjake oseće ili podbeli i osuši;
koji razsadnike. razvali, zasejane leje porazi, rasturi ili izniknute sadnice
budi kojim načinom potre;
koji vatru u šumi loži, pali panjeve i klade;
kmetovi i njihovi zamjenici, koji se pri vršenju zakona ne bi pokoravali
naredbama izdatim na osnovu ovoga zakona, ili bi u obće o dužnosti u pogledu
čuvanja šuma bili nebrižljivi;
IG




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 202 —


5. Kad se krivac pri kradji za odnošenje ukradenih predmeta služi teglećom
raarvom i zapregom budi koje vrsti;
G. Ako se krivac uzteže, da svoje ime i mesto živlenja
izkaže, ili isto kaže
pogrešno;
7.
Ako je krivica izvršena u onim delovima šuma i na šumskim zemljištima,
koja su u podmladu stavljena ili u razsadnicima;
8.
Kad je krivica učinjena pre izlazka ili posije zalazka sunca;
9. U družtvu od dva i više lica;
10.
U nameri, da se ukradeno drvo ili iz njega izradjeni predmeti prodaju;
U.
Kad krivac pri vršenju krivice bude imao pri sebi pušku ili drugo kakvo
smrtonosno orudje;
12. Razvaljivanjem, provaljivanjem, razbijanjem, provlačenjem i preskakanjem
zatvora i ograda;
13.
Kad krivac uhvaćen na delu, pozvan da stane, počne begati, ili na šumarsko
osoblje nasrtati i omalo važavati ga;
14. Kad se krivac u vremenu kad je krivicu izvršio, bude u šumi nalazio
kao radnik, nadzornik, ili kao uživaoc popaše i žiropače;
15. Kad krivac oduzeto mu orudje i druge predmete ukrade; i
4fi. Kad je vadjenje smole i sokova, skidanje kore, branje lišća, cveća, gra nja
šišarke, šešarica, i ostalog šumskog semenja i plodova izvršio sa drva još
neoborenih.


Članak 121.


Zatvorom od 1 meseca do 5 godina, da se kazni:


Onaj koji državnu ili obćinsku zemlju i šumu zahvati i na njoj šumu krči
i zatire, zauzeto zemljište, da mu se oduzme, a naknada štete naplati po opredelenjama
čl, 108., 100. i 111 ovoga zakona;


Obćinski kmet, ili njegov zastupnik, koji bi pri izdavanju uverenja odnosećih
na goroseču ili uživanje, budi koje vrste, zasvedočili nješto, što nije
istina, pa makar to nenamerno ili samo iz nebrige uradio


Članak 122.


Za ostale istupe učinjene protivu pojedinih naredjenja ovoga zakona, pored
naknade štete kaznit će se:


Sa
5—60 dinara iU zatvorom od 1—12 dana, onaj:


koji pre ili posije odredjenog vremena spomenutog u član. 42. o. z. bez
odobrenja drva šeće;


koji pri seči visoke panjeve ostavlja, ili iste krči (čl. 45.);


koji osečena drva iz šume nežigosana odvuče (čl. 47.);


koji drva i ostale šumske proizvode neizvlači putevima, koji su mu za to
odredjeni (čl. 48.);


koji se pri kuplenju suvih drva ne pridržava propisanih pravila za to (čl. 57.);




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 33     <-- 33 -->        PDF

— 201 —


Tegleća stoka sa zapregom, kojom bi se gorosečci služili, kao i stoka,
koja se nadje izvan mesta za popašu i žiropaću odredjenih, oduzet će se i najbližem
občinskom sudu na čuvanje predati.


TJzapčena stoka služi za zalogu za učinjenu štetu, i ako se sobstvenik
iste ne bi za 15 dana javio, onda će se ista prodati u korist šum. fonda.


VI. 0 kradji.
Članak 115.


Pod kradjom, u smislu ovoga zakona, razume se kradja izvršena u šumi
ili na šumskom zemljištu, pa ma i ne bilo šumom pokriveno, i to:
Drva od stabla i zemlje još ne odvojenih;
Drva osečenih za ogriev ili budu kakvu japiju;
Drva budi ifojim slučajem oborenih ili osušenih; i
Sadnica, šišarke, šumskog semenja, vadjenje smole i sokova.


Članak 116.
Za kradje šumskih proizvoda i drugih po ovome zakonu kaznivih dela,
može se krivac osuditi na zatvor i novčanu kaznu.


Članak 117.


Kradje i ostale krivice po ovome zakonu, kojih bi šteta iznosila 40 dinara,
a u povratu preko 20 dinara, kaznit će se zatvorom od 1 meseca do 5 godina,
ili pod blažijim okolnostima od 150 do 1000 dinara.


Ostale manje krivice, koje će suditi policijske vlasti, a kod kojih bi šteta
iznosila do 40 dinara zaključno ili u povratu do 20 dinara, kaznit će se zatvorom
do 30 dana ili novčano do 150 dinara.


I pokušaj ovakvih krivica, kaznit će se kao i svršeno delo.


Članak 118.


Novčana kazna za krivice po ovome zakonu, a i naknada štete, dosudjivat


će se ako je delo izvršeno u obćinskoj šumi, u korist obćinske kase, a u državnoj


u korist šumarskog fonda.


Članak 119.


Ako osudjeni na novčanu kaznu, ne bi bio u stanju ovu platiti, onda se


ova može zameniti zatvorom, uzimajući 5 do 10 dinara na dan zatvora.


Ovako će se isto postupati, ako bi ko hteo, da zatvor zameni novcem.


Članak 120.
Za otežčavajuće okolnosti pod kojima učinjena krivica, svagda će se strožije
kazniti, uzimaju se ove:


1. Kad je krivica izvršena u nedeljne i prazničke dane;
2. Kad krivac upotrebljuje sredstva, da krivicu sakrije;
3. Kad se krivac pri kradji bude služio sikirom ili drugim kakvim oštrivojn;
4. Kad se krivac uzteže, da izda orudja, koja se pri njemu nadju;


ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 32     <-- 32 -->        PDF

-— 200 -


Članak 108.
Naknada štete odredjivat će se prema vrsti šumskog drveća i uzrastu istih.
U ovom pogledu, šumsko drveće deli se u dve klase. U prvu klasu dolaze:


hrast, jela, srarća, bor, jasen, kesten, javor, orah, mečja, leska, grab, bukva,
brest, lipa i sve strano drveće, koje bi se sa strane prinelo i u našim šumama
podizalo. U drugu klasu: jova, breza, topola, vrbe i ostalo šumsko drveće i
važnije šiblje.


