DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 14 <-- 14 --> PDF |
~ 300 ~ Hrast moramo tako uzgajati, da mu rast bude uspiešan, i da nam što više pred i nuzužitaka daje. Sa bukvom koja tlo veoma popravlja i tim mu uzrast pospiešuje, može se on valjano za istu svrhu uzgojiti: Glavna nam ima biti skrb i pravilo: da uzrast hrasta u smjesi sa bukvom najviše pospiešimo ranim i onda Češće opetujućim proredjivanjem. Hrast bo treba da ima uviek (?) čim više slobodna stanja, a da mu nuz to bukva tlo zaštićuje, radi toga mora se on već u mladosti tako uzgojiti, da bude uvjek nad bukvom donekle vladajućim, da ga ona neuzmogne nikako podrediti, — jerbo bi u suprotnom slučaju bukva svojim gustim granjem hrast nadkrilila. Znademo nadalje iz izkustva da s nijednom vrsću drva nemože hrast tako bujno uspievati, kao u smjesi sa bukvom uz potrebnu njegu. A i bukva uspieva veoma dobro, jer joj riedka hrastova krošnja ništa neprieči. Navedosmo pako već; da, gdje hrast pojedince i istodobno sa bukvom uzrašćuje bude od iste nadkriljen. Dočim se opet izkusilo, da je hrast možno lahko hrpimice u bukovih sastojina odgojiti. Ovdje će k tomu dobro poslužiti što je veći diel imovnoobćinskih bukovih šuma do sieče i pomladbe došao. U ovakove prediele koji u sječu dolaze treba, da odmah hrast nasadimo, gdjegod prostora ili praznine medju stabaljem ima ili si takove umjetno napravimo. Naplođbu možemo dvojakim načinom izvesti, tako, ili da usadimo hrastov žir pod motiku ili da si odgojimo posebne hrastove presadnice. Najbolje su dvogodišnje. U hrpah izvedena napiodba medju bukvami najbolja je. Naravno je da možemo gdje nam okolnosti dopuštaju i u redovih mjestimice saditi. U sječinah pako, gdje već od naravi ima naplodjena hrastova podmladka ili makar panjevnih izboja, treba mu pi´iskočiti u pomoć lišiv ga čim ranije starog drveća ili drugih zasjenujućih ga vrstih, a i onda kad nam je napiodba već i osiegurana, neprekrstimo ruke, već i nadalje posvećujmo osobitu pozornost hrastu: njegujmo ga i proredjujmo primjerno sve do polumuževne dobe. Hajka. Hajka, jest najobljubljenija vrst lova u naših krajevih, a s toga držimo, da neće bit s gorega, ako saobćimo u sliedećem članak, što no ga poznati šumar i lovac, velepoštovani g. kr. katastralni nadzornik Josip Ettinger, još g. 1859., na njemačkom jeziku, objelodanio, u svojem djelcu: \,Forst unđ Jagd Kalender fiir die Militargrenze", znajući, da će bezdvojbeno osobito mladje naše drugove zanimati, poduke tog veterana hrvatskih šumara i hrvatske šumarske knjige. „Hajka, upriličuje se kod nas ponajpače na kurjake, i njim sličnu grabežljivu zvjerad. Nerazumnog ponamještanja lovaca kao i hajkača radi, medjutim riedko kada, da je lov okrunjen žudjenim uspjehom, pa s toga držim, da ću mnogom lovcu, a naročito i šumaru, kojemu obično pripada i arangiranje takovih hajka, ugoditi, ako li u kratko tuj iztaknem ponajglavnije obzirom na vučje hjake, |