DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 205 — K preustrojstvu uprave imovnih obćinai ´ -´ Piše M. Starčević, šumar. Pozivom na okružnicu visoke kr. zemaljske vlade ođ 13. veljače 1884. broj 6245. sastavio je podpisani šumar imovne obdine gjurgjevačke, nakon svestranog i točnog pretresa te iztraživanja svih onih faktorah, koji na našu šum. upravu uplivaju, slededi predlog, koga u interesu u tome predmetu, jedinstvenog rađa omogučenja u cielosti saobčujemo. Uzev U obzir, da su šume imovne obćine gjurgjevačke, naročito pako orie u Podravini vrlo pristupne i kulturi otvorene, zatim da većim dielom sume mlade šume tvore temelj gospodarstvu, zatim da je vrednost drvah i inih užitaka kao paše, žirovine, iznajmljivanja čistinah i t. d. velika i zaatna, naročito pako´, da su šume imovinske vrlo razštrkane u omanjih kompleksih, te da je po tom vrlo težko ili bolje rekuć nemoguće šumara u sredini šumarije smjestiti tako, da bi mogao uvedenjem intenzivnog i lukrativnog gospodarstva produci´ranjem raznih glavnih nuzgrednih i medju užitakah šumskih koristi prihod svojeg vlastelina umnožati, od potrebe bi bilo bar još jednoga šumara uzpostaviti, riu lih kao mjernika, te iste dobro situirati pošto bi jedva tada moguće bflo odgovoriti potrebi i zahtevu gosp. uprave kao i potrebi i zahtevu samog šumarskog osoblja. Ako se u ostalom punim pravom traži, da šumar bude inteligentan čovjek — koj je svestrano proniknuo zvanje svoje struke, te da nesraatra struku kojoj seje posvetio uvjetom materijalne koristi već zadatkom živQta, od potreb e je, da mu se pruži toliko vrelo prihoda, da nemora varati i nedostojan život voditi — pak da po tom dohvat uzvišenih idejah kao što.ilj sadržaje narodno gospodarstvo, pojmi i obđržaje. „Ljubav k službi i samopouzdanje mora rad lugarskog osoblja bodriti* r— a to je možno samo onda, ako lugarsko osoblje bude imalo toliko plaće, da im nebude potrebno za domak potrebnih sredstvah služiti prevarom na štetu službodavca. Pošto su pako imovinske šume naročito one u Podravini sa svih strana lahko pristupne — a uz to u omanjih kompleksih nadzor vrlo tegoban, to zži uzmoći valjano vršiti nadzor, od potrebe bi bilo pružit lugaru toHko vrelo prihoda, da može jednog jahaćeg konja držati; nu da nebi troškovi ponarasli, imali bi se srezovi reducirati, te tako što sad dva lugara pješice hodajuć težkoril mukom nadziraju -- mogao bi jašeći jedan lugar lasno nadzirati. [ "´ "" Probit ustrojstva jašućih lugarah sastojala bi se u tome, što se nebi dotični lugar tako brzo umorio, što bi mogao potrebnom hitrinbm štetočinca uhititi, te što bi pred navalom lahko uzmaci mogao. .. . Lugarsko osoblje moralo bi osim toga imati moć oružničtva, pa bi ser kad takovi namješta vati imali lih izsluženi podčastnici providjeni lugarskim izpitonj uz bar, jednogodišnju praksu kao pomoćnik lugara. Zaključujuć svoju o berivih činovničtva i službeničtva ove imovne obćine spomena vredna neka bude ona čuvenag J. Wesely-a: „Možemo sigurnošću proricati, da ako nebudu šumarsko-upravni i čuvarski organi porazmjerno dobro |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 206 — plaćfeni, to si država nebude nikada za ovaj delikatni posao vrstne ljude pribaviti mogla, ili ako si ih iznimno dobije, neće ih moći trajno vezati." Naputak a* Uzev u obzir, da je ustanovami zakona godine 1881. koli vanjsko toli unutarnje rukovanje pri šumarijah i gosp. ureda komplicirano tako, da je provedba istog bez ogromnih troškovah i mnogobrojnog osoblja nemoguća — lasno se mora uviditi, da je pri lošom financijalnom stanju većine imovnih obćinah upittii zakon neuporabiv, te da nije kadar niti najmanje odgovarati raznolikim gospodarstvenim odnošajem, te tako udovoljiti narodnjim željam i potrebam kao i svrhi institucije svih imovnih obćinah. § 5. imao bi se tako preinačiti, da predsjednik može službovanje gosp. ureda kad god ga volja nadzirati, a uz to sjednice sazivat i istim predsjedat, podnipošto pako, da svaki spis službeni uz nadšumara podpisuje. U § 6. govori zakon samo o plaćah šum. činovnikah, dočim je na lugare skroz zaboravljeno, te tako gradeć kuću početo od krova mjesto od temelja. Obće je priznato, da o valjanom nadzoru ovisi veća ili manja šteta šume, da pako toli težku napornu službu lugarstva bez valjane plaće i osegurane budućnosti vršiti moći nije, o tom suvišno dalje dokazivati. Uzev nadalje u obzir, da je lugarsko osoblje nižeg stupnja naobraženja — osoblje, gdje je pojedinom povjeren čestokrat preko milijun forintah vrednosti na čuvanje — osoblje koje je najviše izvrženo tentacijam raznolikih ljudi — osoblje koje potiče iz siromaštva, te neima prečesto osegurane budućnosti — uztvrdit je uslied toga, a i izkustvo dokazuje da je većina držeć se one: „čuvaj bale novce, za crne dane" nastojalo iz otvorenog dobra — šume — budućnost osjegurati, te tako sebe i svoju obitelj u ponor nepoštenj:i strmoglaviti, a vlastniku šume silne štete nanesti. S toga hoće li se šuma valjano nadzirati, a po tom i uzgojište uspešno osjegurati, od neobhodne je potrebe, pružiti lugarskomu osoblju toliko vrelo prihoda, da može svoje potrebe podmiriti, a uz to budućnost mu ma i najmanjom mirovinom osjegurati. Osim navedenog imala bi se bila u upitnom §-u navesti količina putnog paušala, pošto nam izkustvo pruža dostatni broj dokazah, da je isti kod nekojih imovnih obćinah nerazmjerno malen za uzmoći obavili potrebiti vanjske poslove. Za udovoljiti s toga koli potrebam naroda i svog zvanja, toli takođjer za umiriti svoju savjest izvršbom propisanih dužnostih imao bi se svakomu šumaru dati godišnji paušal j-. a uzdržavanje dvajuh konjahsluge, osim toga za svako putovanje izplatiti pripadajuća dnevnica za prehranu. Time bi se postigla pravičnost te bi marljiv i revan šumar za svoj rad bio bar donekle nagradjen, dočim sadanjim izplaćivanjem leni i marljivi jednaku nagradu 4p,tlivaju. Pf|ragrafom 8- tog zakona, naime imenovanjem činovnikah i službenikah * Vidi: List zemalj. uprave za hrv.-slav. vojnu Krajinu od 16. srp. 1881. Komad XI. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 39 <-- 39 --> PDF |
