DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 45 <-- 45 --> PDF |
™ 331 ~ drvlja, koja će se ,svnkako obzirom na pojedine vrsti drvlja od gore pomenute Hocbnelove tabele razlikovati. Kao što direktni ])okusi Hochuelovi, tako i metlioda, kojom se je množina pepela i vode opredjelila, pokazale nam, da četinjače mnogo slabije transpi riraju od listaca, i da jasenovo lišće najsnažnije transpirira. Nu dočim po Hocli nelovih pokusih brezovo i bukovo liš(´e obzirom na trans[nraciju odmah iza jnsenovog sliedi, te u tom pogledu javorovo i briestovo lišće nadmašuje, — stoji usuprot obzirom na sadržinu pepela i vode bukovo i bi´ezovo lišće izajavorovog i briestovog. Isto tako transpiriraju u svedjer vlažnom tlu omorike snažnije od bora, a ove opet snažnije od jele, što se obzirom na sadržinu pepela nikako ne slaže. Bez dvojbe je, da će pokusni resultati drugačije izpasti, ako se stojbinski odnošaji više u obzir uzmu i ako budemo zemlju u (pokusnih) loneih samo toliko polievali, koliko šumsko tlo oborinami vode dobije. Ako bi se na pr. bori i breze od mladosti počam na pjeskovitu i suhu tlu uzgajale, to bi im i žiljevje sigurno drugčiji oblik dobilo, a veličina trangpiracije, bila bi pod timi nepovoljnimi odnošaji, kakovi se u naravi u istinu i nalaze, nedvojbeno mnogo manja nego li nam to pokusni lonci pokazuju. U ostalom dokazuju nam ti pokusi, da brezovo lišće na vlažnom tlu veoma snažno transpirira, a to isto da i kod borovog lišća biva, — odakle sliedi poznata činjenica, da obe te vrsti i na čretu uspievati mogu. , Možda će se g. dr. Hochnel odlučiti, da i u tom pravcu svoje tegobne pokuse nastavi.^ * Opazka . U zadnjem brojii podlcrala se u posljediijein redkn pogrieška, naime mjesto: ,,Iišće na sunčanih stojbinah manje transpirira", ćitaj: „lišcj? na sunčanih stojbinab tek nešt o jač e transpirira/´ ISa^zličite Triesti. P m gg. suradnikom ,,Šumarskog lista!" čast mi je javiti, da sam po želji glavne skapštlne, kao i slavnog upravljajućeg odbora^ i u interesu stvari, odlučio i nadaije rukovoditi urednictvo ovoga iisia, i s toga molim svu p. n. gg. članove družtva, da me u tom mom radu kao dosada, tako i nadaije izvole podupirati Odnosni dopisi i pošiljke pako, neka se vazda upravljaju izravno na osobu podpisatog i pod adresom; Zagreb, streljačka ulica br. 5. kat I. Fra´m Ž^aver KesterbaneU. Sjednica upravljajućeg odbora. Odsutnosti p. n. g. predsjednika i tajnika dnižtva radi, mogaše upravljajući tek na dne 11 . listopada obdržati sjednicu, u svrhu utanačenja priprave za ovogodišnju glavnu skupStinu. U koliko je pako medjutim već jesen nastupila bila, držao je upravljajući odbor, da nebi bilo uputno u to doba godišta sazivati skupštinu u Novu Gradišku kako to svoje doba urečeno. već da se za ovu godinu sazove za dne 26. listopada u Zagreb poslovna glavna skupština, u Novoj Gradiški pakoj da se dogodišnja glavna skupština svakako obdržaje; o ćemu medjutim na drugonie mjestu obširaije izvješćujemo^ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 46 <-- 46 --> PDF |
3B2 — Iiiep primjer. Slavna oto6ka imovna oblina votirala jest pripomoćnoj zakladi šumarskog đružtva svotu od lOO for. Ugledale se i ostale imovne obćine u taj primjer — aa da namisao naša uzmogne uroditi eim prije željenim plodom. Natječaj. Kod gospoštije grofa Pavla Pejacevića u Pođgoraća, imade se 1 se&njem 1885. popuniti mjesto vlastelinskog gumara. Plaća 500 for. i 12 bvati goriva i prost stan. Namještenje sliedi izprva samo privremeno. Odnosne molbe valja upraviti na vlaste linske upravitelj stvo. Kod gospoštije Daruvarske imade se popuniti mjesto šumarskog pristava, sa godi šnjom piačom od 200 for. prostom obskrbom i stanom. Višji šumarski državni izpiti u Zagrebu. Obdržavaui su dne 6. do 10. listopada poznatim naSinom. Kandidata se ukupno 11 prijavilo — i to 9 bivših slušatelja zavoda križevačkoga i jedan bivši slušatelj visoke škole u BeČu. Izpitu se podvrglo njih 8 — dočim su trojica odstupili i to jedan bolesti radi. Četiri kandi data, i to 3 križevačka i jedan beČki slušatelj budu reprobirani — četvorica pako položiše izpit — dobrim uspjehom. Svi kandidati osim jednoga (koji u Dalmaciji na mješten) služe kod obtSina u Hrvatskoj i Slavoniji. Za pismeni izpit bijahu stavljena sliedeća praktičn a pitanja: 1. Prednosti visoke, srednje i sitne šume, te način kako se te Šume pomladjuju? 2. Prometila po kopnu, i koji su glavni momenti pri tom? 3. Ustanovljenje Šumskog dohodka, po poprečnom pi-irastu i kameralnoj taxacionalnoj metodi? Nadajmo se^ da su to posliednji izpiti po staroj preživljeloj naredbi. Šumske prodaje. Dne 21. srpnja obdržavana bi kod kr. podžupanije u Za grebu dražba (uz pismene ponude) od 450 hrastovi h stabal a iz Šume j,Mokrice" Šumsko imovne obtSine Polonja — Novomjesto procenjenih na 4484 for. 60 novČ. Stiglo je ukupno 8 ponuda i to ponuda H. Sehdnwalda glaseča na 6025 for. — L. Perina na 5500 for. — L. Bavagnogli na 6011 for. — A. Berndorfer 5097 for. — A Stram 5433 for. — G-. Gruawald 4500 for, — V. Šunko 4550 for. i J. 0. 