Članak 109.
Za svako osečeno, podbeljeno, zasečeno ili na budi koji način osušeno drvo
prve klase od 5—10 cm. u prečniku debelo naplaćivat će se 3 dinara, a na
svaki 5 cm. dalje po 3 dinara više.
No ako je crni orah, medja lieska, pitomi kesten, ili drvo, koje sa strane
doneseno naplaćivat će se duplo.
Za drva druge klase od 5—10 cm. u prečniku, naplaćivat će se po 1 dinar
a za svakih 5 cm. dalje opet po 1 dinar.
Izuzimaju se slučaji, kad bi se kome uz put kola slomila ili druga kakva
nesreća dogodila, pa bi morao drvo da oseće. No ako bi tom prilikom kakvu
štetu šumi učinio, odgovarat će za istu.


Članak 110.
Debljina đrveta u ćeli naknade štete, uvek će se meriti na panju u visini
najviše 1 metra od zemlje.
Članak lU.


Za sečenje, čuvanje, ili na budi koji način satirenje drva izpod 5 cm. ako
su drva sadjena ili sejana, naplaćivat će se za svako drvo prve klase 1 dinar,
a od druge po 25 para.


Isto tako i za svaki ar prirodnih podraladaka — samonikla do 10 godina
stara, stokom, vatrom, ili budi čime uništenih, po 25 dinara.


Članak 112.
Za drva za ogriev, koja bi kogod sam u šumi sekao ili osečena iz šume


odvukao, naplaćivat će se u ime naknade:
Za jedna kola, saonice ili drugu zapregu sa dva konja ili vola 10 dinara.
Za jedna kola, saonice ili drugu zapregu sa jednim konjem ili volom 6 dinara.
Za jedan tovar drva na konju 4 dinara.
Za jedan čovječji naramak (breme) 2 dinara.


Članak 113.
Za naknadu šteta, koje bi šumama počinili radnici, sluge ili deca, odgovaraju
njihove gazde, odnosno roditelji.


Članak 114.
Sikire, testere, kosiri i ostala sečiva, koja se kod goresečaca nadju, oduzet
će se od istih, i u korist šumar, fonda prodati, pa bila ona njihova ili ne.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 31     <-- 31 -->        PDF

— 199 —


će se kroz tri godine imati đa pomlađjuju, kao i po svima u 61. 64. i 73.
ovoga zakona navedenim mestima. nemože se popaša i žiropaća uživati.


Članak 100.
Popaša počinje od 1. maja i traje do konca septembra; a žiropaća od


1. oktobra i traje do konca februara.
Članak 101.
Uživaoci popaše i žiropaće, odgovaraju uzajamno za sve štete, koje bi
njihovi čobani ili stoka u šumama počinili.


Članak 102.


Pre izlazka sunca, ne može se stoka u šumu puštati, ni posije zalazka
sunca u šumi zadržati. No ako bi stoka iz budi kakvih uzroka morala u šumi
počivati, to mesto za podizanje torova, obora i plandišta odredjuje šumar. Tako
isto šumar će odredjivati puteve, kojima će se stoka u šumu i na pojišta terati.


Članak 103.


Obćine, čiji stanovnici prema čl. 95. ovoga zakona, mogu imati bezplatnu
popašu i žiropaču, dužne su svake godine za popašu do gjurgjeva dana, a
žiropaču do 1. augusta podneti okružnom šumaru spisak lica, u koine ima točno
naznačeno biti, koliko i koje stoke ko ima, kao i koliko je kome prema jačini
zadruge potrebno drva za griev.


Članak 104.
Okružni šumar prema broju i vrsti stoke, odredit će u državnim šumama
mesta, u koja će se stoka na popašu i žiropaću puštati.
Bliža naredjenja odnosno uživanja popaše i žiropaće, propisat će ministar
narodne privrede.


V. Iztraživanje krivaca i naknade štete.
Članak 105.


Iztraživanje i hvatanje goresečaca i drugih šumskih štetočina, vršit će po


zvaničnoj dužnosti na dostave okružne šumarske uprave one policijske i obćinske


vlasti, u čijem je području kaznivo delo izvršeno, u svemu, po postojećim pra


vilama, kao što se ostala kazniva dela izvidjaju, u koliko to ovim zakonom ne


bude drugčije naredjeno.


Članak 106.


Policijske vlasti dužne su svako dostavljeno im po ovome zakonu kaznivo


delo, odmah u postupak uzeti i čuvarima šuma u pogledu hvatanja goroseča


i drugih štetočinja, brzo i bez odlaganja ukazivati.


Članak 107.
U svima slučajiraa, krivac pored ovim zakonom propisanih kazni, osudjivat
će se i na naknadu štete.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 30     <-- 30 -->        PDF

— 198 —


b) po kamenitim brdima, stranama i obroncima, na kojima šuma ima da


sprečava naglo odticanje vode, spiranje i odnošenje zemlje, obrazovanje


vododerina i poplava; i


c) po svima nestalnim i močvarnim zemljištima, naročito letečem pesku, —


podleže nadzoru šumarske uprave.


Članak 93.


Sobstvenici, zakupci i uživaoci u prednjem članu pod, a, * i c pomenutih
šuma i šumskih zemljišta, imaju se pri postupanju sa ovima povinovati propisima
i ograničenjima, koja ministar narodne privrede u interesu održanja
okolnih šuma, drumova i drugih baština za njih propisao bude.


Članak 94.


Ako sobstvenici, zakupci i uživaoci, u čl. 92. spomenutih šuma, nebi hteli,
ili nebi u stanju bili, da se pri postupanju sa šumama i šumskim zemljištem
pridržavaju zakonskih naredjenja i na osnovu zakona propisanih pravila, ministar
narodne privrede može narediti, da im se dotične šume i zemlje po obrazcu
čl. 10. ovoga zakona u raznerau oduzmu.


IV. 0 popaši i žiropaći.
Članak 95.


Uživanje popaše i žiropače u državnim šumama, mogu imati samo oni
sirotni gradjani, koji prema njihovom imovnom stanju ne bi mogli ove potrebe
na drugi način da podmire, a u njihovoj obćini odnosno selu, ne bi bilo obćinskih
ni seoskih šuma i izpusta.


Državne šume ne mogu se u buduće nikakvim novim uživaljima ili drugim
kakvim teretima (službenostima) obteredvati.


Članak 96.
Na uživanje popaše i žiropače u obćinskim, odnosno seoskim šumama
imaju podjednaka prava svi stanovnici dotične obćine odnosno sela.


Članak 97.


U svima onim slučajima, gdje postoje ranije izdate presude sudske, kojima
je uzajamno uživanje šuma i izpusta izmedju obćina i sela, manastira, odnosno
crkve uredjeno drugačije, ta uredjenja ostaju i dalje. No u ovom slučaju, dotične
obćine odnosno sela, čija prava službenosti baziraju na presudama sudskim,
dužne su snositi srazmerni deo troškova oko podizanja, negovanja i čuvanja šuma.