— 207 — po zemaljskoj vladi, okrnjena je autonomija imovnih obćinah — a osim toga nije ustanovljeno, dali i šumar kao prvi odgovorni poglavar lugarskog osoblja — ima pravo prigodom naimenovanja lugarskog osoblja svoju reći. Ustanova § 9. glede položenja jamčevinah u koliko se sjedne strane pričinja shodnom za preprečiti proneverenje i razne zloporabe — u toliko sdruge strane nemože jednogodišnja plaća pružiti dostatne garancije za polučenje namjenjenog cilja zakonodavca, već jednostavno onemogućivati zasjednuće kojeg mjesta siromašnijem šumaru. Jedno nalazi se kod te ustanove plemenitog, da će onako siromašni šumari pod stare dane krvavom mukom i trudom imati zasluženu prištednjom krajcaru. Ustanova, da imovne obćine nisu dužne ukamaćivati položene jamčevine u gotovom skroz je nepravedna, pa bi se imala promeniti tim više, što bi tečajem rtuljeg možda 30—40 godina službovanja šum. činovnika uložena jamčevina 0(1 lOOO for. ma i uz obične štedioničke postotke mogla se po četverostručiti, te tako sjedne strane većom glavnicom moguću tražbinu imovine kao službodavca bolje osegurati, s druge pako strane uložitelju omogućiti, da uložena glavnica nosi nekakovu korist. Ustanovom o tom u ostalom prikraćen je svaki šumar bezkamatnim uloženjem glavnice u mogućem prihodu kumatah — zakon pako osnovan na zdravom i čvrstom temelju, nesmije nikada krnjiti bez potrebe prava drugoga, a naročito svrha svakomu valjananomu zakonu mora biti osjegurat obadve stranke, te tako nijedne stranke bezpotrebno u njezinu pravu nekrnjiti. Na strani V. izdaje se naputak za provedbu u § 4. zakona od 8. lip. 1871. 0 odkupu šumskih služnostih odredjenoga uredjenja načina i mjere zajedničkoga uživanja šuraah i šumskoga tla za pravoužitnike po pukovnijskih kotarih — pa dočim jur u § 1. otog naputka pod slovom h) ubraja med pravoužitnike „crkvene obćine" bez oznake dali rimokatoličke, pravoslavne, izraelitske i t. d. te dočim kod nekojih imovnih obćinah nije uzet obzir na rimokatoličko svećenstvo prigodom diobah šumah — te dočim je istomu va/.da davala država iz svojih šumah koli za ogriev, toli za popravak i uzdržavanje crkve, župnog stana i k tomu pripadajućih gospodarstvenih sgradah, te dočim patronatsko pravo vrši ban u ime Njeg. Veličanstva kralja, a narod neima niti slovca prosborit prigodom naimenovanja rimokatoHčkog svećenstva — to se pravednošću bar nebi smio taj toli veliki teret naprečac narodu naprtiti. Svećenstvo pak, upiruć se na ustanovu gornjeg paragrafa, traži vazda drvo od imovnih obćinah držeć borbu državom mnogo težjom a čestokrat i upravo nemogućom — pošto su državne šume od nekojih župah po 30—40 klmtr. udaljene, pa po tom je izvoz otegoćen i preskup. Upitna ustanova imala bi se stoga razjasniti, te prama raznim odnošajem preudesit a napokon pako navesti, da je država dužna (ako hoće da imovne obćine drvne potrebe župnih uredah podmiruju, gdje se drvo prije nedavaše kao lukno — dodeliti imovnim obćinam odgovarajući dio šuine, a osim toga za naknadu prouzročene dosad štete davanjem bezplatnim drveta u svrhu uzdrža |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 208 — vanja crkvah, župnih stanova, gospodarstvenih sgrada i t. d.) platiti u gotovom novcu pripadajući iznos za svelcolike rimokatoličke župe pojedinih imovnih obćinah — gdje drvo kao lukno župljani davati nemoradoše. ´; U´ §. 2. otog naputka govori se ali nejasno, da je pravo servitutno na šume moći prodati. — Svatko pako koj poznaje siromaštvo našega naroda, zaključiti će, da će to pravo dozvolili se prodaja za kratko vrieme preći u ruke boljarah — židovah i inih bogatašah — pak da će ovi zakupiv što više takovih pravah tražiti moći, a i hteti izlučenje pripadajućeg diela šume — te tako iz osiromašenog i onako naroda rad kradje drveta u svrhu podmirbe svojih potrebštinah, postati sami lopovi i tati. — Ta zar nebijaše u Krajini slučajevah, gdje se nije moglo sastaviti obćinsko vieće, buduć je bilo mnogo Ijudih obtuženo, da su krali drva. Nadalje, da bi imovne obćine dozvolom prodaje servitutnog prava na skoro s obzorja izčezle, držim da netreba dokazah. *" U § 4. ustanovljuje se, da kotarska oblast rješava utoke stigavše sbog neuvrštenje u kataster po gruntovnoj oblasti kojeg pravog servituta imajućeg ćlana; — držeć pako, da je to vrlo važno tko da bude uživao prava drvarenja i inih pogodnostih pravom servituta skopčanih, pak da bi istomu paragrafu imalij dodati „kotarska oblast uz intervenciju imovinskog zastupnika". !´ Ustanova u ostalom, da rješitba o jednom te istom predmetu pripada sad sudbenoj sad političkoj osblasti unikum je u zakonarstvu, pa bi se obzirom na -važnost same stvari imalo pravo rješavanja utokah predati lih sudbenoj oblasti. U § 5. ustanovljuje se nadalje, da povjerenstvo sastojeće iz jednog izaslanika imovne obćine kao predsjednika, zatim šumarskog činovnika, te jednog gradjevne struke vještaka imade ustanovit poprječnu godišnju potrebu drva za gradju i goriva za sve pravoužitnike. U koliko nam je izkustvo pružilo nebrojenih dokazah ništetnosti podvata ustanovljivanja takovih potrebštinah za vrieme krajiške uprave, u toliko s druge strane nemože se ničim opravdati prisustvovanje kod tog posla imovinskog izaslanika. — Čemu da taj uzalud bere plaću i globi i onako siromašnu blagajnu imovne obćine? — Zar nije dosta, ako već to mora biti, da bude šumar i gradjevni vještak? Zar će on kao predsjednik bez znanja a možda i pomanjkanja družtvene ugladjenosti uplivati moći, osim štetonosno na samo uredovanje? U § 6. pod točkom c nije ustanovljena količina učiteljem pripadajućih drvab kao ni to, da li istima pripada drvo ako ne uživaju stana u naravi — a osim svega tog pripada li ogrievno drvo orguljašem ili tako zvanim školnikom, te u kakovoj mjeri? Ustanove § 20. i 21. su potrebite i opravdane, pošto punovlastno žiteljstvo kupujuć raznoliko gradivo drvo popustom, preprodaje isto izpod ruke neovlaštenikom i inim obrtnikom — koji bi si potrebito drvo bez popusta na javnoj dražbi kupiti morali. Utanovom § 27. da se unišli utržak za prisiljenu načetu šumsku glavnicu (u novac pretvoreni diel šumske glavnice) ulože u državne papire ili u prioritete takovih- željeznicah, koje od austro - ugarske države zajamčene kamate |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 209 — imađu, uzkračeno je suvlastniku posuditi, ma kakov nepokretni imetak posjedovao, iz imovinske blagajne potrebitu za poboljšanje svog gospodarstva glavnicu, a osim toga nosila bi na nepokretnine privatnikah uložena glavnica mnogo veće i sigurnije, uz providbu intabulacije, kamate — docira uloženjem u državne papapire, te austro-ugarske željeznice, uz to, što su kamate preneznatne, nepruža se niti dostatna garancija za uloženu "glavnicu a kamo li kamate. Osim toga mi znademo da lihvari i ini guljari naroda posudjuju seljakom , uz prevelike kamate novac tako, da s vremenom seljak na prosjački štap doći mora — pa zašto nebi imovna obćina — taj novi izum za narodnje vlastelinstvo ako joj je pri ruci razpoloživa glavnica, seljaku kao suvlastniku, mesto bog zna komu u pomoć priskočila. U ostalom tom ustanovom prikraćen je seljak ili ini suvlastnik u uživanju pripadajućeg mu prava — koje je jednostavnom ustanovom drugomu dodieljeno, bez da se je on kao vlastnik ote glavnice ikada bud sam bud kroz svoje zastupnike toga prava odrekao. 