4219 for. — Dostalcem bi A. Berndorfer sa ponudom od 6097 for. Dne 11. kolovoza: obdržavana bi kod iste podžupanije dražba od 600 hrastovi h stabal a iz šume ^^Lug" Šumsko imovne obćine Sv. Helena procenjenih na 13664 for. Stiglo je ukupno 11 ponuda, i to, ponuda H. Schonwalda na 18185 for. N. Steinera ua 16275 for. L. Perina na 19250 for, — I Iskra na 18100 for. — G-. Pristera na 16,080 for. — L. G-rLlnwaIda na 20,088 for. — Y. Marenca na 17150 for. — A. Berndorfera na 14730 for. — A. Fave na 17910 for. i ponuda L. Blauhorna glaseća na 20.554 for. 55 novč. koji bi dostalae. Dn e 27. rujn a obdržane bi opet kod iste podžupanije, ponovna dražba 1000 hrastova h iz šume „DemerŠćica" Šumsko imovne občine Demerje procenjenih na 13879 for. 80 nvČ. — Stigle su ukupno 3 ponude, i to, ponuda A. Berndorfera sa 6750 for. J. Iskre na 5065 for. i L. Švarc a na 6001 for. nijedna ponuda medjutim nije primljena. Dn e 9. listopad a obdržana bi kod kr. šumar, ravnateljstva u Zagrebu dražbovna prodaja hrastova iz državnih šuma u gradiškoj i brodskoj pukovniji, sliede*5im uspjehom: Za šumu ^,11 ina greda" procenjenu na 103.008 for. (sa 4568 hrastova) stigle su sliedeće ponude: J. Me7er i Siska sa 110.008 for. -~ M. Pollak iz Daruvara sa 117.531 for, — Merkadi i Schlesinger iz Zagreba sa 108.678 for. — C. Morovi<5 iž Siska sa 114.225 for. i dostalae M. Schneller i TrontI iz Karlovca sa 121,644 for. Za šumu „Opeke " (1177 hrastova) procenjenih na 38.245 for., ponudio je J. Me^er 49.009 for. — J. Juhn iz Požege 42005 for. — Merkadi i Schlesinger 39.067 for. — P. Mat^kovič iz Jasenovca 40.475 for, i dostalae L. Perin iz Vrbovca sa 42.250 foi% |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 833 - Za Sumu ^^M e-d j u s t r ugorj o´´ (19.067 hrastova) procenjenih na 54.995 for. ponudiže. J. Mevor 60.100 i´or. i dostalac IJ. Rern iz Ueća 62.170 f^r. Za KUinu ,,Snšo" i978 lirastova) procenjenih na 27.610 ibr. ponudiJ^e. Merkadi i Scldcsiin^or 28.575 for. K. Bonjhadi iz Mitrovicc 18.6^;8 for. iz Mitroviee 28.668 for. i d os talac J. Juhn 31.050 for. Za šumu „Des" (10097 hrastova) procenjenih na iJ 7.939 for. poniidiše, Gro- mers)>ach i Herman iz Siska 67.939 for. — E. Por iz Županje 71.460 for. i dostalac A. Gilbert h Županje 78.151 for. Za Sumu „Smogva" (1306 hra( 1306 hrastova) procenjenih na 22739 for.j ponndiše J. G-. Bauer i G-umersbach 23786 for. — E, Bon^hađi iz Mitrovice 26604 for. i dostalae F. G-amirsebek iz Mitrovic e 26969 for. Za šumu „Žerjavinac" (2466 hrastova) procenjenih na 104.808 for. ponudiše Valentin iz Barče 112.000 for. V. Verhan iz Siska 114.840 for. Pier i Peren iz Zagreba 115.350 for. i dostalae M. Vuki sinovi iz BudapeŠte 121.151 for. Dn e 10. listopad a pako obdržana bi dražba Šuma investitionalnoga fonda krajiškog sliedećim uspjehom. — Došlo je ukupno 25 ponuda, a prodane su: šuma „Kragunja " (3186 hrasta) procenjenih na 128.623 for. — Valentinu iz Barča za 158.000 for. — Šuma „Orljak" (2297 hrasta) procenjenih na 104.513 for. — J. Sedlakoviću iz Osieka za 128.000 for. — Šuma „Bok" (3139 hrasta) procenjenih na 84.851 for. — C. Schlesingeru iz Zagreba za 112.587 for. — Šuma „Paovo " (10570 hrasta) procenjenih na 296164 for. — C. Kremsiru iz Zagreba za 361501 fr. -— Šuma „Sveno" (1905 hrasta) procenjenih na 52100 for. — H. Hartlu iz Osieka za 67970 for. — Šuma „Deš" (11776 hrasta) procenjenih na 340018 for. —Ch. Hermanu iz BeČa za 362.300 for. — Šuma ,,Tikar" (3584 hrasta) procenjenih na 104366 for. ~ Mautner i Mulleru iz Zageba za 112.000 for. — Šuma „Somovac" (5069 hrasta) procenjenih na 138.409 for. — C. Morović i ŠipuŠu za 155.575 for. — Šuma „Blato " (4564 hrasta) procenjenih na 111405 for. — J. Grumersbaehu i Hermanu za 122160 for. Šuma „Smogva" (2410 hrasta) procenjenih na 49403 for. — S. Merkadi i E. Bonjhadi za 62900 for. — Šuma „Jasenova " (7619 hrasta) procenjenih na 185.327 for. — Her. eskompt. banki za 201.700 for. Dne 16. listopada, obdržana bi kod Šumskog ureda brodske imovne ob(5ine dražbovna prodaja 5542 hrastovih stabala, sHedećim uspjehom: Stiglo je nkupno 40 pismenih ponuda^ i to; za Šumu „Grradina", 2421 hrasta procenjenih na 62000 fr. ponuda Mautner i Mullera na 65.000 for., poniida G-amirschega na 71889 for., ponuda Fiillera na 72.630 for., ponuda Verhahna na 73.630 for. i ponuda d ostal e a Hirsch i Blaži(5a na 74.200 for. Za Šumu „Orljak" sa 630 hrasta, procenjenih na 34-000 for., ponuda Blazića