DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 4/1884 str. 9 <-- 9 --> PDF |
— 177 — je učinjen, pa ćemo za koju godinu vidjeti, dali će napredovati, kano što pajasen, crni jasen, grabi koprivić koji su u smiesi presadjeni i u tih predielih. Hrast medunac zauzimlje prvo mjesto, u hrvatskom Primorju, od pamtivjeka, a i dan danas on raste većinom u obćinskih šuma, kao šiprak, jer se tuj šume nizko gospodare, u pašnjacih posjednikah, viditi je medjutim i debelih stabalah, ali su obće nepravilnog uzrastaja. Drvo medunca je osobito tvrdo, te stoji u dobroj cieni, jer ga rabe za brodove, samo se žali Bog takovog debelog hrašća malo nalazi. U obćini Grižane, nablizu sela, pokušalo se ove godine i našim hrastom lužnjakom. Žir je posadjen jesenas, i dobro je poćerao, a nadati se da će se uzdržati, jer je tuj kras vlažan, tako da i topole (jagnjed) koje su posadjene, ove, i prijašnih godinah, sasma dobro napreduju. Kod vrela (zdenca) u Grižanih nalazi se jedna ogromna velika topola, koja ima 2 metra u promjeru a podpuno je zdrava. Bagrenu posadjenu u istoj obćini, čini mi se, da neprija krasno tlo, jer raste skerdljavo a nejma nade da će se do pravoga stabla podignuti. Drvo koprivić, koje je tuj svagdje udomaćeno, raste bujno, ali ga je po šuma riedko vidjevati, jer se šume brzo sjeku, u koliko se tuj sitnom šumom gospodari. Na Trsatu kod Rrieke nalazi se stabalah koprivića od znatne debljine i visine, u istom mjestu naidjoh na nasječeno stablo, koje bijaše u promjeru debla 92 cm. debelo i 370 godinah staro, (to je drvo dakle godine 1578. poniklo, odnosno onda, kada se je Vuk Krsto Frankopan Tržački rodio, i kad su turci taj grad oteli), po tom sudeć, može koprivić više stotina godina živiti. Drvo koprivića je žutkasto-bielo, čvrsto, osobito žilavo, toga radi traže ga za raznovrstno orudje, koje napose iziskuje žilavo drvo. Od istoga drva prave se i dobra bičala, koja su u trgovini dobro poznata, a i za ogriev je takodjer izvrstno drvo. U istom mjestu nalaze se stabla od šestilja (maklena) riedke debljine i visine, tako izmjerih ondje jedan panj, koji imadjaše u promjeru 37 cm. a star bijaše, kako sam pronaći mogao 250 godina. Iz toga se vidi, da šestilj na Krasu može više stoljeća živiti. Od ostalih drveća, opazio sam tuj njekoliko stabala od Judikovine (tuidelja), znatne debljine i visine, kao u koprivića, a mogu biti i u godinah jednako stari kao spomenuti koprivić. Judikovinu je po šumah tamošnjih samo žbunj. Lišće mu je liho, na glavnoj 10—14 cm. dugačkoj petlji stoji 5—7 jajoliko dugoljastih obostrano sauženih listića, lišće je obično 4 cm. dugačko do 2 cm. široko, gladko, kožnato, s lica svietlo - zeleno, s naličja mrkije a ostaje dugo preko zime na stablu. Na Ušću vidjaju se miehuri, koje bagude prouzročuju. Plod pečkovica, velik kao grašak, modrast i mrko-piknjast ima malo soka, koji zaudara kiselinom. Drvo Judikovine u obće je cienjeno, samo što kod nas u onoj mjeri neraste, da bi moglo za veliku porabu služiti. Stolari i tokari rabe ga za fino orudje, jer je čvrsto, a dade se i fino izraditi i laštiti. Osobito cienjeno je to |