Članak 98.


Uživaoci popaše i žiropače, mogu samo svoju stoku, koja mu služi za
obradjivanje polja i domazlug, puštati u šume na popašu i žir, a nikako stoku
tudju, kupljenu trgovine radi.


Članak 99.


Po šumama i šumskim zemljištima, koja su stavljena u podmladu, ili koja




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 29     <-- 29 -->        PDF

-- 197 —


Članak 85.


Obćinski i seoski šumari i čuvari šuma, stoje pod neposrednim nadzorom
državnih okružnih šumara, a pri vršenju dužnosti imaju se upravljati po pravilama,
koja za njih propiše ministar narodne privrede.


Članak 86.


Ako bi se pojedine obćine i sela zbog sirotnog stanja ili iz budi kakvih
drugih razloga uzdržavale od blagovremenog vršenja pojedinih naredjenja ovog
zakona, nadzorna vlast opominjući ih, pozvat će ih, da u izvestnom roku to
učine. U protivnom slučaju, ministar narodne privrede naredit će, da se to
siedstvim državnih organa ili drugog kakvog lica, a na račun dotične obćine
izvrši; iU dotična šuma odnosno šumsko zemljište po obrazcu člana 10. zakona
ovoga, od obćine oduzme.


Članak 87.
Naredjenje čl. 42, 43, 44, 46, 48, 64, 65, 66 i 68 ovoga zakona važe i
za obćinske šume.


G. Manastirske odnosno crkvene šume.
Članak 88.


Manastirske odnosno crkvene šume i šumska zemljišta, nad kojima prema
članku 2. ovoga zakona država vodi nadzor u pogledu postupanja sa istima,
vodi okr. šumarska uprava onog šumarskog okruga, u kome se manastir odnosno
crkvene šume nalaze.


Člaaak 89.
Bezplatnu šeću drva u manastirskim i crkvenim šumama, vrši država za
svoje — državne, manastir odnosno crkve za svoje crkvene potrebe.


Članak 90.


Prodaja drva i ostalih šumskih proizvoda, kuda spada žiropača i popaša.
odobrava ministar narodne privrede; a dobiveni odtuda novac ulazi u manastirsku
odnosno crkvenu kasu. Po 5% od istog, ulazi u šumarski fond.


Članak 91.
Naredjenje čl. 42, 43, 44, 46, 48, 64, 65, 66 i 68 ovoga zakona važe i
za manastirske odnosno crkvene šume i šumska zemljišta.


D. Privatne šume.
Članak 92.


Privatne šume sobstvenost su njihovih gespodara, sa kojim imaju ovi neograničeno
pravo razpolaganja. No one privatne šume, i šumska zemljišta, koja
se nalaze:


a) po stranama i visovina planinskim, odkuda ustoka, jaki vjetrovi i olujine


dolaze;




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 196 —


Članak 77.
Mesta, na kojima će se godišnje šeće u obćin, i seoskim šumama vršiti,
odredjuje državni šumar sa predsjednikom obćinskog suda.
Isto tako i svako drvo, koje će se oseci, obiležava obćinski šumar sa
kmetom ili njegovim pomoćnikom, i odredjuje puteve za izvoz.


Članak 78.


Za sećenje drva osim domaće potrebe u obćinskim i seoskim šumama,
važe naredjenje ćl. 56. ovoga zakona, a nesme bez znanja nadzorne šumarske
vlasti izvršiti.


Članak 79.


Prihodi obćinskih šuma, pribiraju se i sa njima razpolažu obćinske oblasti,
kao i sa ostalim obćinskim prihodima; a iz seoskih šuma, seoski kmet sa dva
gradjanina, koje selo izabere, ako ne bi bilo kakvog ranijeg sporazuma sa
dotičnom obćinom odnosno uživanja zasebnih seoskih šuma i šumskih zemljišta.


Članak 80.


Uživanje sporednih šumskih koristi a naročito popaše i žiropaće u obćinskim
i seoskim šumama, vršit će se saobrazno naredjenjima ovoga zakona, i
nesme se tako daleko razprostirati, da se time održanje šuma i proizvodnja
drveta sprečava.


Članak 81.


Za vršenje zakonskih naredjcnja i čuvanja šuma, obćine odnosno sela.
dužna su, od dana stupanja ovog zakona u život, pa za dvie godine dana za
svoje obćinske odnosno seoske šume postaviti onaj broj šumara i čuvara šuma,
koji ministar narodne privrede prema velićini šume odredi.


Obćinske šumare i čuvare šuma za obćinske šume bira obćinski odbor;
a za seoske, seoski kmet sa dva gradjanina, na 5 godina, i platu im odredjuje,
no koja ne može biti manja od plate odredjene ovim zakonom za državne šumare
i čuvare šuma.


Članak 82.


Za obćinskog odnosno seoskog šumara i čuvara šuma, nemože biti postavljen
niko, ko ne izpuni propisane uslove u čl. 20. ovog zakona za državne
šumare i čuvare šuma.


Članak 83.


Kad koji obć. odnosno seoski šumar umre, ili iz službe izstupi, obćinski
sud odnosno seoski kmet, dužan je za 8 dana o tome izvestiti okružnog drž.
šumara, a upražnjeno mesto šumara ili čuvara šuma, najdulje za dva meseca
popuniti.


Članak 84.


Ako bi šuma neke obćine ili sela bila izpođ 20 hektara, pa ne bi koristno
bilo naročitog šumara odnosno čuvara šuma za istu postaviti, ministar
narodne privrede može narediti, da dotična obćina u dogovoru sa jednom ili
više obližnjih obćina zajednički postavi jedno ili više lica za šumara odnosno
čuvara šuma.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 27     <-- 27 -->        PDF

/


— 195 —


odnosno sela će odma, kad god okružna nadzorna šumarska oblast za nužno
nadje u zabranu staviti, i po uputstviuia okružnog šumara najdalje za dve godine
pošumiti. Isto tako i svaki novo izsečeni deo šume, ima se u roku od
1 — 5 godina podmladiti.