na 38.000 for.. ponuda V. Ilillera na 40.355 for., ponuda Eiillera na 40.950 for., ponuda Sedlakovica na 45.360 for., ponuda Verhana na 42.556 for., ponude J. Pfeifera na 42,530 for., ponuda Gramirschega na 44.989 for. ponuda Valentina i drug na 46.371 for., i ponuda dostaica Cristiana Hermanu a na 52.010 for. Za Šumu „Banovdol " sa 557 hrasta procenjenih na 22.000 for., ponuda Poora na 33.100 for., ponuda Eiiilera na 26.500 for., ponuda V. Hillera na 32,675 for., ponuda Mautnera i Mullera na 27.000 for., ponuda Gamirsehega na 30.989 for., ponuda J. Pfeifera na 24.350 for., ponuda Grašparca na 26.555 for. i ponud a dostaica Christ. Hermannaiia 33.470 for. Za šumu Kunjevce " sa 674 hrasta, procenjenih 21.924 for., ponuda Bla- ži 27.600 for. Za šumu „Mužki-Ostrov" sa 462 hrasta, procenjenih na 13.193 for., ponuda St. Gregera na 16.505 for., ponuda FulJera na 14.500 for., ponuda Hillera na 15.355 for., ponuda Ružičke na 14.500 for. ponuda Hermanna na 14,500 for. i ponuda dostaica Mautnera i Muilera aa 17.000 for. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 48 <-- 48 --> PDF |
-m Za.šnmu „Paovo" sa 415 hrastova^ pvocenjenih na 9752 for., ponuda Htillera na 11.355 for., ponuda Bauera na 11.000 for., ponuda Gamirschega na 12.389 for, i ponuda dostalea Gašparca nalS.lOO for. Za šumu ^Čunjevec^´ sa 385 hvasta, i^vocenjenih na 11.000 for., ponuda Gregera na 12.500 for., ponuda V. Htlllera na 12.355 for. i ponuda dos tal ca F ti llera na 12.650 for. Hrvatski šumarski koledar za g. 1885- G. kr. šumski nadzornik M. Vrbanić, izdati 6e za koji dan i opet svoj šumarski koledar za godinu 1885. Isti 6e biti ,6ve godine i sadržajem obilatiji a i opremom bogatiji. Osim svakogodišnjega sadržaja biti će u njem sadržana takodjer i zbirka zakona i naredaba, odnoseeih se na lov ; — zatim podpuni šematizam Šumarskog osoblja u Hrvatskoj-Slavoniji i Dalmaeiji i t. d, Drugi dio t. j . bilježnica biti 6e (prema zahtjevu) tako udešena, da će ju lugarsko osoblje moći tipotrebljivati za službenu porabu. — Upozorujuć ovime p. n. g. Šumare na to djelee veleštovanog pisca, nadamo se, da će mu poduzeće naići i na zasluženi od^iv. Odnosne narućbe neka se uprave bud na samog izdavatelja kr. šum. nadzornika M. Vrbanića, bud na upravu tiskare Dragutina Albrechta u Zagrebu. — Ciena knjige s poštarinom 1 for. 20 novČ. Izvješće o kr. gosp. i šumarskom učilištu u Križevcih, Frimismo izvješće za godinu 1883-/84. Istomu je sadržaj: I. Odgojivanje vrbe. IS^apisao profesor Dragutin Hlava. II. Školske i gospodarske viesti. Priobeuje ravnateljstvo. — Toli sadržaj koli i oprema, izvještaja odlikuju se svojom vrstnoćom. Izvješće nam bo pruža dovoljno jasnu sliku svega zavodskog djelovanja. Glasom izvješća dogodile su se sliedece promjene u uSiteljskom osoblju. zavoda: Dosadanji ućitelj gospodarske sti´uke Aleksa Russi dobio je naslov profesora^ zavodski tajnik Josip Lajer bude umirovljen, a ućitelj gospodarstva J, I*rugoveeki px-idieljen vladi na službovanje, docentom zakonoslovja pako imenovan je g. J. Holjae. ;— Slušatelji šumarstva poduzeli su opet pod vodstvom prof. Šumai"ske struke Drag, Hlave dne 18, svibnja ekskurziju u Korušku i Istru. Na zavodu službovalo je ukupno 14 osoba, od kojih. 12 učitelja. Slušatelja šumarstva bilo je na zavodu ,ukupno 53,; sveukupno pako slušateljah višjeg zavoda 78. Treći tećaj šumarah svršilo je ukupno 14 slušatelja, — Sveukuj)na \riednost zavodskih zbirka bijaše 32.980 for. ,75 novĆ. ; saraa gumarska zbirka imaše 1259 komada u vriednosti od 3200 for. Najvišu vriednost predstavlja knjižnica sa 2373 djela u vriednosti od 8623 for. 72 nov. Za zavod se ukupno izdalo 69,287 for. 24 novč., od koje svoje odpada na plaće, doplatke, pripomoći i nagrade osoblja višjeg zavoda, ukupno 18.586 for. 21 novĆ., za učevna sredstva,- pisarnićke potrebštine, poučno putovanje, razsvietljenje i čišćenje — 21&2 for. 65 novČ. — Djačko družtvo za podporu ubogih slušatelja imade glavnicu od 653 for. 51 novč. — Šumarska pitanja na pismenom konačnom izpitu bijahu sHedeća: L Matematička sknpina: , 1 1 . i. ´ ^ ´^-y -^---y´ - ´^y x.+ y 15 : 8 y .X^ 15y X -|-y + 15 y X — y = —y´ y = 2. Stranice nekoga trokuta zadane su i to: a = 25 met.; b = 29 met.; e == 36 met. Ako taj trokut oko najveće stranice —c — rotira, postaje tim dvočunj. Kolika je tjelesnina istoga? 3. Opis mapovanja sa theodolitom. , II. Prirodoslovna skupina. 1. Neka se navedu i opišu sva staniČja počam od najnižjih do najsavršenijih bilinah ? 2, Neka se karakterise paleozoička doba obzirom na tadašnju klimu i i´azvoj biiJnstva i živothijstva te navedu pojedine formaciji´ i opiar najvažnija obzirom na postalo u njoj kamenje V |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 49 <-- 49 --> PDF |
