DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 312 — Ne bilo dugo a ono već se čiismo tik vrati brzicu šumiti — a za kratko doleti u sobu jedan lugar — te nam javi, da se u blizini prolom oblaka zbio te da nam valja bježati iz mlina — jer da smo u pogibelji da se potopimo. Našto se mi cim bržje moguće preselimo u višje stojeći štagalj — nu jedva se to zbilo — sruši voda uz silni prasak i buku mlin — a gradju mu voda odpiavila — i tako se mi spasismo sjegurne smrti. Užasna li bijaše drugi dan naša okoliš — a opraštajuć se od osobja — reće mi beritener posve žalostno ozbiljnim glasom; sad vidite g. forsteru — što je naša služba— takova je bila — a i u buduće se možete nadati drugoj. Jućer se prevalismo — noćas malo da nismo zaglavili — a tako se dogadja cesto. U obće to što mi trpimo, ni vojnik u ratu netrpi više — zato bi trebalo da nam se svaku godinu službe duplo raćuna — u ostalom u Vaše zdravlje — (pritom nagnu čuturu) u zdravlju se vratili g. forsteru! Ja se od vezem — razmišljajue još dvigo putem — o potežkoćah kojem je šumarsko osobje a službi izvrženo — te o istini riećih moga adlatusa. 0 njekih po šume štetnih gribovih/^ Po Thitmenu saobćuje J, Šugh. Žalibože dosada malo je koji praktičara šumara žrtvovao gribovom onu pažnjUj koju pogledom na njihovo pogubno djelovanje naročito u kulturah zaslužuju. Usuprot tomu uživaja već sada kornjaši bud štetni, bud koristni po tumara, dosta veliku pažnju, pa će biti malo koji zastupnik zelene struke, koji se nebi s njima dovoljno upoznao bio; dočim se na gribove, kako rekoh, malo ili baš ništa obaziralo nije. Uzrok ove opreke biti će to, što je pogubno djelovanje kornjaša mnogo očevidnije, nego li ono gribova; prvi bo prouzrokuju tako rekuć javne; drugi pako više sakrivene i težko opažljive štete. Već odavna bijaše zaslužni veteran šumarstva, prof. Thtimen, toga nazora, da je hypotesa o štetnih i koristnih gribovih nevaljana; te da je usuprot tomu svaki grib, koji na kojem mu drago dielu biline ili životinje prebiva, ovomu jamačno i štetan. Neka je dakle ova šteta tako mala, da tako rekuć niti na život napadnutoga bića neupliva, to je ipak sigurno pritomna, ma bilo i kako ograničene i lokalne važnosti. Oslanjajuć se na predpostavku, da je svaki parasitični grib neprijatelj naših kultura, kušat ću ovdje opisati nekoliko vrstih šumskom drveću pogi^ beljnih gribova, koji poglavito živo Ušće bilja napadaju, pa će možebit ovi redci * Vidi: »Zentralblatt ftir đas ^esaitimte Forstwesen.« God. 188B. str. 428. i sliedeći čla- Bak i^Ueber einige, lebende Blattex ]>e^Yolme^lde Pilze unserer Waiaer.« |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 27 <-- 27 --> PDF |
— sn — koga toga potaknuti, da obrati malo veću pažnju tim toli neznatnim ali ipak važnim neprijateljem šuma. Ascomyces alutaceus Thllra. Ob ovom gribu piše Tliumen sliedeće: „Prigodom njeke exkurzije u lipnju 1879. po prekrasnih šumah lisinžke doline u dolnjoj Austriji, opazio sam nedaleko ruševinah staroga Kamersteina, medju Kaltenleitgebenom i Rodavnom, jedan 40—45 godina stari lirast,´kojega je lišće množinom smedjih pjegah posuto bilo. Kad sam ovo lišće pobliže promatrao, opazih i uzrok ovih pjega najme njeki grib, koji se je poput malenih puljaka plohom lista razširio. Podpuno nepravilno, neobaziruć se na rebarca lista, nalaze se na listu dvie, tri ili više baršunaste pjege, kožasto smedje boje, koje su kadkada tako spojene, da osobito kod miadjega lišća, čitavu piojku izpunjuju. Ovaj grib prouzrokuje, kako već rečeno, malene puljke, kojih više zajedno tvori na licu lista male konvexne smedjasto sive neopredjelene mrlje. Mikroskopična iztraživanja dokazaše moju prvu predmjevu, naime da imam posla sa njekom vršću „Ascomyces´V k<^j^ se ali od svih do sada poznatih znatno razlikuje, te joj i zato nadjenuh gore navedeno ime. Vrećice (Asci) kod Ascomycetah, kao što jesu Gvmnoascus, Exoascus (ovaj potonji tvori kod.