0 naputku 0. za izmjeru procjenu te uredjenje šumah izjaviti je, da uzev u obzir propise, koje taj naputak propisuje u § 38. morala bi biti formula tako zvane poboljšane kameralne taxacije, nu da je ta metoda točna za gojitbu po sjećah i za proračunavanje prihoda — to je dvojbeno — jer se obćenito znade, da ta formula imade samo historičku vrednost. Tko nebi tvrdnji ovoj vjerovao neka pogleda u Judeichov „Forsteinrichtung" na strani 326 gdje se izrično kaže, da je ta metoda iz gospodarstvenih obzirah negativne vrednosti i lih tamo uporabiva, gdje se bezobzirno mlade šume seči mogu u pomanjkanju seči dozrelih starih sastojinah dočim se potonjim dozvoljava čekanje bez svakog prirasta makar i 100 godinah ili čitavu obhodnju — a to sve za postići normalnu zalihu, koja se može i tamo nalaziti, gdje su šume na najstrašniji način poharane na pr. pol šume je sasvim posjećeno, nekultivirano, te puka golet u 120 god. obhodnji — druga polovica sastoji se iz starih podpunog obrasta 120 god. normalnih sastojinah, daklem po toj metodi tuj je normalna zaliha — ili su sve sastojine na ´/^ poharane 120 god. stare i tuj je norm. zaliha. Iz tih navodah vidi se, da takova metoda za valjano uredjenje šumarskgospod. uporabiva nije — a to dokazuje i to, što je ta metoda svud zabačena, izim u onih pokrajinah gdje drvo neznatnu vriednost nereprezentira kao što je Galicija, Bukovina i t. d. a gdje se je god rabila, prouzročilo je konačno haranje odnosno izsječenje šumah. U § 39. navedena Hundeshagenova formula za potrajnu prebornu gojitbu još je neznatnije vrednosti od prvašnje — jer je to obćenito poznato, suvišnim se čini dalje o tom govoriti. Kod nas najbolja bi bilo, bar gdje su šume od veće vrednosti, uporabiti saksonsku methodu t. j . razdeljenje polag površinah (Flachenfachwerk) koja imade temelja, te koja bi kadra bila pružiti vlastniku šume jasnu garanciju o valjanom uredjenju. Osim toga razmjerno bilo bi otom methodom laglje i jeftinije uredjenje no prije navedenim. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— 210 — Naputak c* / / Doeim je obćenito priznato, da raci strukovnjaka oceniti može jedino drugi iste vrsti btrukovnjak, te đočini je izkustvo dokazalo, da neumjestnim uplitiva njem nekojih vladinih povjerenikah u strukovne, njemu skroz nepoznate stvari otegoćuje se uspeh službovanja, osim toga što se pošiljanjem službenih spisah kroz vladina povjerenika prouzroćuje nepotrebna pisarija, to bi se ustanova § 1. tičuća se vladinih povjerenikah imala protegnuti lih na skupštine imovinskih zastupstvah i reviziju blagajnah — podnipošto pako na činovničtvo i osoblje gospodarstvenog ureda, a to tim više, pošto se nemože predmevati, da bi nestrukovnjak kadar bio, nekoji lih strukovni predmet toli duboko proniknuti da bi mogao valjanu odluku stvoriti, te na temelju iste pravedno razsuditi krivnju ili nekrivnju njemu na razsudbu danog čina. Vrhovni nadzor imao bi vršiti jedino mjesto dosad obstojećeg šumskog nadzorničtva, posebni strukovni šum. odsjek kod zem. vlade. Uzev u obzir u § 3—8. navedene dužnosti i delokrug nadzorničtva naročito onu u § 4. imalo bi se za svake 2 do 3 imovne obćine sistemizirati jedno mjesto šumarskog strukovnog nadzornika, koj bi bdio da se propisane ustanove glede uprave i uzdržavanja koli državnih toli obćinskih i privatnih šumah kao i točno obdržavanje gosp. osnove izvadja, dočim bi u djelokrug šumarsko-strukovnoni odsjeku pripadao sveukupni nadzor nad šumskim gospodarstvom, te rešenje parbenih i dvojbenih pitanjah šumarskog zakonarstva, zatim izdavanje dozvolah i odlukah svih trajno označenih šumah. Naročito pako imao bi taj odsjek odobravati godišnje proračune, revidirati izdatke, odobravati drvosječne i gojitbene osnove, nadzirati šum. gosp. učilište Križevačko, bditi nad državnimi šum. izpiti, izim svega toga izdavati naredbe i naputke pojedinim posjednikom šumah stojećih bud pod posrednim, bud pod neposrednim nadzorom vlade. Ustrojstvo šumarskih strukovnih nadzornikah tim je opravdanije, što bi isti preuzeo dužnosti dosadanjih vladinih povjerenikah kao i sad obstojećeg šum. nadzorničtva donekle — pošto se ni pomisliti nedade, da bi obstojeće nadzorničtvo rad premalog osoblja za toli ogromnu šumsku površinu uz rešavanje stigavših podnesakah uspešno vanjski nadzor vršiti moglo. U ostalom, obstojećem nadzorničtvu nemoguće je upravo upoznati se toli raznolikimi gospodarstveni napremicami celokupnog obsega obstojećih imovinskih obćinah — pa se usled toga tim veća potreba uzpostave istih ukazuje. Pošto je §. 