.y. Koji obzir imadete te kako postupate kod bonitaciije tla? III. Šumarska skupina. 1. Kako gkodi gnmam korov i koja sredstva rabimo proti širenju korova? 2. Kako upiivaju gume na duševno i materijalno stanje čovjeka? S. Kako se dade visoka suma pretvoriti u nizku i obratno nizka n visoku? K tomu sliedeći primjer za pretvorbu visoke šume u srednju šumu: Doba visoke šume je 40 godinah. Uporabna doba nastojnoga drve(5a 80 god. i postojnoga 20 god. Visoka stabk imaju polovicu površine pokriti? 4. Kojim načinom može Šumar ustanoviti visinu stojećih stabala? Opis visomjera od Faustmana. Gr. profesor Hlava dao je svoju gori spomenutu razpravu otisnuti i n posebnoj brošuri pod naslovom j,()dgojivanje vvbe", koju time svakomu strukovnjaku na uvid preporučujemo. Najveći sistematični popis hrvatskih knjiga. Akademijska knjižara LavosL Hartmana (Kugli i Deutscb) u Zagrebu, duga ulica br. 12 izdala je netom dosta obsežan i liep katalog hrvatskih knjiga i muzikalija. Ciena tomu katalogu jest 30 novČ., onaj pakoj koji kod rečene knjižare naruči knjiga najmanje za 10 for., dobiva ga bezplatno, I hrvatska šumarska knjiga nalazi se u njem ma i nepodpunu, to ipak dosta obsežno spomenuta — a i inaee doći če spomenuta knjižica dobro svakomu ljubitelju hrvatske knjige. Križevački šumarski zavod. Uiasa se, da visoka vlada jur u ovome saborskom zasjedanju osnovu zakona o iznovičnom preustrojstvu rečenog zavoda na pretres predložiti kani. Kako smo uvjereni o nesbodnosti današnjeg sustava rečenog zavoda, to radošću pozdravljamo tu viest, u nadi, da če se prigodom preustrojstva rečenog zavoda prije svega uvažiti pravedne želje i o^^ravdani zahtjevi naŠe struke i stališa tej stvoriti temelj bolje budučnosti šumarstva u Hrvatskoj, ustrojstvom visoke Šumarske Škole^- odnosno akademije u savezu sa sveučilištem. Hrvati na kr. ugarskoj. šum.arskoj akademiji u Schemnizu. Pišu nam, da je visoko ministarsvo poijodeljstva i trgovine, đopitalo jednom abiturenta rakovačke realne gimnazije a jednom senjske, godišnje podpore iz prihoda hrvatskih državnih suma, u svidiu omogučenja polazka kr. ugarske šumarske akademije u Schemnizii. Hajka i redka lovina. Dne 20, listopada t. g. obdržana bi u Vinkovcih, u šumskom dielu „Dubovica" hajka. Ista bijaše onduošajem primjereno povoljna, ubita su tri kurjaka, (dva su težko ranjena) jedan mačak i jedna lisica. G. mjernik Rogulja ubio je kurjaka vanrendne veličine, kojemu je polovica derne prednje noge, do izpod koljena manjkala, tako da je od licve za 15 cmt. krača bila, što je pako pri tom naj^ čudnovatije, da su se na toj nozi, tečajem vremena razvili }.odpuno novi tabani, dapače i jedan nokat! Prisutni lovci sudili su, da je taj vuk prije dulje vremena u gvoždju nogu ostavio. -^´ ^* Duhan . Poznati strukovnjak, ter urednik toli vrstno uredjivauog „Gospodarskog poučnika" g. Petar Biankini. izdao jest u Zadru, <> vlastitom trošku, vrlo poučno djelce „Duhan ili naputak kako se goji i priredjuje" koje ovime i našim drugovom po vani, obče poznatim dahandjijam, najbolje preporučujemo, držeč da bi daš sadnja duhana, koja več danas po njekih predjelih Posavine, dosta medju pukom razširena^ mogla postati velevažnom granom ratarstva, a baš šumari, župnici i pučki učitelji imali bi puku prednjačiti, ter ga podučavati u shodnom načinu uzgoja te toli ciene biljke. Knjižica imade 78 strana u maloj osmini, a razpravljaju se u njoj siieđcča poglavja. Uvod : poviest duhana, Botanika i vrsti duhana, Podnebje i položaj, Zemljište i priprava, Djubrenje. 0 izboru vrsti, Sjetva, Njegova razsada, Presađjivanje, Obradjivanje, Uštipavanje Škropljene, Neprijatelji duhana, Žetva duhanova lista, Uzgoj sjemena. Sušenje, Snimanje suha lišća, Troškovi i dohod, Literatura koja se bavi o duhanu. Tidimo dakle sadržaj zanimiv i obilat, a ciena neznatna, 50 novč. 25 |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 50 <-- 50 --> PDF |
^ 236 -™-´ Poziv hrvatskim šumarom i lovcem. Iz najnovijeg djelca gospođina profesora ,S. Brus i ne „Sastanak ornitologa i izložba ptica u Beču" vadimo u interesu stvari siiedeću izjavu: „Kako sam još godine 1882. u doma(5ih novinab objavio, složen je poticajem ki-aljeviča Budolfa odbor za motrenje seobe ptica u austro-ugarskoj monarkiji. Prijavilo se je usljed moga poziva 18 koji su se našli spremni, da se late toga zaistLi. netezkoga posla (Nu medju ovimi žalibože nijedan šumar! Opaz. ured.). Tiskan bijaše o trošku samoga kraljevio´a i naputak članovom postaja za motrenje ptica na hrvatskom jeziku i razposlan skupa spopisom ptica Iz Austro-Ugavske. Tuj su popisane odi vi^sti ptica latinskim znanstvenim imenom, a zatim sliede imena njemačka, magjarska, češka, poljska, hrvatska i talijanska. Pisac ovib