Članak 74.
Obćinske i seoske šume i šumska zemljišta, ne mogu se deliti, krčiti i
njihovo zemljište na što drugo, osim proizvodnje drveta upotrebljavati.
No u onim obćinama i selama, u kojima bi se nalazilo dovoljno šume, a
nalazilo bi se pod šumom zemlje, koja bi se prema, položaju i kakvoći mogla
trajno, kao njiva, livada ili vinograd obdelavati, a bilo bi u obćini ljudi, koji
su po nuždi i nevolji osiromašili i bez baštine ostali, ili nikad i ništa nisu ni
imali, koji su se u zadruzi umnožili i spram umnoženog družtva, u zemlji
oskudni postali, a dobri su radnici, može ministar narodne privrede odobrit,
da im se prema njihovom imovnom i zadružnom stanju od obćinskog odnosno
seoskog šumskog zemljišta izvestni prostor na uživanje ustupi i pismeno na
to izda.
Na ovaj način dobiveno zemljište, ne može se za 15 godina prodati, niti
kome pokloniti niti u razmenu dati, ili drugim kojim načinom ođtuđjiti, niti
na posledku dugom obteretiti. Tek po izteku ovoga vremena, može uživaoc zahtievati,
da se na isto ubaštini i okružni sud po predhodnom odobrenju ministra
narodne privrede, izdat će mu tapiju kao pravom sobstveniku.


Članak 75.
Bezplatno sečenje drva za gradju u obćinskim i seoskim šumama, vršit
će država za potrebe državne, a i obćine za podmirenje obćinskih poslova.
(Jsim toga bezplatno sećenje drva u obćini i seoskim šumama za domaću
potrebu, kuda spadaju potrebe u čl. 30. ovoga zakona napomenute dozvoljavat
će se sirotnim gradjanima dotične obćine i sela, kuda spadaju i oni, koji ne
plaćaju podpuiii danak, ili zbog sirotnog stanja i ne plaćaju
Imućnijim gradjanimi dozvoljava se goroseća za domaću potrebu u obćinskih
i seoskim šumama po taksi, koju odbor obćinski odredi, a koja ne može
biti manja od polovine takse odredjene za goroseću u državnoj šumi istog šumarskog
okruga.
Članak 76.
Ko želi da u svojoj obćinskoj ili seoskoj šumi seče drva bezplatno, ili po


taksi, dužan je toga radi prijaviti se predsjedniku obćinskog suda odnosno kmetu
svoga sela, najdalje do 15 oktobra, a označiti koliko mu i kakvih drva treba.
Dobivene prijave pregleda za obćinske šume odbor obćinski sa okružnim
šumarom, a za seoske, seoski kmet sa dva gradjanina i državnim šumarom, i
prema veličini zadruge molioca i njihove potrebe, te prema veličini i stanju
obćinskih šuma, moliocima odobrava seču, označavajući ste se kome i koliko


odobrava.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 26     <-- 26 -->        PDF

-— 194 —
Članak 68.


Svaki, koji u šumi ili na kraju iste vatru neugašenu primeti, dužan je
po mogućsLvu istu ugasiti. Putnici, koji bi prolazeći pored šuma opazili, da
šuma gori, dužni su o tome izvestiti prve usputne obćinske vlasti i seoske
starešine, a pastiri i radnici, koji bi se u istoj šumi zatekli, dužni su u svakom
slučaju odma kmetovima okolnih sela i obćina za požar javiti, koji su dužni
svoje gradjane na gašenje požara krenuti.


Zanemarena prijava požara, kaznit će se u prvom slučaju sa 10 do 6U,
a u notornom sa 20—120 dinara.


Članak 69.


Štetu, koja se gaženjem požara tudjoj šumi ili zemljištu nanese, ima naknaditi
onaj, u čiju je korist gašenje izvršeno, osim ako je sa gašenjem i sam
se oštećeni od većih šteta izbavio.


Članak 70.


Pravo na lov pripada sobstveniku šume. Prema tome niko nemože bez
odobrenja u državnim i obćinskim šumama u njima nalazećim se rekama i potocima
divlje životinje i ribu loviti."


Odobrenja za lov, za vreme, dok se lovljenje divjih životinja naročitim zakonom
neuredi, davat će za državne šume dotični okružni šumari, a za obćinske,
kmetovi, prema pravilama, koja za to propiše ministar narodne privrede.


B. Ohćinshim odnosno seoskim.
Članak 71.


Obćinske odnosno seoske šume i šumska zemljišta, shodno članku 2. ovoga
zakona, podleže državnom nadzoru. No neposredni nadzor vode nad ovima,
državni okružni šumari, onih šum. okruga, u čijem se ataru obćinske šume
budu nalazile.


Članak 72.


Postupanje sa obćinskim i seoskim šumama i šumskim zemljištem, ima se
kretati u granicama nepretržnog-trajnog-gazđovanja. U toj cieli obćine, odnosno
sela, dužne su od dana, kad ovaj zakon stupi u život, pa za pet godina, sredstvom
stručnih lica izvršiti obći i posebni opis šuma i šumskog zemljišta, napraviti
provizorne deseto-godišnje privredne planove, i iste podnieti ministru
narodne privrede na uvidjaj i odobrenje.


Uputstva, po kojima će se ovo vršiti, propisat će ministar narodne privrede.
Članak 73.


Sva ogoljena, suviše proredjena i šumom nepodpuno obrasla mesta u obće,
a naročito po vrletnim i kamenitim brdinama i stranama obćinskih i seoskih
šuma, skojih se voda naglo sliva i okolne i)utove i zemlje kamenom i peskom
zasiplje, a naročito ona planinska ili močvarna mesta, koja se iz klimatskih,
higenijskih i drugih kojih obzira moraju u pošumljenom stanju održavati, obćine




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 193 —


odobrenju, ministar narodne privrede kaznit će ga pored naknade štete sa 100
do 600 dinara, a može mu oduzeti odobrenje, koje mu, je za strugarsku ili
drugu koju radnju dato.


Članak 61.
Za štete, koje bi služitelji, radnici ili nastojnici na šumama i šumskom
zemljištu nanjeli, odgovorni su gospodari istih.


Članak 62.
Bez znanja i odobrenja šumarske vlasti, niko nesme u državnim šumama
drva prevršivati i zasecati, Ijuštiti koru, brati lišće, cveće i plod sa šumskog
drveća i šibja za farbanje, skidati lub i liku, vaditi smolu, šeći, pruće i metle,
kopati kamen, pesak i zemlju, brati žir i ostalo šumsko semenje i plodove.


Članak 63.


Skidanje like i lubova, Ijuštenje kore, branje lišća, cveća i plodova sa
šumskog drveća i šiblja za farbanje i štavlenje koža, odobravat će ministar narodne
privrede i taksu odredjivati.


Članak 64.


Po suvim i plitkim, mršavim i usprtim zemljištama, kao i u obće po
svima bez razlike šumama, koje će se kroz tri godine u podmladu staviti, a
koje će uvjek vidljivim belegama obeležene biti, kuplenje lišća, ćetinja, šešarica,
mahovine i ostalog šušnja, zabranjeno je sasvim.