9. predano nevještaku razsudjivati rad vještaka — to bi se ta moć imala dopitati novo ustrojit se imajućim nadzorničtvam pojedinih imovnih obćinah. Ustanova u § 10. točka 6. imala bi se tako preudesit, da se izrazi načelo nerazdeljivosti imovinskih šumah — pošto je delitba istih na pojedine obćine ili ćak sela skopčana znatnimi troškovi, koji bi možda i glavnicu do temelja ´´ Vidi; List zemaljske uprave za hrvat. slav.vojnu Krajinu od 16. srp. 1881. KomadXI, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 211 — progutali — naročito pako otvorilo bi se novo vrelo zaslužbine natezačem paragrafah — advokatom — kao i uijernikoui, te šumarom. Osim pomenutog oglobljenja štetno bolje rekuć ubitačno bi bilo riizdeljenje oto i sbog gospodarstvenih napremicah, pošto već samo gospođovanje te potreba i ođnošaji pučanstva iziskuju nerazdeljivost istih. Nadalje razdiobom otom ostala bi nekoja sela bez kusa drveta (same mlade sastojine) dočim bi druga obilovala starom, a oskudevala mladom šumom. Da je dioba šumah po samo gospodarenje i uzdržavanje šumah ubitačna imamo živ primjer kod urbarijalnih obćinah provincijalnog dela Her\atske — gdje rad naplate zaostalog dužnog poreza visi istim danomice nad glavom Damoklov mač poreznog činovnika. Po svem širokom svetu priznato je u ostalom načelo udruživanja kao koristno i po obstanak družtva spasonosno — pa kako da to obće priznato pravilo nebi vredilo i za imovinsko šumsko-gospodarenje. Poznavajuć nadalje siromaštvo . i nemogućnost plaćanja poreza, te pokrića tekućih dužnostih pojedinih obćinah — suditi, je, da bi se za podmirbu svih tih potrebštinah latilo u prvom redu šume, saseklo i ono malo drveća, što je danas još preostalo - te tako prouzročio gotov poraz narodnje budućnosti, sreće i blagostanja. Uslied navedenih činjenicah jest dioba šumah koli sa financijalnog toli iz gospodarstvenog gledišta štetna i ubitačna, te za sam obstanak šumah smrtonosna. Nadalje imalo bi se § 10. dodati ustanova, kojom imade činovnike i ino osoblje i nadaljfl zastupstvo izabirati — pošto se ogledišta pravednosti nemože zahtievati od naroda, da prepusti svoje pravo koje mu kao vlastniku šume pripada. Pošto u § 18. nije predsjedniku uikakov posao opredeljen, osim stavljati jednostavno ime na papir uz nadšumara, osim toga što je obćenito priznata tužba lošog hnancijalnog stanja zemlje, nadalje pako što obstanak živovanja iziskuje to veću štednju — isto tako što je radi kontrole [»ostavljen odbor, zastupstvo, vladin povjerenik i šumsko nadzorničtvo — naročito pako što je koli za vanjsko toli za unutarnje službovanje odgovoran upravitelj gosp. rreda — nije od potrebe, da predsjednik neprestance sjedi u gospodarskom uredu i svaki dopis podpisava — nu slobodno mu ima biti u svako doba zaviriti koli u vanjsko toli u nutarnje poslovanje, te tako se, kao reprezentant vlastnika, osvjedočiti o shodnosti uprave i tako svojedobno odbor, zastupstvo, šum. nadzornika ili ćak samu vladu o opaženih možebitnih nedostatcih izvješćivati. Ustanova § 23. točka 6. i 7. izkazuje se skroz neshodna, pošto vodjenje dvojih zapisnikah o jednom te istom predmetu nije ničim opravdano — pa bi se imala svesti na jedan — kako to u istinu i jest uvedeno kod gjurgjevačke i križevačke imovne obćine. U koliko pako koji stupac otog novog registra manjka, imade se u starom otvoriti i tako u podpuniti stari kazneni registar. Namješteno pisarničko osoblje kod imovnih obćinah nije smagalo vremena ni dosad uneti toli ogromni broj prijavnicah u jedan upisnik — kako da to istom bude moguće u dve knjige unašati. Ustanova § 41. da svaki radnik imade svojom rukom potvrditi prijetak |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 212 — nadnice, a nepismeni podkrižati pred dva svedoka jest u praktičnom životu neizvediva, pošto šumske radnje kao sadnja sjemena, plje\]jenje i t. d., većinom obavljaju devojke i ine pismu nevešte žene — uz to izplata obavlja se obično u šumi — bez stola — te bi trebao dva dana za samu izplatu od 200—300 težakah. — Upitna gornja naredba imala bi se s toga tako preinačiti, da se sve radnje jeftimbom izvadjaju — ili pako ako iste imovna obćina u vlastitoj regiji izvadja, tada je dovoljno, da upitnu izplatnicu podpiše šumar , lugar , te dva skroz vjerodostojna svjedoka. Podnašanjem po § 45. ustanovljenih žirovinskih izvještajah zemalj. vLdi, jest nepotreban i suvišan, pošto u imovinske šume utjeravaju na žirenje većinom domaći pi´avovlastnici, koji plativši po zastupstvu odmjerenu i u proračun uvrštenu pristojbu, žire svinje dok žira imade — razumeva se samo po sebi — da si prije gospod. ured nabere potrebito za sadnju sjeme. Skrižaljku 24. jest istinito nemoguće sastaviti — pa kad bi tko i pokušao bacit se na taj toli nezahvalni imaginarni posao — nebi ciela ta radnja imala smisla niti ikakove praktične vriednosti. Ustanova u § 47. glede podnašanja mjesečnih izvještajah od šumarijah podnesenih, jest isto tako suvišna, te nas sjeća na stari graničarski „raport", koj se regimenti podnašao — nu koj već tada nije imao nikakove praktične valjanosti — pa se je sam od sebe ukinuti morao. Sastavak takovog izvještaja iziskivao bi u ostalom mnogo truda i vremena — a kotar, šumari jesu i onako odveć pisarijom zabavljeni tako, da je cielo poslovanje šumarah spalo na jednostavni bureokratički institut —- za koj se može uztvrditi, da je dvojbene koristi, koj nije vredan niti neznatnih sadanjih troškovah, što imovina troši — usljed čega biva sadanja uprava i narodu na teret, a ne pođporom blagostanja — odtud i obćenita graja na šumare i poznata tvrdnja svih skoro klasah pučanstva: „odkad imamo šumare, neimamo šumah". Pošto je radi neprekoračenja preliminara uzpostavljen jur vladin povjerenik i pošto se ne može predmevati, da bi upravitelj gospod. ureda radio proti ustanovam jasnog slova zakona i pošto šumarski nadzornik i onako obići mora sve šume imovne obćine bar dva put na godinu — kojom sgodom lasno se može osvjedočiti o točnom obdržavanju preliminara, to se suvišnim pokazuje podnašanje prepisa blagajničkog dnevnika i izvadak doz. zap. kako no to § 48. ustanovljuje. § 83. uvrstiti valja med dužnosti šumarah takodjer prisustvovanje kod glavne skupštine iz sledećih razlogah: „Šumari bo obavljati moraju sve vanjske poslove, kao procjene, doznake, voditi iztrage proti lugarskom osoblju, sastavljati gojitbene i drvosječne osnove i t. d. jednom rječju, šumar je najbolji poznavalac stanja šnmah i cielokupnog gospodarstva svojeg kotara — pak je od neobhodne potrebe i probiti po imovnu obćinu, da isti u skupštinah prisustvuje i tako stranom svoje predloge osobno pred zastupstvom zagovarati, stranom pako na moguća zahtjevanja upite i interpelacije zastupstvu izvješćivati mogu. