DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 209 — imađu, uzkračeno je suvlastniku posuditi, ma kakov nepokretni imetak posjedovao, iz imovinske blagajne potrebitu za poboljšanje svog gospodarstva glavnicu, a osim toga nosila bi na nepokretnine privatnikah uložena glavnica mnogo veće i sigurnije, uz providbu intabulacije, kamate — docira uloženjem u državne papapire, te austro-ugarske željeznice, uz to, što su kamate preneznatne, nepruža se niti dostatna garancija za uloženu "glavnicu a kamo li kamate. Osim toga mi znademo da lihvari i ini guljari naroda posudjuju seljakom , uz prevelike kamate novac tako, da s vremenom seljak na prosjački štap doći mora — pa zašto nebi imovna obćina — taj novi izum za narodnje vlastelinstvo ako joj je pri ruci razpoloživa glavnica, seljaku kao suvlastniku, mesto bog zna komu u pomoć priskočila. U ostalom tom ustanovom prikraćen je seljak ili ini suvlastnik u uživanju pripadajućeg mu prava — koje je jednostavnom ustanovom drugomu dodieljeno, bez da se je on kao vlastnik ote glavnice ikada bud sam bud kroz svoje zastupnike toga prava odrekao. 0 naputku 0. za izmjeru procjenu te uredjenje šumah izjaviti je, da uzev u obzir propise, koje taj naputak propisuje u § 38. morala bi biti formula tako zvane poboljšane kameralne taxacije, nu da je ta metoda točna za gojitbu po sjećah i za proračunavanje prihoda — to je dvojbeno — jer se obćenito znade, da ta formula imade samo historičku vrednost. Tko nebi tvrdnji ovoj vjerovao neka pogleda u Judeichov „Forsteinrichtung" na strani 326 gdje se izrično kaže, da je ta metoda iz gospodarstvenih obzirah negativne vrednosti i lih tamo uporabiva, gdje se bezobzirno mlade šume seči mogu u pomanjkanju seči dozrelih starih sastojinah dočim se potonjim dozvoljava čekanje bez svakog prirasta makar i 100 godinah ili čitavu obhodnju — a to sve za postići normalnu zalihu, koja se može i tamo nalaziti, gdje su šume na najstrašniji način poharane na pr. pol šume je sasvim posjećeno, nekultivirano, te puka golet u 120 god. obhodnji — druga polovica sastoji se iz starih podpunog obrasta 120 god. normalnih sastojinah, daklem po toj metodi tuj je normalna zaliha — ili su sve sastojine na ´/^ poharane 120 god. stare i tuj je norm. zaliha. Iz tih navodah vidi se, da takova metoda za valjano uredjenje šumarskgospod. uporabiva nije — a to dokazuje i to, što je ta metoda svud zabačena, izim u onih pokrajinah gdje drvo neznatnu vriednost nereprezentira kao što je Galicija, Bukovina i t. d. a gdje se je god rabila, prouzročilo je konačno haranje odnosno izsječenje šumah. U § 39. navedena Hundeshagenova formula za potrajnu prebornu gojitbu još je neznatnije vrednosti od prvašnje — jer je to obćenito poznato, suvišnim se čini dalje o tom govoriti. Kod nas najbolja bi bilo, bar gdje su šume od veće vrednosti, uporabiti saksonsku methodu t. j . razdeljenje polag površinah (Flachenfachwerk) koja imade temelja, te koja bi kadra bila pružiti vlastniku šume jasnu garanciju o valjanom uredjenju. Osim toga razmjerno bilo bi otom methodom laglje i jeftinije uredjenje no prije navedenim. |