Članak 65.
Sečenje brsta i lisnika za izrauu domaće stoke, za vrieme gladnih i oskudnih
godina, dozvoljavat će se samo licama sirotnog stanja, ako ovo nebi mogla iz
iz obćinskinskih šuma dobiti. No pri sećenju brsta i lisnika, iiesmeju se drva
prevršivati niti više od jedne trećine debljeg granja sa jednog drva oseci.
Sečenje lisnika i brsta, odobravat će se mjeseca augusta, samo u onim
delovima šume, koji nisu lako pristupni, te se stoga na kakvu koristniju ciel,
ne mogu upotrebiti, ili sa drva secom oborenih, ili koja će se prve iduće
godine šeći.
Članak 66.
U državnim šumama zabranjeno je loženje vatre, palenje klada, panjeva
i neoborenih drva.
Pastirima, radnicima i ostalim licama koja bi se spravom po šumama nalazila,
dozvoljeno je loženje vatre i pravlenje koliba samo na onim mestima,
koja im zato državni šumar ili ćuvar šuma odredi.


Članak 67.


Za vreme velikih i dugotrajnih suša, može okružni šumar loženje vatre
po šumama u obće zabraniti; no ovu svoju zabranu dužan je preko dotičnih
obćinskih vlasti gradjanstvu obznaniti.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 24     <-- 24 -->        PDF

-^ 192


Članak 56.


Lititacijom prodavat će se drva za sečeiije gradje, za pravljenje spekulativnih
zgrada, ili za spekulaciju budi koje vrste u zemlji, ili za izvoz na stranu.


Samo, ono, što se ni po taksi ni licitacajom nije moglo prodati, može
ministar narodne privrede narediti, da se proda izpod ruke.


Članak 57.


Onim sirotnim familijama, koje obćim uvjerenjem dokažu, da prema njihovom
imovnom stanju nebi mogle novcem nabaviti potrebnu količinu drva za
ogriev i druge čisto domaće potrebe, dozvoljavat će se u državnim šumama
bezplatno kuplenje suvib po zemlji ležećih drva, a u nedostatku ovih i sečenje
sirovih, ako ovo iz obćinskih odnosno iz seoskih šuma nebi mogli dobiti.


Uživaoci ovog blagodjejanja, dužni su se točno pridržavati pravila, koja
ministar narodne privrede za njih propisao bude, i ono, što na ovaj način od
države dobiju, ne mogu prodati, u zamenu dati ni na drugog prenieti, niti pak
na što drugo upotriebiti. U protivnom slučaju, ministar narodne privrede može
im ovo blagodjejanje oduzeti, a može ih i kazniti (član. 122. ovog zakona).


Članak 58.
Dozvolenja i objave za sečenje drva za domaču potrebu i sirotinju, daje
okružni šumar, a propisnu taksu naplačivat će srezke i okr. oblasti.
Način vodjenja protokola za gorosećne i računskih knjiga, propisat će
ministar narodne privrede.
Članak 59.


Ko bi želeo, da u drž. šumama, na držav. zemljištu ili vodi, podigne
stružnicu, fabriku palidrvaca ili drugu kakvu radionicu, za preradjivanje drveta.
da podiže furune za pečenje kreča, gipsa, katrana, žeženje uglja i potaše, da
otvara majdane zemlje, kamena, peska i ovim podobna preduzeća, mora za tu
radnju, ti´ažiti naročito odobrenje od ministra narodne privrede, a preko okružne
šumarske uprave onog šumarskog okruga, u kome želi da to preduzima, i naznačiti,
gdje šta želi preduzimati i pod kakvim uslovima.


Ministar narodne privrede ovakve će molbe odobravati; a u svakom odobrenju
označit će se izvestno mjesto, na kome se stružnica ili drugo kakvo
preduzeće podiže, i vreme za koje odobrenje važi.


Ni jedno odobrenje neće se dati na vreme duže od 15 godina.
Taksu za sečenje drva, upotrebu zemljišta i izvadjenog materijala, propisivat
će ministar narodne privrede.


Članak 60.


Preduzimač u gornjem članu navedenih poduzeća, za koga se dokaže, da
je goru sekao protivno odredbama ovoga zakona, ili da je kome išao na ruku,
da goru nedozvoljeium načinom seče, ili budi šta iz šume iznosi i preduzima,
ih da je pokradena ili na nedozvoljen način u obće, pribavljena drva kupovao
ili izradu uzima, ili se u obće nebi jiridržavao .propisanih, jpravila u, datom mu




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 23     <-- 23 -->        PDF

— 191 —
Članak 47.


Niko ne sme iz državnih šuma odsječena drva izvuci, dok ih šumar ne
žigoše, pa bilo da ih je za domaću potrebu ili špekulaciju uzeo.


Članak 48.


Osje6ena drva svaki je dužan iznositi i izvlačiti iz šume, odredjenim za
to puteviraa, a na način, kako bi se iznošenjem što manje kvara zemljištu i
zaoštavšoj šumi učinilo.


Članak 49.


Ako bi ko hteo, da drva ili druge šumske proizvode poi-ed odredjenih
puteva drugim kakvim putem kroz šumu transportira i izvlači, pa bi želeo, da
nove puteve, sprave i zgrade na državnom zemljištu podiže, ustave i ovom podobno
na vodama u državnim šumama namešta, ima se toga radi s molbom
obratiti, okružnom šumaru dotičnog šumarskog okruga, u kojoj će točno naznačiti,
što i na kom mestu želi podizati. Okružni šumar, dužan je ovakove
molbe sa svojim mišljenjem, najdalje za 8 dana sprovesti ministru narodne
privrede na odobrenje.


Članak 50.
Drvo, kao glavni šumski proizvod, prodavat će se iz državnih šuma po
taksi i licitacijom.
Članak 5l.


Po taksi, koju će prema upotrebnoj vrednosti drveta svake godine odredjivati
ministar narodne privrede, prodavat će se drva za domaću potrebu,
licama, koja obćinskim uverenjem dokažu, da im je tražena količina drva zaista
za domaću potrebu nužna; a da ovu potrebu ne mogu iz svojih, a ni iz
obćinskih šuma da podmire. Taksa će se odredjivati na kubni metar.


Članak 52.
U domaću potrebu spada, drvo za ogriev do 30 kub. metara, pravlenje
kuće za sobstveno obitavanje, ambara i koša.


Članak 53.


Onim majstorima, koji izrađjuju vile, lopate, vejalice, držalice, kosila,
četke, drvene klince, obućarske lubove i obode za sita, podavat će se drva u
pola odredjene takse.


Članak 54.


Prijave za seču u državnim šumama za domaću potrebu, podnose se okružnoj
šumar, upravi onog šumarskog okruga u kome se želi gora šeći, najdalje do
konca oktobra svake godine.


