DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 58 <-- 58 --> PDF |
— 226 — Žaloštni pojavi. Piše nam prijatelj : U novije doba, čula se žali bože u javnost! prečesto glasovi, da su medju našim šumarsiio - upravnim osobljem žali bože zavladali ođnošaji, po moralni ugled vrlo štetni i žaloštni. Prigovori, pritužbe i iztrage radi pronevjerenjah i inih kojekakovih nepođobština u službi nečuvenim se načinom umnožavahu — a što je pri tora najgorje, prigovori ti nisu bez temelja bili, kako to iz odnosnih razprava proizlazi. — Ove me okolnosti ponukahu na raznoliko razmatranja ob uzrocih njihovih, pa sam tom prilikom došao takodjer i do sliedečih rezultata: Od godine 1880. do danas, poznato mi je ukupno 43 slučajeva iztrage, u gori iztaknutom smislu proti šumarskoupravnom osoblju n nas, služedeg što u državnoj što u obćinskoj službi. Izpustivši imena spomenuti je još sliedede: Tečajem trijuh godina podpalo je disciplinarnoj iztragi 20"/(j sveukupnog našeg šumarsko-upravnog osoblja. Napose pako 13 "/u sveukupnih đržavno-šumarskih ii´/j , imovno-obćinskih šumarsko upravnih činovnika. Od svijuh 43 pod obtužbu stavljenih bilo 23 tuđjinca, a 20 hrvata, 44"/^ svršilo je inostrane srednje škole, (a naročito one u Eulenburgu, Weisswaseru i t. d.) a 44"/,, nauke na šumarskoj školi u Križevcih, 16"/^ pako svršilo je strukovne nauke na visokih škola i akademija. (Od sveukupnog šumarsko upravnog osoblja u Hrvatskoj i Slavoniji služedeg svršilo je tek 30"/!, višje šumarske zavode, 60"/^ srednja učilišta, a lO^/d odpada na empirike). — Od onih 4 3 pod obtužbu stavljenih, bude nadalje usljed toga odpušteno 18"/^ — riešeno od obtužbe bez dalnje kazni 3"/u, dočim su ostali disciplinai-no kažnjeni bili, bud premještenjem, bud osudom na platež odštete i t. d. Spomenuti nam ostaje konačno jošte i to, da nam je pisac tih redaka naročito označio i zgode i imena pojedinih prekršitelja, ter da je uzeta za temelj gornjih izkazah obstojnost, da bi´oj šumarsko-upravnog osobja Hrvatske i Slavonije iznaša 210, da u državno-šumarskoj upravi namješteno 64, a u imovno obdinskoj 70 činovnika. Žalostne te istinite i nepobitne činjenice, nedvojbeno zaslužuju pozornost mjerodavnih faktora — upučujudi na potrebu radikalnih mjera, na polju naše šumarske uprave. Sabirajte koru žutikovine. Da se kora korena žutikovine (Berberis vulgaris, Berberizenstrauch) za bojadisauje na žuto upotrebljuje poznata je stvar, da ista pako i u nas može postati vrielom privrede, dokaz tomu, da žitelji u okolišju Samoborskom tu koiu skupljaju, suše, ter kilo iste sa 20—24 novč. prodavaju, privredši si tako mnogi njih na dan po 1 for. a. vr Koru tu kupuje agent njeke trgovačke kuće iz Tarvisa. — Naši pašnjaci i živice hvala Bogu obiluju tim korovom, a naša pastirčad mogla bi bezdvojbeno liepu svoticu godimice privriediti, sklupljajudi i sušedi koru žu tikovine. Biedki pojav. Žitelj Stojanovid iz Tuka u obdini Severinskoj, imade kozu, koja redovito dvojke imade, nu ljetos okozila se ista trojci, što je nedvojbeno, dosta riedki pojav u koze. K statistlki šumarstva. Vadimo iz izvješda podžupanije riečke za god. 1883. — „U svrhu dobave šumskih biljkah za pošumljenje kiša, posijano je u obdinskih bašdah : 10 kila crnoga bora (Pinus austriaca), 10 kila bieloga bora (Pinus silvestris), 5 kila morskoga bora (Pinus njaritima), pol kile kanarskog bora (Pinus canariensis), pol kile mutavoga bora (Pinus strobus), 5 kila javora (Acer pseudo platanus), 5 kila pajasena (Ailanthus glandulosa), 10 kila koprivida (Celtis australis), 5 kila jasena (fraxinus excelsior), 5 kila jesika (fraxinus ornus), 20 kila bagrena (Kobinia pseudo accacia), 20 kila lovorike (Laurus nobilis), sve ovo šumsko sjeme dobro je niklo, te dobite od tuda biljke dobro stoje. Sa šumskim! pako biljkami, dobitimi od sjemena prijašnjih godinah posijanoga nasadjeno je : a) u obdini Grobnik ´A´jz jutra krša sa 4050 komada jagnjeda, 1645 komada crnoga bora i ´/4 jutra sa ruskom vrbom (Salix uzalensis). Jagnjed dobro stoji, ostalo je stradalo od žege. |