DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 56 <-- 56 --> PDF |
— 224 — gospodarstveni razvoj naroda hrvatskoga iifin veleznamenit — valjalo bi da se isti i svrsi shodno i dostojno proslavi. — Za postići pako tu svrhu — neka nežase oni, koji su tomu zvani, da čim prije započmu predradnjami, za svečanost otu — jer razdobje je kratko i brzo če proći — a polje djelatnosti veliko je. Osobito pako mislimo, da nebi bilo zgorega, da se čim prije u tu svrhu, ustroji oveći odbor bivžih slušalaca kao i prijatelja zavoda, koji bi onda imao poduzeti dalnje ka realizovanju te namisli". — Izkaz javnog šumarskog osoblja u Hrvatskoj. U starom provincijalu namješteno je ukupno 37 javnih šumarskih činovnika, (izuzam one državne šumarsk e uprave ) i to, 7 žup. nadšumarah, 23 t. z. kotarskih urbarno-obćinskih šumara i 7 obćinskih šumara (gradskih i plemićkih obćina). Kod krajiških imovnih obćina pako namješteno je ukupno 69 šumarsko-upravnih činovnika i to: 1 šumarnik. 10 nadšumara, 10 protustavnika, 6 šumarskih procjenitelja, 28 šumara, 2 pristavsi, 5 šumai´skih vježbenika, 2 šumarska oficiala i 5 šumarskih akcesista — konačno valja tomu još pribrojiti 5 šumarsko-upravnih činovnika, namještenih kod visoke kr. zemaljske vlade u Zagrebu. Godišnji troškovi plaće i stanbine tog osoblja iznašaju sveukupno okruglo 93.000 fr. Lovačke crtice. Gt. M. O. šumar u D. — daleko slovi kao lovac. Lov najmilija mu zabava iza napoi´nog šumarskog rada. — Mnogogodišnja praksa — učini ga lovcem vele izkusnim — a zato ga i svatko rado sluša, kad počme pričati zgode i nezgode, koje je preživjeo u šumi, u lovu, — Boraveći nedavno kod njega, pobilježih sliedeće crtice, koje mi isti gospodin iz svoga pametara saobčio : „Svršivši šumarsko učilište, bio sam šumarom u K—. Jednog se dana odputih sa gradjaninom i prijateljem lova B. P. — u lov, u obližnju šumu gradsku „Zupetnicu". —- Jedva što dodjosmo tamo — poće pas goniti. — Mi se odma ponamjestimo — oekajuć zeca. — Ja sam stajao nedaleko zakržljalog ostarog, krošnjatog graba. — Pas sve to bliže k meni goni zeca — a ja čekam — na jednom stane pas — al zeca ja nevidim. — Pas stoji pred grabom — laje — gleda — traži i opet laje. — Gledam i ja — a nut u tu mi oko zape na krošnji spomenutog graba — kad imam šla gledati. — U sried krošnje skučio se zec — samo mu ušesa nemirno vire uz hrbat izmedju grana. — Nišaniti — prask — i zec se protegnu — sve to se zbilo u tren — ja ubih zeca na stablu! Bilo je g. 1877. pod kasnu jesen — imadosmo lov u „Cvetkovačkom lugu". Vrieme vlažno — šuma močvarna. — Stojeć na štantu, sjetih se nebi li mi možda patroni puške bili vlažni — ter ih uzeh prenabijati. — Al kad tamo jadna mi patrona neće nikako u ciev — nabijam ja simo — nabijam tamo — kad najednom prekinem jedan kokotS, na puški — bez da sam ipak mogao naboj u ciev utierati — i nepre ostane mi drugo — već morah odrezati patronu ~ samo da uzmognem zatvoriti pušku — pa da mi tako bar jedna eievih bude spremna. — Jedva što ljutit nad zbivšim se — zatvorih pušku — eto ti tri srne — kako jure spram mene. — Bila rulja, jedan srnjak i dvije srne. — Ja dignem pušku na srnjaka — pogodim ga oštro, a on se sruši — dočim srne odjuriše šumom. Videć, da srnjaka neusmrtih sasma, od metnem pušku, skočim do njega — i kleknem nanj, da ga nožem do kraja ubijem. — Al gle nevolje — jedva se ja na njega smestim, kad se on digne — a ja jašim — nasta borba. — Srnac svom snagom teži napred — baca se i bori — a ja držee ga za rogove i glavu — sjedim što jače mogu — i jašim na srnjaku kroz bare, blato i trnje — dok se nezaustavismo, da borbu nastavimo — dok ga napokon, krvav i blatan ipak neshrvah- učiniv tako kraj toj srnečjoj jašnji i borbi po obstanak ! Godine 1878. zimi tjerasmo u „Krčih" lisice. — Moj pas naišao na liju. Nasta hajka — preko oveće čistine — mi stojimo na jednome kraju — a pas lisicu tjera na drugom — čekajuć da nam lija na puškomet dođje — gledamo tjeralicu — al kad imamo i gledati šta — sustavi se lisica — kraj trčka — digne rep — a moj pas — umjesto da na nju navali — bome se šnjom sveže. Mi skočismo da ih raz |