Docnije prijave neće važiti izuzimajući slučaje u čl. 42. pod 6) ovog
zakona navedene.
Članak 55.
Po taksi kupljena drva, ne smeju se prodati, niti na što drugo upotrebiti,
van na ono, radi čega su uzeta.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 22     <-- 22 -->        PDF

— 190 —


Članak 41.


Sva gola, jako preredjena i nepodpuno obrasla mjesta u obće, a naročito
po vrletim i kamenitim stranama i obzoncima državnih šuma, stavit će se postupno
u zabranu i što pre pošumiti.


Članak 42.


Sječa u državnim šumama počimlje 1. novembra, i traje do konca februara.
Izuzimaju se:
a) izdanačne šume, podignute za proizvodnju gore za strojarstvo;
b) slučaju preke potrebe, kao kad kome izgori i odnese voda kuću i druge


staje za obitavanje; i


c) viša planinska mjesta, u kojima se za vrieme strožijih zima može goro


sjeća produžiti.


Članak 43.


Osečena drva, kuda spadaju i ovršci, grane i kora, imaju se do konca
mjeseca aprila iz šume iznieti. No ako se zbog lokalnih odnošaja izvljačenje
odsečenih drva ne bi moglo u označenom vremenu izvršiti i drva bi morala i
dalje u šumi ostati, to će se onda na sečištu ili drugom kom mjestu, koje
šumar odredi, u šumi složiti, a ako su četinjari ili liščari u mezgri osečeni,
imaju se i od kore oljuštiti i ova izgoreti, ili iz šume iznieti.


Na drva, koja se posije ovog vremena u šumi nadju, ne može nitko pravo
polagati i državni će ih šumar popisati, na izvesno mjesto složiti, i ministru
narodne privrede predložiti, da se prodadu.


Članak 44.
Sječenje drva u državnim šumama, svagda će se vršiti čistim i postepenim
sječama.
Probirno (nepravilno) sječenje, dozvolit će se samo u onim šumama, u kojima
položaj i oblik zemljišta nebi drugačije dozvoljavao.


Isto tako ne mogu se čistom sječom šume sječi i panjevi krčiti na zemljištima
nestalnim, plitkim i usprtim stranama i obroncima, na kojima bi se time
održanje zemljišta u opasnost dovelo, ili druge kakove hrdjave posljedice izazvati
mogle.


Članak 45.


Na kojim će se mjestima godišnje sječe u državnim šumama preduzimati,


odredjivat će prema privrednom planu, okružni šumar.


Isto tako, on će odredjivati način sečenja i izvoženja odsječenih drva,
sam ili sredstvom šumarskih pomoćnika i čuvara šuma, bilježiti drva, koja
će se sječi.


Zig za beleženje drva propisat će ministar narodne privrede.


Članak 46.


Svako drvo ima se što niže do zemlje odsjeći, tako da panj nebude veći


od 5 cm. Izuzimaju se nestalna zemljišta, na kojima se mogu ostavljati panjevi


i do 1 metra visine.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 21     <-- 21 -->        PDF

= - 189 -r


Članak 34.
Na kome će se mjestu i kada, ova škola otvoriti, odrediti će se kraljevim
ukazom, na predlog ministra narodne privrede.


C. Praktični šumarski kurs za čuvare, šuma.
Članak 35.
Pravila o bližem uredjenju ovoga kurza, propisat će ministar narodne
privrede i ista ukazom kraljevim obznaniti.


D. Šumarski fond
Članak 36.
Šumarski fond obrazuje se:


1.
iz prihoda dobivenih od prodaje drva i ostalih šumskih proizvoda;
2.
prihoda dobivenih od novčane kazni za dela, u ovom zakonu izložena,
kuda spadaju i disciplinarne novčane kazni činovnika i zvaničnika šumarskih;
i
3.
taksa dobivenih za podizanje strugara, žeženje potaše i podizanje fabrika
za preradu šumskih proizvoda.
Članak 37.
Šumarskim fondom rukuje uprava fondova i stavlja ministru narodne privrede
na razpoloženje nužne svote odobrene šumarskim budjetom.


Članak 38.
Šumarski budjet prihoda i razhoda za svaku računsku godinu, podnosi
ministar narodne privrede, narodnoj skupštini na riešenje.


Propisi zakona, koji se odnose na upotriebu odobrenih kredita, a tako
isto i svi zakonski propisi i pravila o vodjenju i podnašanju računa, važe i za
račune ovoga fonda.


Članak 39.
Prihodi šumarskog fonda, ne mogu se ni na što drugo upotriebiti, no
samo na cieli podpomagaća i razvića šumarstva.


III. 0 postupanju sa šumama.
A. Državnim.
Članak 40.


Sa državnim šumama postupat će se i ove obdjelavati i njegovati po odredbama
privrednih planova, koji će se za pojedine šume prema njiliovim prirodnim
osebinama, a što cieli shodnijem podmirenju potreba i održanju šuma,
propisati.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 20     <-- 20 -->        PDF

— 188 —


3. hernija u obće, sa hemijskom tehnologijom,
4. mineralogija s geologijom,
5. zoologija,
6. botanika,
7. crtanje i
8. jedan stran jezik.
II. Stručni predmeti.
1. Nauka o podizanju i njegovanju šuma,
2. nauka o upotrebi šuma sa šumarskom tehnologijom,
3. nauka o uredjenju šuma,
4. nauka o čuvanju šuma sa šumarskom policijom,
5. lov,
6. šumarska matematika sa zemljo-mjerstvom,
7. poznavanje osnovnih zakona zemaljskih,
8. osnovi narodne ekonomije,
9. praktični radovi, i
10. enciklopedija poljske privrede.
Svi pobrojani predmeti obvezatni su za sve učenike ove škole.
Članak 28.
Osim teorijske nastave, učenici ove škole imat će praktično vježbanje u
šumi školskoj, po svima pravcima šumarske ekonomije.


Članak 29.
Radi većeg praktičnog usavršavanja, učenici će sa svojim profesorima putovati
u odredjeno vrieme po otačestvu.


Članak 30.
Radi unapredjenja nastave i naučnog obrazovanja, postojat će pri školi
biblioteka, potrebne zbirke, razna orudja, sprave i mašine za praktičnu pouku.


Članak 31.


Dužnosti upravitelja, profesora i drugih zvaničnika ove škole, propisat će
ministar narodne privrede. Isto tako on će propisati nastavni plan i pravila za
održanje unutrašnjeg poredka u zavodu, i sve to ukazom kraljevim obznaniti,
što će silu zakona imati.


Članak 32.


Redovni učenici ove škole, imaju od države kroz ceo trogodišnji tečaj
bezplatan stan, potrebnu hranu, odelo, na slučaj bolesti i njegu, kao i sve
drugo, što im je za učenje nužno.