šljiva tako zvane rogače ili kilave šljive) i Enđomjces ne nastaju u plodnjaku (Fruchtkorper), nego se slobodno razvijaju, što svaka za se izmedju ili u epidermatičnih stanicah lista, te se onda, probiv tjenicu (cuticulu) slobodno na površini šire. Oblik vrećice ove vrsti valjkast je (ili pravokutan), na nutarnjem tinju nalaze se bezbojne, jednostavne i okruglaste truske." Vrst hrasta, na kojoj je ova nametnica nadjena, bijaše Quercus pubescens "VVill., crni ili maljavi hrast. Do sada nije nijedan dragi slučaj poznat, da bi ovu vrst hrasta ascomyces napao bio, već je u Mljetcih i u okolici Napulja na našem običnom kitnjaku nadjen. Neima dvojbe, da je pojav ovakovoga griba u tolikoj množini kao što u spomenutom slučaju štetonosan. Thilmen je težkom mukom našao na 1^2 metra dugoj kitnjastoj gi´ani, izuzev mlado lišće, tek 10 do 12 listova, koji nebi tim gribom okuženi bili. Respiracija i izmjena plinovah osobito se tada osujećuje, kada je vehk dio lišća okužen. Ovako okuženi list ne može svojili funkcija obavljati, te je dovadjanje po bilinu toli važne uzdušne hrane manjkavo. Svakako je ovo štetan grib, koji bi, da se u većih hra&tovih sastojinah epidemički pojavi, velike, pače veoma osjetljive štete na prirastu počiniti mogao. Zaključujući ovime razmatranja o „Ascomyces-´ vrsti, spomenuti mi je, da ih imade još više, koje na našem šumskom drveću, kano na johi, brezi, javoru itd. živu. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 28 <-- 28 --> PDF |
— 314 IL Glocosporija na Bukvi. Glocosporium, vrst, koja u rod Melanconideah spada, karakteristična je sa svoga trusnjaka, koji se sastoji od jednostavnih, petljicastili, kratkih koučića, i sa svojimi jednostaničnimi dugoljastimi ili valjkastimi truskami, koje stvaraju pod tjenicom zdjeličaste, teklinaste (gallertartig) razgranjene kupice. Do danas poznato ih je preko 150 vrsti, koje se skoro izključivo na živom lišću drveća nalaze. Pojavljuju se pako u manjih ili većih raznobojnih pjegah, koje ipak neradjaju uvjeke truleža. Na bukvi nalazimo tri od ovih vrsti, koje se češće jedna sa drugom zamjenjuju, pa neće biti s gorega, ako se ovdje, o njih i koja obširnija reče. Jedan već odprije po Desmasieru, pod imenom „Sabrella Fagi" opisani grib na venućem i uvenulom lišću bude kašnje od Westendorpa pravim imenom Glocosporium nazvan. Ovaj grib tvori na naličju lista nepravilne, neograničene i malene pjege, smedjasto zelene ili maslinaste boje; na licu lista pako crveno smedje, više manje okrugle pjegice. Veoma maleni crveno smeđji, ali ipak prostim okom vidivi, kupici trusaka nalaze se hrpimice, pojedine od mnogobrojnih trusaka prozračne su i bezbojne, dugoljasto jajasta oblika. Pa dočim je ovaj rod toli velik, to neima gotovo flore, u kojoj nebi bio zastupan, nu jer je šteta, neznatna, dvojim, da bi se koji od šumara dosada bio na to obazrio. ^ Kako već spomenusmo, pojavljuje se ovaj grib pod konac vegetativne |)eriode lišća, te životnoj snazi vrlo malo ili baš nikako neškodi, najviše da mu konac vegetacije za tjedan ili dva uskori. Daleko je veća šteta, koju ostale dvie vrsti Glocosporiuma bukvi nanašaju. Čini se, da je jedna vrst ovih Glocosporia i to Glocosporium Tuckelii Lasc. mnogo razširenija, jer se nalazi po Njemačkoj, južnoj Austriji i Italiji. Ovim gribom okuženo lišće možemo radi njegove u kolovozu i rujnu skiietno