redaka, kojemu je bilo skupiti i prirediti sabrane bilježke od članova postaja, imenovan je mandatarom, t j . zastupnikom odbora za Hrvatsku. A kakov je uspjeh bio? Do danas baš nikakav. Mjeseca ožujka ove godine izdana bi prv´a knjiga „I. Jahresbericht (1882.) des Comites filr orintbologisebe Beobachtungs-Stationen in Oesterreich unđ Ungarn von Vietor Ritter von Tschusi zu Schmidhoffen, lierausgegeben im Auftrage Seiner kais. und kon. Hoheit des durcbiauchtigsten kronprinzen Erzberzog Kitdolf. Wien 1883." I z Hrvatske i Slavonije nema u njem niti jedne bilježke. — Kako mi je urednik pisao, prJredjuje se več sada druga knjiga za g. 1883, a bit će gradiva iz svib zemalja monarkije, pa i iz Dalmacije, koja je liepo zastupana več u prvom izvješčuj pače iz Istre i iz Galicije. A koja zemlja neće biti zastupana? Jedina Hrvatska. „Zato su sada opet pisca ovih redaka, kako je več gore spomenuto, izabrali i u medjunarodni odbor za motrenje seobe ptica. Nu dakako ne A^ad njegova lica, on je sam u sjednici kongresa izjavio, da on pošto mu je uvjek sjediti i raditi u svojoj radionici, ne ima prilike Što motriti; ali izabran je zato, da se kao odaslanik i zastupnik hrvatske vlade pobrine za stvar, kojom on ima upravljati." Neče li dakle odbor za ukupnu monarkijn imati članova u Hrvatskoj za toli iiepu i za znanost znamenitu stvar, to če se pisac odreci jedne i druge Časti, da mu nebude zato osobne sramote, a tim će hrvatska inteligencija podati sebi velik testimonium paupertatis, kad se neće naći desetak Hrvata — a 18 seje bilo dobrovoljno prijavilo — koji bi btjeli tečajem godine bilježiti barem poznatije vrsti ptica selica. Kako sam rekao već u mom pozivu od g. 1882-, trebalo bi u svakom predielu naŠe domovine, da ima barem jednoga motrioca; profesori i učitelji, župnici, šumari i t. d, jesu prvi na to pozvani; nu izključen nije dakako nitko. „Zato tko bi bio spreman podupirati ovo poduzeće, neka se obrati na ravnateljstvo zooložkoga muzeja u Zagrebu/´´ Spominjuć tu izjavu g. profesora Brusine ~ - pozivljemo evo ponovno drugove naše, da se odazovu pozivu — na oast roda i doma, a u korist znanosti. Magjarski glas o naših državnih šumah. II II. svezku magjarskog šumarskog lista (Erđeszeti lapok) od g, 1883. čitamo pod gornjim naslovom siiedeću i za nas interesantnu razpravicu; Prigodom državnoga obračuna za 1880. godinu izmedju Hrvatske—Slavonije i Ugarske, uložen je od hrvatske strane prosvjed, što je državni računarski ured repartirao troškove izdatka, nastale provedbom šumarskoga zakona sadržanog u XXXL zak. čl. od 1879. i na Hrvatsku tako, da bi na ovu od tih troškovah do 36000 for. odpalo. — Kako smo pak iz razuili časopisa razabrati mogli, uvažilo je saborsko povjerenstvo za izpitanje zaključnih računa, ovaj prosvjed s razloga, što se tobože pomenuti žum. zakon ne proteže na Hrvatsku, te da prema tome ni provedbeni troškovi ovoj na teret pasti nemogu. Ova odluka povjerenstva za izpitanje zaključnih računa, čini nam se kriyom, jer se šum. zakon i državni vrhovni nadzor i na hrvatsko-slavouske šume, ma i ne aa |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 337 —´ sve, a ono ipak na stanoviti diel istih proteže. Da je tomu tako, jasno se vidi iz zak. <51. XXX. od 1868, XXX. i XXXiy. od 1873. i XL. od 1882´ U §. 8. zak. član. XXX. od 18G8. veli se, da Hrvatska-Slavonija i Ugarska zajednički rukovode nepokretni državni imetak, kako u pogledu uprave tako i zakonodavstva. Državne sumo su pak takodjer diel državnoga nepokretnoga imetka, kako to §.^ 2. zak. čl. XXXIV. od 1873. odredj^ije. Takovih šuma ima u Hrvatskoj-Slavoniji do 520.000 jutara, dohodci iz ovih šuma unilaze neposredno u državnu blagajnu, a s njima upravlja takodjer neposredno ministar za poljodjelstvo. Pošto sum. zakon od 1879. koji se i na državne gume proteže, ne čini nikakovih razlika izmedju državnih suma nalazeeih se u lirvatskoj-Slavouiji i onih u Ugarskoj, to je jasno, da se i §. 17. kojim se potrajuo gospodareige i svrsishodne porabne osnove prepisuju, kao i §§. 36. i 37. koji kvalifikaciju šumarskih činovnika i službenika odredjuju — takodjer i Hrvatske-Slavonije tiču. Uvaži li se dakle okolnost, da se ministar za poljodjelstvo u svrhu kontrole po~ trajnoga gospodarenja i pregledbe, odnosno preizpitanja gospodarstvenih osnova, samo zvanicnimi organi služiti može, to je i opet jasno i dosljedno, da troškove proiztiSut^e iz ustanova toga zakona dielomice i Hrvatska-Slavonija podmiriti mora. Na temelju XXX, zak. čl. od 1873. obavljena je podjela državnih šuma izmedju krajiških pukovnijah, konstituirane su takozvane imovn e obćine , koje sa svojimi sumarni cirea 575.000 jutara zapremaju. Po §. 