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 213 — Šume imovne ove obćine toli su raztrešcne kao i gospodarstvene napremice toli raznovrstne, da je upravitelju gospodarstvenoga ureda nemoguće bez informacije od strane šumarah sve štetno i hasnovito uplivajuće faktore razpoznati — pa je zato od neobhodne potrebe, da šumari naoboružani znanjem zastupstvu izvješćivaju ustmeno — pošto odsutjem istih u skupštinah — nagomilat će se i naprtit šumarijam i gospodarstvenom uredu toliko pisarije — da će iste biti nemoguće svladati. Ne može se u ostalom pravednošću zahtjevati, — da toliki imetak bude upravljen i rukovodjen sž,mo po jednoj osobi bez uticaja ostalih strukovnjakah — zastupstvo u ostalom može samo nakon saslušanja ranenja više vještakah valjanu odluku stvoriti. U ostalom i visoka kralj, zemaljska vlada jest odpisom svojim od 6 veljače 1883. br. 33.347 nakon svestrano iztaknutih obrazloženjah potrebu prisustvovanja kod skupštinah potrebnim priznala. Ustanova § 83. da šumar sva stabla, koja se doznačivaju uz podpunu pristojbu sam doznačuje i premjerava jest neshodna, pošto to dvokratno čestokrat po 30—40 kilm. odaljeno putovanje prouzrokuje više troškovah za putovanje potrebnih, no je sam unos prođatog drveta — osim toga, kod takovih premjerbah dogadjaju se prečesto nečisti poslovi — naročito pako pošto šumaru nedostiže vremena niti doznaku, a kamo li premjerbe obavljati — s toga imalo bi se drvo za gradju po dosadanjem običaju procieniti i namerivati, po odobrenju vlade pako na najavljena stabla dražba i doznaka zajedno, lih na domaće žiteljstvo obdržavati i tako jalnim putovanjem t. j . na troškovom i vremenu prištedit koli skupocjeno vreme, toli takodjer lišit imovinsku blagajnu troškovah neopravdana putovanja, kao i odstranit nepotrebne pisarije. Kod te dražbe imalo bi se izrazit principielno, da se nijedno stablo nesmije izpod ustanovljene jur prociene prodati. Pravo dražbovanja imali bi samo oni, koji su svoju potrebu za vremena najavili. — Ostatak tako neprodanih stabalah imao bi dražbom na veliko putem oglasa u službenih novina unovčiti. Za prodaju u svrhu podmirbe gorivnih potrebštinah ustanovljena količina stabalah imala bi se tako unovčiti, da se stablo po stablo putem dražbe najvećemu nudiocu izdade. Ustanova § 84. točka 15. jest glede podnašanja mjesečnih izvještaja suvišna, te prouzrokuje mnoge uzaludne pisarije, pa bi se imala skroz izostavit; dočim je vodjenje ostalih u tom paragrafu navedenih zapisnikah neobhodno Tiuždno, izuzam pod točkom 2. i 10. navedenih zapisnikah, koji sbog toga skroz odpasti mogu jer se drvo jedino dražbom prodaje. Imade se dodati § 87. Za (u skici dolazi pod § 35.) neprekoračiti godišnji sječivni etot, kao i za uzmoći pravedno svakom pravoužitniku njegovu pripadnost porazdieliti, osim toga za ujednostručenje posla imade se za svako selo naposeb za sve pravoužitnike zajedno ogrevno drvo odkazati. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 214 — Odkazano drvo imade načelnik p(^obćine zapisnički preuzeti, po žiteljih istog sala izraditi dati, te u hvate složiti, a nakon toga imiide se premjerba i buletanje obaviti i načelniku rad razdiobe podnieti. Pokaže li se manjak, tada se imade još doznačiti, bude li viSak, tad se isti može, bud za bududu godinu zaračunati, bud dražbom unovčiti. Dosadanji način doznake ogrevnog deputatnog drveta za svakog žitelja na poseb prestaje posve. Za svladati pako te toli mnogobrojne pisarije kod šumarijah od potrebe je da se kod svake ponamjesti po jedan pisar, koj bi podjedno neovlašteni uvoz drvah nadzirati imao. § 90. Ne ima dvojbe da je popis marve za uživanje paše potrebno, da se obavlja po samih šumarih. podnipošto pako po dosađanjem običaju, da selski poglavari novce pobiraju, koje i čestokrat potroše, i tako s jedne strane nedužna seljaka u globu dovedu, s druge strane imovnu obćinu kao vlastnika šume neuplatom paševinske pristojbe u dohodku prikrate. Obzirom na to pako, što imovna obćina gjurgjevačka imade samo dva šumska kotara i što je svaki od tih kotarah razprostranjen preko 21 četvornu milju — nemoguće je seljaku, za jedno na pr. marvinče putovati kroz takovu daljinu, pak bi se imao taj §. tako preudesiti, da se popisavanje pašarije obavlja po šumaru u sjedištu obć. poglavarstva, a kod većih selah u samom selu. Dan popisavanja imao bi se tri tjedna uzastopce proglasiti, za da si svatko za vremena za novac pobrinuti uzmogne. Potvrde vrhu uplaćene pristojbe imadu izdavati šumari, nu u istih valjalo bi točno označiti za koliko komadah i kakove vrsti jest paševinska pristojba uplaćena. To je nuždno sbog toga, što će se tim izbeći svako drugo nepotrebno piskaranje, prigodom obavljanja razpravah i dosudjivanja šumskih štetah kao i mogući izgovori štetočine proti lugarskom osoblju. To isto valja za §. 91. glede upisa krmadi u žirovinu. §§ 92. i 93. Za odstraniti nepotrebne uzaludne pisarije i putovanja, kao: toli rado šumarom u grieh upisujuću slabost podmitljivosti, imade se u buduće sve drvo dražbom prodavati, izuzam letve, prutje i kolje, koje se može putem prorede na temelju izkazah sastaviti se imajućih po kot. šumaru ili njegovom zamjeniku izdavati. Imade se s toga § 92. tako preinačiti, da se samo u oplodnih sječinah stabla za pravoužitnike sumarno obilježe, docira u čistih sječinah samo sječina odkaže i nakon izradbe i složenja cepanih drva ista premjere i prebuletaju. § 93. odpada posve, pošto § 94. se drvo dražbom prodavati imade. Pošto je kot. šumarom nemoguće svakoj dražbi sbog ogromnih putnih troškovah prisustvovati i pošto se drvo čestokrat radi pogibelji zatezanja , bezodvlačno prodati mora, to bi se § 94. imalo dodati: „Lugar vlastan je prodati konfiscirano drvo ili od vihra oboreno, ako je vrednost stabla izpod 5 for. ako je vrednost preko 5 for. ili ako je više stabalah, kojih vrednost preko 5 for. iznaša, tada mora lugar, nadlugaru odnosno |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