Članak 33.
Upravitelj i profesori ove škole imaju sva prava, kao i ostali profesori, i
po tome dobivaju i)eriodično povišavanje plnće, kao i profesori gimnazija.
Pored plate, svi zvaničnici šumarske škole, imat će bezplatan stan i ogriev.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 19     <-- 19 -->        PDF

— 18-7 —


za nuždno nailje, držati konja, u kom slui´aju pored sistematične plaće dobi


vaju u ime naknade 360 dinara godišnje.


Šumarski pomoćnici i čuvari šuma, državni su zvaničnici, koji pri stupanju
u državnu službu polažu zakletvu propisanu za činovnike gradjanskog
reda, i njihovi izkazi, u koliko se na službene poslove odnose, imaj u silu
pravnog dokaza.


Svi šumarski činovnici, njihovi pomoćnici i čuvari šuma, kao javna straža,
dužni su nositi odielo i oružje, koje im ministar narodne privrede propiše.
Pored plate, okružni šumari, njihovi pomoćnici i čuvari šuma, imaju bezplatan
stan i ogriev.


B. Šumarska škola.
Članak 21.
Ova se škola izdržava o trošku šumarskog fonda.


Članak 22.
Šumarska škola stoji pod vrhovnim nadzorom ministra narodne privrede,
a pod neposrednom upravom svoga upravitelja.


Članak 23.
Upravitelja, profesore i ostale zvaničnike ove škole, postavlja kralj na
predlog ministra narodne privrede.
No za upravitelja i profesora, ne može biti postavljen niko, ko svjedočbom
školskom ne dokaže, da je svršio šumarsku školu ili drugi koji poijo-privredni
višji zavod.
Članak 24.
Učenje u šumarskoj školi, traje tri godine. No program predavanja ima
se tako udesiti, da se poslednje (treće) godine, učenici izključivo upotrebljuju
na praktične radove.
Članak 25.
U ovu školu primaju se svake godine do 20 učenika, koji su svršili s
dobrim uspjehom najmanje četiri razreda gimnazije ili realke, a dobrog su
vladanja. Oni ee se izdržavati o trošku državnom. No osim ovih redovnih
učenika, mogu i drugi posečavati ovu školu, izdržavajući se o svom trošku, a
za učenje nisu dužni ništa plaćati.


Članak 26.
Za redovne učenike ove škole, neće se primati mladji od 16, ni stariji
od 24 godine, a zahtieva se, da su telesno razvijeni i bez ikakvih telesnih mana.


Članak 27.
U ovoj školi, predaju se ove nauke:


I. Obće predmeti.
1. Matematika,
2. fizika s klimatologijom,
15


ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— m —


članak 17.
Onaj koji bi u obsegu novo postavljenih granica državnih ili obćinskih
šuma i dalje sa zasebnom imovinom ostao, dužan je na istu u roku od 6 meseci
redovnu tapiju izvaditi i sudom potvrditi.
To isto dužne su učiniti obćine, odnosno sela odnosno njihovih šuma i
šumskih zemljišta.
Ko od dana svršenog ograničenja pa za 6 meseci ovo ne učini, ne može
docnije polagati pravo sobstvenosti ni na kakvu šumu ili zemlju, koje bi se
u obima novo postavljenih granica nalazile.


Članak 18.
Podela i ograničavanja šuma u Srbiji, ima se izvršiti u što kraćem vremenu,
a najdalje za 5 godina, od dana, kad ovaj zakon stupi u život.


II. Šumska uprava i ustanove.
Članak 19.
Ministar narodne privrede prema zakonu o ustrojstvu ministarstva za
narodnu privredu, najviša je upravna vlast u poslovima tičućih se šuma.


Članak 20.


Pored šumarskog odelenja, koje pri ministarstvu narodne privrede postoji
(čl. 3. toč. 2. zak.), a kome spada u dužnost starati se: da se šume u Srbiji
celishodno, državnim potrebama dosljedno, a zavremenoj ekonomnoj nauci saglasno
obdržavaju, podižu, njeguju i upotrebljuju, — ustanovljavaju se:


A. Okružne šumarske uprave.
Na čelu okružnih šumarskih uprava, stoje okružni šumari sa potrebnim
brojem šumarskih pomoćnika i čuvara šuma.


Okružne šumare postavlja kralj, ukazom, na predlog ministra narodne
privrede, a iz reda onih, koji su svršili bivšu zemljodeljsku šumarsku školu
kod nas, ili drugu kakvu šumarsku školu kod nas ili na strani.


No i one državne šumare, koji se sada kao državni šumari u službi
nalaze, a koji su više godina svojim radom i ponašanjem u službi i van ove
odlikovani, može ministar narodne privrede predložiti za ukazna zvanja i postaviti
ih za okružne šumare, i ako nisu redovnim putem svršili šumarsku školu.


Okružni šumari, dele se na četiri klase, sa godišnjom plaćom, od 1260,
1600, 2000 i 2526 dinara.


Šumarske pomoćne i čuvare´ šuma, postavlja i plaću im odredjuje ministar
narodne privrede, a iz reda onih, koji su svršili šumarsku školu iU praktični
šumarski kurs i izpitom dokažu, da su za tu službu sposobni.


Okružni šumari i čuvari šuma, dužni su, ako ministar narodne privrede




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 185 —


Isto tako oni okrajci i okuke od državnih šuma, koje bi zaokruživanje
i izpravlanje granica, a i nadzor otežčavale, kao i oni zasebno odvojeni dielovi
državnih šuma i šumskog zemljišta, na kojima se prema veličini i položaju
nebi moglo trajno šumsko gazdinstvo voditi, može komisija dati u razmenu za
drugu obćinsku ili privatnu zemlju, ili šumu, koje stoje u vezi sa državnom
šumom, a može ih ministar narodne privrede i prodati.


Članak 11.


Obćinama, koje ne bi imale svoji šuma ni zemljišta za podizanje istih i
koje bi sa ispustima stišnjene bile, a nalazilo bi se u njihovom ataru ili u
blizini istih državnih šuma i šumskog zemljišta, ministar narodne privrede na
predlog komisije može od državne šume i šumskog zemljišta izvestan prostor
odvojiti i obćini u svojinu ustupiti.


Članak 12.
Ko bi bio nezadovoljan sa odlukom komisije odnosno razmene zemlje u
smislu gornjeg člana, može se žaliti ministru narodne privrede u roku od


1.5 dana, računajući od dana, kad mu se komisijske rješenje dostavi.
Članak 13.
Kad komisija svoj rad oko ograničavanja pojedinih šuma svrši, odma
sastavlja granični protokol u kome moraju biti granice šume i njena prostornost
označena. Granični protokol podpisuju svi članovi komisije, a predsjednik
sprovodi isti nadležnoj policijskoj vlasti, koja će ga u roku od 1.5 dana sa-
obćiti svima susednim i zainteresovanim licima.