smedje boje već na daleko zamjetiti. Hrpe gribova pojavljuju- se na obih strana plojke, gusto zbite u nepravilnu osušenu nulju. Kupici su maleni, /utkasti, obično razpucanom tjenicom lista ogrnuti; truske pako jednostavne yii, bezbojne i lancetasta oblika. Thiunen promatraše ovu nametnicu putem, vodećim od Wisbadena na uzlazak k Pllatti. Tu bijahu sve bukve, počam od najstarijega stabla do najndadjega izbojka okužene ovim gribom, pa pošto je to bilo u rujnu, a lišće se je već ovom karakterističnom skrletnom bojom zaodjelo, možemo lahko zaključiti, da je preranim osušenjem lišća vegetativna perioda istoga pokracena, pa s toga i bezuvjetno šteta prirastu nanesena. Treća od ovih vrsti jest napokon Glocosporium Exjccans Thilm., koja nam je do sada samo na razmierno malom teritoriju poznata. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 29 <-- 29 --> PDF |
— 315 — Kod ove vrsti nalazi se velika množirm sme<]ja>stilK gusto zbitih kupica na obih strana plojke, te prouzrokuje postanak velikih, izsui^.enih. binedjastili pjega. Iznimice razširuju se te ljage od ruba lisfa pranm sredini i to uvjeke tim redom, da rasta postepeno od vrha prama podnici lista, (a nikad od podnice prama vrhu), zauzindjuć kadkada čitavu plojku. Mrlje su svietle, smedjaste i zeleno sniedjim rubom omedjene. a truske sa dvie kapljice, dugoljasta i eliptična su oblika. Ovaj poslednji grib poznat je samo dosada na bukvi, i to na Fagiis silvatica var. atropurpurea, u bašćah i šetalištih goričke okolice. Na običnoj bukvi veoma je riedak, pa istovjetno sa drugirni prerano odpadanje lišća prouzrokuje. Mimogred budi spomenuto, da su u Thilmenovom djelu: /Herbarium mycologicum aeconomicum" ove poslednje dvie vrsti obsiruo pod brojem 238. i 598. opisane. III. Pestalozzia monohaeta Des. Jedan zanimivih i u rod Pherophideah spadajući grib jest „Pestalozzia," Truske ovamo spadajućih vrsti vretenasta su oblika, sastojeće od 4—5 stanica, od kojih su srednje 2 ili 3 obično mrke boje, dočim su krajnje bezbojne. Gornja stanica okrunjena je dviema ili trima bezbojnima dlakama, koje su prama vanjskoj strani zavijene; dočim se je doljnja stanica u vrctenasti silj pretvorila. Na živom, mrtvom i uvehlom lišću raznoga bilja, kao i na granju, plodovih i šešarkah živi veliki niz pestalozzia vrsti, koje se tim karakterišu, što prave razmierno velike plosnate, obično lahko odstranjive, tamno crne kupice, koje, ako se grib na lišću nalazi, ograničuje svietao rub. Nas osobito zanimajuću vrst i to jednodJaku pestalozziu, nalazimo veoma često na kitnjaku, redje na pitomom kestenu, te ju možemo razpoznati po okruglih, izsušenih i trulih, smedjasto sivih mrljah. Ove mrlje dosta su guste, tako da možemo na razvijenom listu hrasta do 8 takovih mrlja zamjetiti, koje su bez ikakova sustava poredane. Usuprot tomu tvore kupici više manje koncentrične krugove. Truske su od Pestalozzije monochaetae četverostanične, sa jednom malom, nješto uzvinutom dlakom. Uzroci, zašto je pestalozzia monochaetae našem drveću štetna, isti su kao i kod G-locosporiah. Već u ljetu pojavljuje se pestalozzia na hrastovom hšću. to još prije, nego se pojave oni crni kupici, obumre veliki dio listnoga tvoriva. List postane škuljav, podere se, pa može, ako je atmosfera podulje vlažna, i u gnjilobu preći. Drveću nisu gribovi kadri prouzročiti smrti, ako se i u velikoj mjeri (^to je obično i slučaj) pojave, pa se zato nemoramo zanj toliko bojati, kano za mlaiije drvlje i zeljnato bilje, kojemu ovakovi gribovi i pogubni biti mogu- Ka štimskim štctiteljem ih moramo ali ipak računati, a kao takovi opet zaslužuju, da se uman praktičar na nje osvrne. |