7. pomenutoga zak. 61. moraju se ove šume i nadalje kao takove uzdržavati, a dotični dielovi krasa za šumsku kulturu upotriebiti. Kontrolu pak nad ovimi sumarni vrše organi kojim je povjerena vrhovna uprava državnih suma, dakle ministar za poljodjelstvo, ministar za poljodjelstvo pak vrsi tu kontrolu ili nadzor kroz svoje šum. zakonom sistemizirano osoblje — dakle vee i na temelju toga morao bi stanoviti dio troškova i na Hrvatsku — Slavoniju odpasti- Podkriepljuje nas pak u ovome i odpis Njegovog veličanstva izdan prigodom sjedinjenja krajine dne 15. lipnja 1881. inartikuliran u XL. zak. ci. od 1882. U §. 5. toga odpisa naime veli se, da sve one agende koje je vršio šumarski odjel postojavsi kod ravnateljstva l^irajiških šuma, odnosno kod glavnog zapovjedništva kao vrhovne upravne oblasti u koliko iste u smislu §. 7. XXX. ugarskog zak, član. od 1873. i u smislu §. 6. II. hrvatskog zak, 51. od,1809. u autonomni djelokrug hrv. slav. zemaljske vlade spadaju — prelaze na bana. Iz gore navedenoga odnosno iz odredaba zak. cl. XXX. od 1868, zak. čh XXX. i XXXi:V. od 1873. i zak. čl. XL. od 1882. sliedi : da troškovi koji proizticu iz provedbe šum. zakona sadržanog u zak. cL XXXI. od 1879. koja u svezi stoji sa pomenutimi zakoni, takodjer i Hrvatskoj-Slavoniji u stanovitoj količini na teret pasti moraju. Da li ti troškovi baš 36000 for. iznašaju kako je to državni računarski ured izkazao ili ne, to bi se moralo posebnun računom ustanoviti. A u koliko to drugi za Hrvatsku-Slavouiju u krieposti stojeći ključ dopušta, imali bi se po našem mnjenju ti troškovi proizlazeći iz ustanovah šumarskoga zakona po uzajamno ustanovljenom razmjernu podieliti." Saobdujemo ovu razpravicu u nadi da će ista tim više zanimati, što je u njoj izraženo mnienje jednog najuvaženijih ugarskih šumarskih čniovnika. I). J. K izložbi u Budapešti. Pišu nam: Brodska imovna obćina uvažujuć veliku važnost dogodišnje magjarske izložbe po razvoj hi-^´atskili šumarsko-trgovačkih odnošaja, dopitala jest šumskom ´uredu znatnu svotu od 5000 for., u svrhu priredjenja izložaka iz imovinskih šuma, kojih izradba je povjerena trgovcu S. uz naknadu troškovah. — Izložke same pako, čujemo da imovna obćina po obavljenoj izložbi nakana kr. šum. učilištu u Križevcih pokloniti.^´ — Tako bi trebalo, da i ostaU naši šumarski izložiteiji učine. |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 52 <-- 52 --> PDF |
Stogodišnjica. Dne 7. i 8. rujna slavilo jest osiečko streljačko družtvo stogo dišnjicu svoga obstanku. Svečanost bijaše u svakom pogledu dostojna družtva. Kod svečanosti bijaše zastupano ukupno 19. streljačkih .družtva. Samo osiečko druiitvo broji -2 5 streljaca. Vrhovnim meštrom družtva jest grof Petar Pejaćevie. . Orijaški hrast. Nedavno udari i upali grom najmanje 2000 godina stari dub u Klotzovu (zapadnoj Prusiji), obod debla imaše .1? ni., a promjer krošnje 30 m. — j>ub jest u toliko .oštećen, da je dvojiti hoće li još prelistati do godine. Još ovoga ljeta pohodi taj dub pmsko botaničke družtvo — kao njeki knriozum. Ogroman kostanj. Čitamo u „Obrtniku": Na Aetni ima više ogromnih koštanja od kojih jedan broji već oko 1000 godinah, u objamu da imade to ogromno drvo 64 metara (? ! ) Italija u obće ima mnogo ogromnih koštanja, poimence u okoliei Mantue i Toscane, gdje imade vise kostanjah do dO metarah (?l ) visokih, Zanimivo je i to, da se iz Italije svake godine izvaža koštanja za 2 milijuna lirah, (800.000 for.) Bedki pojav. U basći g. Durijanca u Karlovcu imade viedka jabuka, koja svake godine redovito po dva puta evate, a ove godine urodila jest čak i po dmgi puta plodom. Za lovce i šumare. Čitamo u „Gosp. listu^\ ^ ^^Koliko se lovaca nenahladi u lovu jer nemaju čitav dan uikave tople hrane ni pića. Dvorski iiabavljać Pfitzman u Leipzigu, sastavio se spravu 7 cm. visoku i 10 cn-n promjeru, koja se može nositi u lovačkoj torbi, a brzo sastaviti te špiritom podkuriti i za 6 do 8 minuta izvarlti grog, punš, ili Čaj. Stoji samo 6 maraka, a njemački joj je naziv: Patent — Jagdbecher". Glavna skupština magjarskoga šumarskoga družtva. Obdržavane bi 15 rujna i sliedeće dane u Pečuhu. Skupštini jest predsjedao sam predsjednik grof Ljudevit Tisza, članovah bijaše blizu stotinu prisutno. D.ružtveni tajnik Alexander Horvat Čitao je izvješće o djelovanju društva tečajem miimle godine koje bude do znanja uzeto. Prigodom obnove upravljajučeg odbora, budu izabzani, predsjednikom grof Ljudevit Tisza, Albert Bedo prvim a grof Bela Banfi´i drugim podpredsjednikom. Nadalje opunovlasti skupština odbor, da može h družtvenih sredstva u Pešti podignuti i^osebnu drutžvenu palaču-a zatim predje na razpravljanje ostalih na dnevnom redu stojećih pitanja. G-rad Počuh priredio jest družtvu sjajan doček, a biskup pečuvski Dulanskij pristupio jest družtvu kao član utemeljitelj. Druztvena imovina iznaša 115000 for. u papirih i 74.000 fr. u zakladnicah. U izkazii članova utemeljiteljah nalazimo i množ naše hrvatske vlastele ; a medju Članovi i više nagih državnih šumara. Starost drveća. Vadimo iz „Oesterr. Forstmtung" : Najstarije paome imahu 200—300, briesti .