Članak 14.


Ako bi tko posije svršenog i obznanjenog ograničenja šume polagao
pravo sobstvenosti na koji prostor šume ili zemlje, u novo postavljenim granicama
državnih ih obćinskih šuma, ili bi nezadovoljan bio sa đatim mu u zamjenu
zemljištem (čl. 10) može se žaliti ministru narodne privrede


Članak 15.
Žalba se podnosi za 15 dana, od dana, kad mu se protokol komisijskog
rada saobći.
Ako je žalba na vrieme podneta, ministar narodne privrede prema podnetira
dokazima riešit će, da li je žalba umestna ili nije.


Ako ministar nadje da je žalba umestna, naredit će, da se nepravilnost
izpravi; u protivnom slučaju žalbu će odbaciti, i o tome žalioca rješenjem
izvjestiti.


Članak 16.


Ko nebi bio zadovoljan sa riešenjem ministra narodne privrede može
putem redovne parnice kod nadležnog okružnog suda, svoje pravo dokazivati,
i ovo ima učiniti u roku od 3 meseca računaj uć od dana primljenog rješenja
ministrovog.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 184 —


c) sve šume u Srbiji, pođeliti na izvrstan broj šumskih okruga, bez obzira
na političku pođelu zemlje.
Članak 4.
Pođieljenje i ograničavanje šuma, vršit će naročito za to odredjena komisija.


Članak 5.


U komisiji mora biti najmanje 5 članova, trojicu postavlja kralj, ukazom,
na predlog ministra narodne privrede, i to jednog šumara — ekonoma —
jednog inžinjera i jednog sudiju, a drugu dvojicu bira iz svoje sredine obćinski
odbor onih obćina, u čijim se atarima budu šume ograničivale.


Obćinskim odborom izabrani članovi komisije, dužni su predhodno pred
svećenikom, a u prisustvu ostalih članova komisije zakletvu položiti.
Predsjednik je komisije po položaju najstariji činovnik, a najmladji po
položaju vrši dužnost delovodje.
Članak 6.


U ime đijurne davat će se članovima komisije koje kralj postavlja,
pored podvoznih troškova, koji će im se računati prema zakonu i satnom odstojanju
po 8 dinara, na dan iz državne kase.


Članovima komisije, koje obćinski odbor bira, plaća po 6 dinara dnevno
dijurne obćinski sud iz obćinske kase.


Članak 7.


Radu komisije prisutni su i sobstvenici ili njihovi zamjenici baština, koje
se u državnim ili obćinskim šumama nalaze, ili se sa ovima graniče, i dužni
su podneti komisiji dokaze o pravu svojine onih zemalja, koje oni za svoje
smatraju.


Članak 8.


Osim uobičajnog načina, načelstvo će okružno i preko zvaničnih novina
obznaniti vrieme, kad će se i igdje ograničavanje šuma odpočeti i pozvati za
interesovane, da komisiji predstanu.


Koji bi polagao ma kakvo pravo svojine, ma budi koji dio šume ili zemlje,
a nebi komisiji za vrieme njenog rada na licu mjesta sam ili sredstvom zastupnika
predstao, ne može posije činiti nikakve primjetbe, niti pak kakvo
pravo polagati.


članak 9.


Komisija rešava na osnovu pribavljenih data većinom glasova, kako u
pogledu granica, tako i u pogledu svojine, gdje se ova ne bi urednom tapijom
dokazivala.


Članak 10.


Šume (zabrani) i druge zemlje obćinske ili privatnih lica, odnosno sela
i zaseca, koje bi se u sredini državnih šuma nalazile, a bile bi na smetnji
obdelavanju i administraciji državnih šuma, komisija može uzeti u razmenu za
drugu državnu šumu, ili zemlju, koja po prostoru mora biti u najmanju ruku
ravna zauzetom zemljištu.




ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 15     <-- 15 -->        PDF

— 183 —


Nacrt šumskog zakona za kraljevinu Srbiju.


Dobrotom visokopoštovanog g. J. Novakovića kr. srbskog referenta za
šumarstvo, kod ministarstva narodne privrede, omogućeno nam ovime objelodaniti
„projekt za šumski zakon", kako no ga on izradi, ter vladi podnese,
za da ga ista podastre na ustavni pretres zakonodavnomu tielu kraljevine.


Veleznameniti taj nacrt glasi po izvoru:


I. Podela i ograničavanje šuma.
Članak 1.


Šume i planine, u Srbiji su:
a) državne
b) obćinske odnosno seoske, ´ ,
c) manastirske odnosno crkvene, i
đ) privatne.


Državne šume i planine one su, na koje niko posebno pravo sobstvenosti
zakonom priznatim putem pribavio nije, i koje je država do sada u korist svoje
kase eksploitisala i nadzor vodila pa ma se i u obćinskim atarima nalazile.


Ovamo spadaju i ona državna dobra, sa kojima država sada pravno razpolaže,
a koja većim delom služe za proizvodnju drveta.


Obćinske, odnosno seoske šume, planine one su, koje su obćine, odnosno
sela, počimajući od 26. oktobra 1855. god., same od malena podigle, ili su
do pritjažanja istih došle drugim kojim zakonitim putem.


No u novo oslobodjenim predelima za obćinske šume smatrat će se one,
koje ministar narodne privrede pojedinim obćinama odredio bude.
Monastirske, odnosno crkvene šume i planine one su, koje manastiri odnosno
crkve sada pravno uživaju.


Privatne šume (zabrani) one su, koje kakvom privatnom licu odnosno
selu ili zaseocu, po pravu svojine pripadaju, pa bilo, da ih je ono samo od
malena odgojilo i podiglo bilo, da je kojim drugim zakonitim putem do pritježanja
njihovog došlo.


Članak 2.
Državnim šumama razpolaže i upravlja država; a nad obćinskim i seoskim,
manastirskim odnosno crkvenim, vodi nadzor.


Članak 3.
Radi lakšeg nadzora i čuvanja šuma, imaju se:
a) državne, obćinske, manastirske odnosno crkvene i seoske šume, od privatnih
imovina odieliti i ograničiti, njihove granice premeriti, opisati i
trajnim vidljivim belegama obeležiti.
b) izdvojiti i obelježiti one šume i planine, koje se iz klimatskih, higienskih
ili drugih kojih obzira imaju svagda u pošumljenom stanju obdržavati i
pod naročiti nadzor državni staviti, pa bile one državne iU ne, i