- 215 — šiim. pristavu procjene radi objaviti, koj imađe procjenu obaviti te dražbu nakon proglasa kroz obć. poglavarstvo obdržavati". Nadilazi U vrednost u pogibelji stojećeg dražbenog predmeta 20 for., tada se imade procjene i prodaje radi kot. šumariji prijaviti. U svakom slučaju ako je iole moguće imade se dražbeni predmet pri kot. šumariji prijaviti. Ova povlast vredi samo za slučaj dokazane pogibelji u otezanju i to ako je stablo vihrom oboreno ili kroz štetočinje posječeno, te nikako od kiadje nije možno nadzirati i ako doprema drvetu do sigurnog mjesta V3 vrednosti stabla nadilazi, ili ako je pogibelj vode. Svaka ovako prešno izvedena dražba imade se odmah kot. :´umariji dojaviti uz izvješće, kada te iz kog´ uzroka jest dražba izvedena. Svaku po lugaru ili hadlngaru, šum. pristavu izvedenu prešnu dražbu imade šumar i nadšumar na panju sgodom kontrolirati. Za poveće dražbe preko 50 for. imade se dozvola od gospodarskog ureda zatražiti. Dražbe kojih pojedini dražbeni predmeti procjene od 10 for., a ukupna procjena svih dražbenih predmetah 50 for. nenadilazi, može, ako je procjena polučena, i ako su novci uplaćeni šumar na licu mjesta odobriti. Dražbe pako, kojima se u takovih slučajevih nebi bar procjena polučila, može gospodarski ured polag okolnosti odobriti ih pako novu procjenu razpisati. Sve dražbe kojih pojedini predmet procjenbenu vrednost od 10 for., ili procjenbena vrednost svih predmetah 50 for. nadmašuje, imadu se ako se kod njih procjena nepoluči visokoj kralj, zemaljskoj vladi na odobrenje predložiti. § 95. dodati valja: Svaki posjednik gradivog bud gorivog drveta imade se na upit osoblja šumske obrambe izkazati, da li je drvo zakonitim putem nabavio, — s toga imade isti prigodom kupnje preuzeti od prodavaoca i izvoznicu — u protivnom slučaju dužan je kupac i prodavaoc solidarnu štetu vlastniku šume nadoknaditi. Primjetba ova tim je nuždnija što obrtnici, gostioničari, trgovci kao i ini nepravovlaslnici nekupuju potrebita drva za ogrev i gradivo od vlastnikah šume, već takova od pnivovlastnikah kriomice prekupljuju, i tirai na prekomjerno pravljenje šumskih smetah žiteljstvo upravo bodre. Pošto je naredbom visoke kralj, zemaljske vlade od 11. ožujka g. 1879. broj 3720 preprodavanje drvah dotičnim ovlaštenikom zabranjeno, nadalje što ovlaštenici samo toliko ogrevnih drvah dobivaju, da jedva svoju potrebu podmire i što od iste ništa prodati nemogu, bez da si nebi za svoju potrebu šumskom štetom uadomješćivati mor.ili i time šume haračili, nadalje pošto je u interesu uzdržavanje šumah i zaštite šumskog vlastničtva u interesu narodnoga gospodarstva i javnoga mor.ila neobhodno potrebno, da se to kriomčarenje i preprodaja drvah zabrani i haranje šumah prepreci, osim toga što se takovim preprodavanjem bave većinom onakovi žitelji, koji nikakova gibiva niti negibiva imetka neposjeduju, — te potom makar i prijavljeni, nisu kadri vlastniku šume štetu nadoknaditi. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
— 216 — Nemože se u ostalom vlastniku šiime oduzeti pravo pripadajuće svakomu inomu državljanu glede stićenja vlastničtva tim više, što je šumu sbog raztrešenosti i svestranog lahkog pristupa od toli mnogobrojnog pohlepnog pučanstva najteže bolje rekuć nemoguće upravo občuvati. — § 96. odpada skroz, pošto se drvo imade jedino dražbom prodavati. § 97. iza točke f imade se još dadati: da lugar mora nositi sobom crvene ili plave krede, te čekić, uz to službenu knjigu i mieračku vrpcu. Čekić i kreda su sbog toga nuždni da njima nepovlastno podsječeno drvo i panj obilježi. § 98. jest nejasan i nepruža vlastniku šume odnosao njegovu čuvaru-lugaru nikakovog zakonitog sredstva, kojim bi kadar bio nepoznatog štetočinca razpoznati, te po tora štetu odkriti, i vlastniku šume zadovoljštinu pružiti. [sto tako valjalo bi potanko označiti ta prisilna sredstva kojimi je vlastan lugar štetočinca prisiliti, da natovarena drva do najbližeg obć. ureda od veze. Za lugarsko osoblje valjalo bi s toga u krepost staviti sve one zakonske ustanove i povlastice, koje uživa oružničtvo. — § 99. jest gotova nesmisao, pošto su šume većinom toli daleko od obćinskih poglavarstvah udaljene, da je gotova nemogućnost poslužiti se pripomoći obćinskih poglavarstvah. Osim toga valjalo bi u zakonu pobliže označiti kada nastaje slučaj pravedne obrane — postoje ta reč preširokog znamenovanja, te daje natezačem paragrafah priliku zaslužbe, a ubogo lugarsko osoblje dovadja u sto neprilikah. U § 102. imade se dodati iza točke d: „Lugari obvezani su izim toga svako po šumaru ili upravitelju šumsko-gosp. ureda preduzeto nadziranje i pregledanje njihovih svezovah kao i ino službovanje u službenu knjigu ubilježiti. Ustanova § 106. glede prepisa prijavnicah i podnašanja u izvoru i u prepisu gospod. uredu jest neopravdana tim više, što se takovim prepisavanjem prouzrokuje šumarom toli ogromna i neodoljiva pisarija, kojom bi zaprečen bio skupoceno vreme na vanjske mnogo važnije poslove obratiti — stoga fe ista ustanova imade skroz izpustiti, a dosadanji jednostavni postupak prijavnicami o prekršajih suprot sigurnosti šumskog vlastničtva prdržati. Ustanova § 107. glede vodjenja bilježnicah i zapisnika o naknadi šumskih štetah skroz je suvišna i nepotrebna, pak se s toga oba ta zapisnika iraadu ujednostručiti polak sada u uporabi nalazećih se kaznenih registrah kod ovih imovnih obćinah. Ustanova § 109. glede nadležnosti oblasti za razpravljanje prijavah o naknadah šumskih kvarovah imade se sliedećim naćinom promieniti; U nadležnost suda spada: o) ako efektivna vrednost ukradjenog stabla ili zlobnog oštećivanja kulturah prouzzočena šteta nadmašuje 25 for. 6) tko ukrade već izradjeno drvo za uporabu ili prodaju, |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
— 217 — c) zločin sačinjava šumska kradja ili zlobno oštećivanje u kulturah ako li je vrednost ili šteta i izpod 25 for. ako u tom pogledu koja od onih predleži, usled kojih kradja ili zlobno oštećivanje u smislu kaz. zakona (§ 174., 175. i 176.) zločinom se smatra, đ) ako je krivac u 5 godinah bar 3 put kažnjen bio radi prekršaja suprot sigurnosti šumskog vlastnićtva, tada postaje običnim šumskim kradljivcem te bez obzira na iznos vrednosti sačinjava svakim ma i najmanjim prestupkom zločin kradje (§ 175. k. zak.). Obćinska poglavarstva vlastna su razpravljati prekržaje sbog nepovlastnog ugona niarve na pašu i žirenje u otvorene šume polak zakonskog članka o poljskom redarstvu od 14. siečnja 1873. Svi ostali prekršaji suprot sigurnosti šumskog vlastničtva podpadaju u nadležnost polit, oblastih t. j . podžupanijah ili kotarskih uredah. Tom sgodom nemože podpisani propustiti, da nespomene i sve one faktore koji rade oberučke u zatoru šumah a ti su: a) Za podmirbu podvostručenih sada diobom zadrugah potrebštinah pravovlastnog žiteljstva izdaje se koli ogrevno toli gradjevno drvo svemu kolikomu žiteljstvu pravoslužnosti na šumsko dobro imajućemu. b) Za podmirbu troškovah uprave i poreza prodaju se veći kompleksi šumah. c) Seljaci naviknuti sve svoje potrebštine iz šume podmirivati