^55, ćiprese 388, javori 516, ariši 576, kesteni 626, limune Q4:Q^ platone 720, ceđri 800, orasi 900, lipe 1076, jele 1200, hrasti 1400, uljike 2000, tiso 2880, velingtonije najmanje 3000, mamut 5000, ađonsonice i ždralovac 6000 godina starosti. — Nestor ždralovaca (Dracacna Dračo), koji bje na Tenarifi kod vile do la Ortara (ter koga je g. 1799. Humboldt mjerio) imao je obseg od 74 stope, a srušila ga g. 1868. dne 9. siečnja bura. Gadna zloba. Noćju od 1. ua 2. kolovoza zapalio je nepoznati lupež u Kutjevu naslaganih 300.000 baČvarskih duga, koje bijahu vlastničtvo kutjevaČkoga vlastelinstva, te je ono kvarovalo 10.000 for. Tako „Nar. Novine/´ O krasu. U „Nar. Nov." od 27. kolovoza t. g. br. 197. izjavljuje se´ poznati inžinir gosp. A. Cop o našem poŠamljivanja krasa na sliedeći naču): „Moram najprije očitovati, da u tom pitanju nisam vještak, ali zato uvidjam, što svaki razuman čovjek, makar i nebio vještakom u šumarstvu, uvidjeti mora, da je pošumljenje krasa toli u pogledu na klimatieke i meteorologičke odnošaje zemlje^ koli obzirom na brodarstvo našega Primorja eminentne važnosti. Po vrlo zanimivom sastavku profesora S. Frangeša o predmetu, priobćenom u br. 195. i 209. „Pester Lloyda" t. g., koji sastavak svim pozvanim, da se za predmet zanimaju, preporučujem, dosadanji uspjeh u nastojanju oko pošumljenja kraSa vrlo je neznatan, a tim opravdava profesor Frangeš, gto sam ja u |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 53 <-- 53 --> PDF |
-- 339 — prvom dielu svojih refleksijah rekao, da naime do sada u pogumljenjti krasa uložena sredstva, osobito sto se provincijala tiže, dostatna nisu, pa da bi se i ovdje koli i u bivšoj Krajini sustav pošumljenja izpraviti i okolnostim odgovarajućim načinom nadopuniti imao. Nedopušta mi prostor, opredieljen mojim reiieksijam u ovom listu, da se potanje bavim Frangesovimi predloži za pospješenje pošumijenja krasa, ali ću nadovezati ovdje samo to, da se pošumljenje krasa, po mojem sudu, pa i po mnienju profesora Frangeša, ne tiče lih samo nas Hrvata, vee dasezanj i zajednička država zanimati mora, a tim se Zini zahtjev opravdanim, da država razmjerno doprinosi k troškovom pošumljenja." (Vidi u ostalom i članak: „Die Vevkarstung unserer Gebirge" u „Oesterr.-Ungar. Zentralblatt ftir Walderzeugnisse" br. 32. i 33.) Nova vrst privrede. Osobita vrst švindla razvila se u novije doba u šumarskih strukovnih časopisih, anonsiranjem raznih posrednika za priskrbljivanje šumarskih mjesta, o tom najnovijem Športu pako nalazimo u „A.llg. Forst- und Jagd-Zeitung" g. 1884. strana 34 sliededu karakterističnu, koju u interesu stvari u originalu saobćujemo: „Warnung: In der Allgemeinen Forst- und Jagd-Zeitung" zeigen seit mehreren Monaten Budapester sogenannte Stellenbureaus zu besetzende Forststellen in Ungarn an. Diejenigen welche solchen Annoncen Grlauben schencken und sich wegen Plazirung in einer Stelle an solche Stellenvermittler wenden, haben in der Kegel eine Vermittlungsgebuhr zu zahien und dann bleibt ihnen das leere Nachsehen. Wie aus dem neuen Budapester Journal von 26. Juli d. J. zu entnehmen ist, zahlte z. B. ein in Passau \vohnender Oberforster Namens Panholzer 300 Mark Vermittlungs- Gebiihr an einen Budapester Agenten und reise nach Budapest, um seine Anstelkmg zu ordnen; als er aber nach Ordnung seiner hauslichen Angelegenheiten in seiner Heimath zum Antritt seiner Stelle wieder nach Budapest zuriickkehrte, fand er weder den stellenvermittellnden Agenten nach den angeblichen Baron Truchsessen, beide waren durchgebrannt. Im Allgemeinen ist in Ungarn an Forstbeamten kein Mangel, die Schemnitzer Porstiehranstalt bildet junge Porstleute in Masse aus, auch nach den neuen Forstgesetz vom Jahre 1879. konnen in Fideikommiss-, Stadt-, G^emeinde- und Geistlichen-Waldungen, iiberhaupt in allen Besitzungen, die nicht reine Privatwaldungen sind, nur solche Forstbeamte angestellt werden, die in ungarischer Sprache das Staatsexaraen abgelegt haben." I u nas u Hrvatskoj pojavila se u najnovije doba slična vrst švindla, našom bo domovinom u novije doba polaze kojekakovJ individui, fehtajuć pod kojekakvimi, izlikami po šumskih uredih i šumarskog osoblja, zlorabeć obično našu tobožnju koiegialnost u svoje nečiste svrhe, a što je najgorje jedan ovakove vrsti patrona, dobio je od ovdašnjeg zemljaka, i kojekakovih svjedočba o tobožnjem službovanju, samo da mu se omogući pospješenje svrhe, Što je