kao sol, obuću, porez, globe, namet i t. d. — kradu i preprodaju drvo na domaće nepravovlastnike, paromline i t. d. — naročito pako ovdje u grad Koprivnicu i Belovar — kod kojeg nedjela podupiru neuko seljačtvo odnosna gradska poglavarstva. đ) Neurednim razpravljanjem šumskih štetah, kao i prekasnim istom za 5—6 godinah utjeravanjem odštetah, bodri se seljačtvo na posvemašnje devastiranje zasadjenih šumskih površinah tako, da su mlade branjevine sve popašene, biljke ed marhe prevršene, te mladice do zemlje odrubljene — jednom rečju, uz ovakov postupak sudbenih i političkih oblastih izgubljena je svaka nada ma i uz najveći napor činovničtva i lugarskog osobja očekivati uspeh budućeg uzgoja visoke šume. Rado u ostalom priznati moramo, da jedan činovnik uz ostale svoje službene poslove kod kr. podžupanije Belovarske ma i ilz najveću revnost i marljivost nije kadar podnesene prijavnice o prekršajih suprot sigurnosti šumskog vlastničtva niti razpraviti, a kamo li dosudjeue odštete ovršbenim putem uterati — od preke bi stoga potrebe bilo, da vis. kr. zemaljska vlada izvoli rad pospješenja razpravah i dosudjenja odštetah dodeliti podžupaniji još jednog činovnika. e) Obraslim 10—20 godinah starim branjevinam nemila ruka nerazboritog seljaka podmetne u proleću vatru samo da mlade biljke posahnu i tako se isti dočepa valjane paše. Navedenih pet faktorah uzdrmali su do temelja obstanak imovnih obćinah — te nestane li se istim — naročito kradnji drveta i devastaciji, pašom branje |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 218 — vinah — za dobe na put, sjećat će se današnje uprave potomstvo suznima očima poput kršnih Primorcah — i Dalmatinacah, koji proklinju nekadanje gospodarstvo Mletčanah. Eazglobiv dosad navedeno, razabrati se mora, da se upitne ustanove zakona od godine 1881. bez preobilnog činovničtva i lugarskog osoblja a po tom ogromnog troška provesti nedadu, naročito puko da fizička snaga šumara nedosiže, da naprćenim dužuostim udovoli; osim svega toga da je obzirom na lošo financijalno stanje imovine, pisarničko, blagajničko i vanjsko rukovanje i službovanje preobsežno, nepotrebno i preskupo. Prigodom izpravka upitnog zakona sbog podneska na razsudbu zemaljskom saboru, umoljava se visoka kr. zemaljska vlada, da blagoizvoli obzirom na iztaknute činjenice upitni zakon sliedećim preinačiti odnosno nadopuniti: § 5. U 12 liniji počam od reci: „Sve dopise do godišnja nagrada" izpustiti posve. § 6. Iza reći u drugoj liniji imovne obć. šumskih činovnikah dodaj: „i službenikah t. j . lugarah i podvornikah". Osim toga dodaj §-tom, „svakomu šumaru imade se odmjeriti paušal za uzdržavanje dvajuh konjah, a osim toga izplačivati pripadajuća dnevnica za uzdržavanje, odnosno prehranu". § 7. Posle reci činovnici u 6 liniji dodaj „i službenici t. j . lugari i podvornici". § 8. Imenovanje činovnikah i službenikah kao i premještaj obavlja se izborom po zastupstvu imovnih obćinah, na temelju predloga upravitelja gosp. ureda, odnosno za lugarsko osoblje, kotarskog šumara sporazumno upraviteljom. Imenovanje može biti samo pod istimi uvjeti, što su propisani za naimenovanje činovnikah i službenikah državne šumske uprave. Izbor činovnikah gospodarstvenog ureda imade se zemaljskoj vladi podnašati na potvrdu. Na strani IV-toj § 9. liniji 6 — 12 promieni ovako: „Imovne obćine dužne su ukamaćivati službovne jamčevine u gotovo položene, po kamatnom mjerilu prve hrvatske štedionice u Zagrebu, te takove na zahtev uložitelja koncem svake godine izplaćivati. Isto tako dozvoljava se od položenih u ime jamčevine vrednostih papira prispele coupone rezati. K naputku za provedbu u § 4. zakona od 8. lipnja 1871. o odkupu služnostih te uredjenja zajedničkog uživanja. § 1. Slovo b dodaj, „crkvene obćine u kohko je na njih prigodom diobe šumah obzir uzet. § 2. Dodaj: „Pravo na uživonje šumskih služnostih nije moći prodati. Ako koja pravovlastna obitelj izumre, njezino pravo pripada zajednici živućih imovnih članovah". § 5. odpada, jer ćela ta dosta skupocjena radnja neima nikakova smisla, a ako bi i imala, to nije od potrebe, da prisustvuje imovinski izaslanik. Za označit godišnju potrebu dostatno je držat se ustanovah § 20 i 21.otog naputka. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-^ 219 — § 6. dodaj: „Učiteljem ni orguljašem, koji neuživaju stan u naravi ae pripada ogrevno drvo. § 18. Mjesto da šumari pobiraju liiiiitne takse za ogrevno drvo imade taj posao obavljati obć. načelnik. § 27. u 4-toj liniji odozdo, mjesto uloženjem glavnice u državne papire ili u prioritete takovih željezoicah imalo bi se dodati: ili posudbom uz provedbu intabulacije na nepokretni imetak pravovlastnog žitelja. K naputku za izmjeru, procjenu te uredjenje šumah. § 38. dodaj: „Grdje su šume od veće vrednosti rabiti valja za uredjenje gospodarstva saksonsku methodu t. j . razdobno razdelenje polag površinah (Flachenfachwerk). K naputku za službovanje i gospodarenje kod imovnih obćinah. § 1. imao bi ovako glasiti: „Vrhovni nadzor nad ovimi šumami vrši zemaljska vlada. U tu svrhu imade se ustrojiti poseban strukovni šumarski odsjek kod zemaljske vlade, kao i šumarsko nadzorničtvo, mjesto dosadanjih vladinih povjerenikah. § 23. ima glasiti: U djelokrug šumarsko-strukovnog odsjeka pripada; a) sveukupni nadzor nad šumskim gospodarstvom, 6) rešenje parbenih i dvojbenih pitanjah šum. zakonarstva, c) izdavanje dozvolah i odlukah svih trajno označenih šumah. Naročito pako imade taj odsjek: odobraviti godišnje proračune, revidirati izdatke, odobravati drvosječne i gojitbene osnove, nadzirati šum. gosp. učilište Krizevačko, bditi nad drž. šum. izpitom; — izini svega toga izdavati naredbe i naputke glede šumskog gospodarenja pojedinim posjednikom šumah stojećih bud pod posrednim bud pod neposrednim nadzorom vlade ter u obće rukovoditi šumarsku upravu u zemlji. § 8. Šumarski nadzornik imade bditi, da se propisane ustanove glede uprave i uzdržavanja koli državnih toli privatnih i obćinskih šumah kao i točno obdržavanje gosp. osnove izvadja, osim toga preuzima šumarski nadzornik duž nosti vladinih povjerenikah u § 8. navedene, kao i one sadanjeg šum. nadzor ničtva, koje nisu pod § 2. i 3. označene. § 9. Polag gore navedenog imade biti u prvoj liniji „Šumarski nadzornik" mjesto „Vladin