sigurno dosta žalostno, a ne čemo li da se i taj šport u nas razgrani, kako to u njekih predjelih Njemačke bijaše, bit če dobro, da ovakove goste dočekamo ne hrvatskim gostoljubjem, već da \m pokažemo vrata; u koliko se bo ni zahvalnosti ni dobrom od njih nadati nemožemo. Štajersko šumarsko družtvo. Mjeseca svibnja t. g. sastadoše se njeki veleposjednici i šumari Štajerske u svrliu ustrojstva Sumai-skog družtva, kojemu je na čelu Marquis H. Bellegarde. Prvu glavnu skupštinu obdržavalo je to družtvo 2;i. i 24. kolovoza u Ađmontu, Skupštini prisustvovalo je do 70 učestnika, ista bijaše sjajna, te u svakom pogledu uspjela. Kestajanje šuma u Americi. Vadimo iz „Haja^^ : Od godine 1835. umanjila se šumska površina Amerike za 11.400 četvr. milja; same Savezne države imadu danas već za 8400 četvornih milja manje šume. Usljed toga dokazuju, da se poprečna godišnja vlaga tih strana svieta za čitavih 7*^/0 jur umanjila! ^´ ^ |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 54 <-- 54 --> PDF |
— 340 — Ribe umorene žegom sunea. Vadimo iz „Oesterr. Forst, Zeitung." ~ Je?:ero Enghier u Francezkoj obilovaše vrstnimi nbami — pružajući tako znamenitu dobit svake pete godine za odplavlanja. Uslied prevelike žege za mjeseca srpnja izumreŠe sve ribe tog jezera. Ogromne ribe, kakove pHje ribari redko uhvatiše, ležahu na ducete pokrepale uz hiljade omanjih na površju vode^ tako da se sa sanitarno policajnih uzi´oka moraše poloviti, ter duboko pod zemlju zakopati, a osim toga se još i posebna desinficirajuća sredstva moraše upotrebiti, za obuvati okoliš od pogubnih posljedica. Jezero morat de se sada iznoviSno zamladiti ribom. Pasja bolest. Češki list „Hospodar" spominje, da se psi tako mogu obraniti protiva pasjoj bolesti (Hundskrankheit), da im se u starosti od 2 mjesesa podade u veličini crnog oraha mane (Manna) u mlieku rastopljeno. Vele, da taj liek lovci jur odavna uspješno uporabljuju. J. M. Brisovl u Sedmlgradskoj. Čitamo u ,,Oesterr. Forstzeitung", da se u šumah občinah Solyomko, B4tos i Ujfalu nedaleko Klausenburga tolika množ risova (Luehse) pojavilo, da se ljudi boje u šume, te je oblast toga radi odredila posebne hajke protiva toj pogibeljnoj zvjeradi. K pošumljenju krasa u Kranjskoj. Zemaljski glavar barun Winkler podnio je po nalogu poljoprivrednog ministarstva kranjskomu pokrajinskomu saboru nacrt posebnog zakona za pošumlenje krasa u Kranjskoj na ustavni pretres. — Kad če se u tom pogledu štogodj ozbiljna učiniti u nas ? 2Tahlada. Citomo u „Seoskom gospodaru" : ^^Od nahlade često dobije čovjek trganje u ledjih, vratu, krstovih i drugih udovih tiela, da kadšto ni maknuti nemože njima. —- Kao liek od takove bolesti preporuča njeld američki IjeČnik ovaj postupak: Umoči krpu €anela u vruču vodu, koliko ju ruka pođnieti može, ožmakni te metni na boieče udo, na to previni gutaperčin papir ili suhu krpu, da se toplina brzo neizpari, ponavljaj isto svakih 5 do 10 časaka, pak če nestati boli. U tu svrhu treba da imaš više komada flanelaj pak da ga višestruko složiš, da drži duže vručinu. Novi stroj za kockovanje. G-. Moritz Sehinzel, vlastelinski nadšumar u j,Groslobmingu" pošta Knittelfeld u Štajerskoj, izumio je stroj, koga je nazvao „Seibst - cubirungs-Meterstab", kojim se vrlo spretno i lasno dade neposredno i bez računanja ustanovljivati tjelesnina letava, dasaka, greda, tesane i rezane gradje, složaja cepanice i sličnim oblikom i tjelesam, zatim površine okrugah i njihove umnoži, sadržine valjaka, klipova, trupaca i okruglog drvlja u obče. Zatim telesnlna debala po poprečnoj debljini, promjeru u prsnoj visini kao i po obličnih brojevih. Stroj vele da je vrlo točan i preporuke vriedan. Osobita promocija. Kr. grčki šumarski pra-nadzornik Nikola Aristomenes Chloris iz Atene polučio je javnom disputacijom devetijiih teza čast doktora državoslovne fakultete sveučilišta u Ateni. Desertacija bila je razprava ob „Šumskih srezovih Grčke" — Questio inauguralis „Šumarstvo starih Grka." — G. Chloris bio je slušateljem šumarske akademije u Tharandu. Sa visoke škole za zemljotežtvo u Beču. Tečajem zimskog polulječa god. 1884—85, držat če na upitnom učilištu predavanja; 17 redovitih i vanrednih profesora, 12 honorar, i privatnih docenta i 2 učitelja za gospodarsko-šumarsko kulturnu tehniku. Rektorom izabran je redoviti javni profesor zakonoslovja i upravoslovja Dr. Gustav Marhet. Urarli. Dne 27. kolovoza umro je u 76. godini života i>oznati strukovnjak Dr. Antun vitez Masch, ravnatelj kr. ugar. gospodarske akademije u magjarskom Staromgradu te počastni član srbskog poljoprivrednog družtva u Beogradu. — Dne 8. kolovoza t. g. umro je u Novom selu u Srbiji svršeni pitomac srbske šum. škole i državni Šmnar sreza TrstcniČkog, Miladin Fetrovič. |