povjerenik". U § 10. mjesto točke G. imade biti: „Šume imovne obćine nije dozvoljeno dielit niti na jjoj^dine jjol. obćine, niti sela, a još manje na pojedine pravoužitnike". ~~ ——""fTs. imao bi se ovako promjeniti: Kraj obćenitih dužnostih, što ih predsjednik u svom svojstvu kao član za stupstva imovne obćine i gospodarstvenog odbora vršiti imade, obvezan je isti sa zivati članove odbora i imovinskog zastupstva sbog zasedanja i viećanja, te istim predsjedat, kao i čestjekrat osvedočit se koli o vanjskom, toli o nutarnjem službo vanju gospodarstvenog ureda, te o tom zastupstvo prigodom posiela izvješćivati 17 |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— 220 — § 20. dodaj: Upravitelj gospodarstvenog ureda imade vazda i smije jedino u prisutnosti šumara ili njegova zamjenika vanjske poslove, naročito doznake ili pohvalbe radnjah obavljati. ~ U § 23. točka 2. vodjenje zapisnika o doznačivanju drva, podjedno mjerbenog zapisnika odpada, pošto se drvo jedino dražbom prodavati imade; — točka 6. i 7. imade se polag priloga pod I. ujednostruciti tim više, što se taj način kod gjurgjevačke i križevačke imovne obćine eminentno uporabivim pokazao. § 25. odpada , izpod § 23. navedenih razlogah. § 28. proteže se Uh na ujednostručeni kazneni upisnik. § 35. Prve četiri linije ostaju, ostalo imade ovako glasiti: Priposlate izkaze potrebštinah po pojedinih mjestnih obćinah ako pravo vlastnici bezplatno gradivo drvo dobivaju, šalju se šumariji uz kratki nahrbteni nalog, na odkaz jur procjenjenih i numeriranih stabalah. Šumar doznaku obavi, te opet naledjičnim izvješćem izkaz radi pohrane gospod uredu povrati. Ako se za drvo plaća pristojba tada šumar dobiv izkaz potrebštine putem obć. ureda proglasi dražbu med pravovlastnici koji su potrebu najavili, na za prodaju izlučena procienjena stabla. Izpod procjene nije dozvoljeno drvo izdati kao i nijednomu pravovlastniku preko dokazane potrebe više drveta kupiti. Izkaz sa ubranom svotom pošalje šumar tada gospod. uredu. Ostatak neprodanih, za prodaju izlučenih stabalah, prodaje se posle putem dražbe nakon obnarodavanje u službenom glasilu. Prema tomu postupku imade se u opazki obrazca ili u otvorit se imajućem stupcu priloga 8. naputka a § 20. upisati kod imena dotičnika kupljeni broj stabla te dostatna svota. Gorivo drvo imade se prodati putem javne dražbe. Odkaz deputatnog drveta pravovlastnom žiteljstvu sledi na temelju katastra za ušumljenje pojedinih obćinah sumarno. Obćinski načelnik dužan je nastojati da pravoužitnici u naznačeno vreme, po naputku šumskog osoblja odkazano drvo usjeku i uvitlaju, nadalje, da posljp obavljene i)remjerbe i biljegovanja množinu uvitlanog drveta primi na temelju odnosne doznačbe i katastra za ušumljenje isto porazdeli, te ozbiljno nastojati, da tečajem ustanovljenog vremena iz šume pravoužitnikom izvezu. Osim toga dužan je obć. načelnik da limitne takse za gorivo drvo od suužitnikah pobere i gosp. uredu prije doznačivanja uruči, pak je prama tomu i § 18. naputka a promenjen. Obrazloženje nalazi se pod § 87. i 92. U § 39. navedene ustanove protežu se lih na izdavanje paševnicah i žirov nicah — pa se stoga ustanove glede izdavanja doznačnicah na drvo skroz iz pustiti mogu. § 41. Glede načina izplate radnikah imao bi se tako preinačiti, da se sve šumsko-gojitbene radnje obavljaju jeftimbom, te samo u izvanrednih slučajevih u vlastitoj regiji — kod prvanjeg slučaja pako da je dovoljno, da izplatnicu podpišu šumar, lugar, te dva skroz vjerodostojna svedoka. |
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 53 <-- 53 --> PDF |
- 221 — § 45. Podnašanje žirovinskih izveštajah zemaljskoj vladi jest skroz su išno, pa se itnade upitna ustanova sasvim izpustiti. § 47. Isto tako imade se izbrisat ustanova glede podnašanja mjesefinih iziještajah od strane šuraarijah putem gospodarst\enoga ureda zemalj. vladi. § 48. Isto tako suvišan — izpustit. I 83. Imade se dodati: „Prigodom svakog službovanja šumara u šumi imade prisustvovati lugar, osim toga med službene dužnosti šumara spada i prisustvovanje u glavnih imovinskih skupštinah". § 87. Valja u sklad dovesti polag § 35. § 90. Imade se dodati: „gdje su velika sela i gdje šumski kotar raztrešen, imade šumar bar tri nedelje unapred proglasiti, kada će u istom selu paševinske pristojbe pobirati. Osim toga imade se u potvrdi još naznačiti vrst i broj marve, za koju je paševinska pristojba plaćena. Za § 91. vredi isto. § 93. odpada, jer se drvo dražbom prodavati imade. § 94. imade se polag u razjašnenju navedenog promeniti i nadopunili. I 95. valja dodati: „svaki posjednik bud gradivog bud gorivog;, drveta imade se na upit šumarskog osoblja, te javnih stražab izkazati, dali je drvo zakonitim putem nabavio — s toga imade isti prigodom kupnje preuzeti i izvoznicu — u protivnom slučaju dužan je kupac i prodavaoc solidarno štetu vlastniku šume nadoknaditi. § 96. odpada — jer se drvo dražbom prodaje. § 97. dodaj: „Lugar mora nositi sobom — crvene ili plave krede, čekić, službenu knjigu i mjeračku vrpcu. § 98, jest čisto nejasan, valjalo bi s toga točno označiti „prisilna sredstva" kojimi se smije lugar u slučaju potrebe posluživati. § 99. Valjalo bi točno označiti kad nastaje slučaj pravedne obrane". § 102. iza točke d dodaj: „Lugari obvezani su izim toga svako po šumaru ili upravitelju gospod ureda kao i inog predpostavljenog preduzeto nadziranje i pregledavanje njihovih srezovah kao i ino službovanje u njihovu knjigu ubilježiti. § 106. preinačuje se time, da se prjavnice nakon ubilježbe u kazneni registar u izvoru podnašaju gospod. uredu, ovaj opet iste ubilježi u svoj registar, odstupi nadležnoj oblasti. Oblast nakon razprave gosp. ured ubavjesti — ovaj u posebnom stupcu to zabilježi. § 107. Vodjenje bilježnice i kazn. registra jest suvišno, s toga se taj paragraf sa 106. imade ujednostručiti polag dosadanjeg postupka pri imovinah Gjurgjevačkoj i Križevačkoj. § 109. imade se polag u tumaču navedenog promeniti. § 113. tako preinačiti, da i od službenikah t. j . lugarah uplaćene globe teku u mirovinsku zakladu. Time sam najbitnije točke promenit se imajućih ustanovah zakona od god. 1881. u celosti iztaknue prama ovdašnjim odnošajem, u čvrstoj nadi, da iste prigodom sastavka novog zakona nebudu ostale glas vapijućeg u pustinji. ^ * |