DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 292 — Stroj ovaj, providjen sa šarafom za prikapcanje na deblo, motku ili ma koji stalak, svagdje se lasno postavi, a jer se objektivna slika u pravokut kroz prizmu prenaša na ocularnu leću, to se sjeđeć ili stojeć u naravnom položaju glave svaki dio krošnje motri, pa se zato stroj osovno ili vertikalno kretati može. Jedno mu još manjka, a to jest, priložiti mu visino-i debljomjer po sustavu Winklerovog — tada se tim sjegurnije i kockovina ili plašt krošnje proračunati može. Time bi moj obćeniti opis i način prociene plođomjerom svršio, a ako prispijem, izraditi ću k ovom i posebne skrižaljke uz naputak, a da se ovo što obsežnije i temeljitije složiti može, bilo bi šumarstvo svakom onom zahvalno, koji bi u tom pripomogao. Danas stoji ciena hectolitru bukvice 1 for. 40 nČ., a žira 2 for. 20 nove., pa ista se uz točne prociene u kratko vrieme znatno još povisiti može — sve na Hrvatsku korist; što, za koliko jeftinije žirenje prodajemo, za toliko jeftinije i svinjetinu tuđjin jede, a da ova dnevno u cieni skače, pripisati je jedino tomu, što je žiro vina dnevno skuplja, koje diobom i omašnijim podsjećanjem šumab - zato slogom i ovdje napred! Važnost nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo. Uzesmo već g. 1882. u ovome listu raspravljati o t. zv. nauci o čistom prihodu. Kako su pako u obće ta nauka i razglabanja ob istoj još sveudilj na dnevnom redu strukovnjačkih razmatranja, budi nam slobodno u sljedećem objelodaniti članak, što no ga nedavno u „Oesterreicbische Forst-Zeitung" objelodanio šumarski ravnatelj H. Bretschneider, te iz koga sliedeće vadimo:* Za moći valjano prosuditi važnost t. zv. Presslerove nauke o čistom prihodu po šumsko gospodarstvo, treba, da prije svega nepristrano i pomno prorešetamo težnje i ciljeve u nas sada uobičajnog šumsko-gospodarskog sustava, mane mu i manjkavosti. Toli u Austro-Ungariji, koli u većem dielu Njemačke stiatraše se do najnovijeg doba toli za državne i obćinske, koli i za oveće šume privatnika temeljnim osnovom .gospodarenja, nastojanje oko postignuća koliko iole moguće većeg . nečistog prihoda, uz istodobno čim veće osjeguranje potrajnosti dosadašnjega prihoda drvne gromade. U svrhe utanačenja i postignuća toga cilja, sliedi, na temelju manje više točnog procjenjivanja drvne zalihe, proračunanje prihoda za sliedeće gospodarstveno razdobje. Smatrajući pri tom, da je jur svim zahtjevom uredjenja dojđućeg šumskog gospodarenja udovoljeno, ako se na papiru (u šumsko-gospodarskoj osnovi) liepo poredaju, sve jednu gospodarsku ciel sačinjavajuće sastojine, u okviru uobičajne, ili pako na temelju najvećeg poprečnog prirasta ustanovljene, obhodne dobe, po načinu uredjenja razšestarenja na jednake plohe, Tidi: »OesterreicMsche Forst-Zeitung« br. 51: »Die Bedeutung der Eeinertragslehre filr die Waldwirthschaft.« |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 7 <-- 7 --> PDF |
—.293 ~ jednake drvne gromađe ili t. zv. kombiniranog razšestarenja, pazeć prije svega na to, da se na koncu konca za razna užitna razdobja, bez obzira na ostale uslove racijonalnog i umnog šumskog gospodarenja, brojevno izkaže jednako površno i gromadno razdieljenje. Samo da se poluči idealni sječni red, kao i razmerje sastojinskih dobnih razreda i drvne zalihe, nežaca se pri tom, tobož u korist daleke budućnosti, namitati sadašnjosti žrtve, ni neomjerivajući te toj neizvestnoj budućnosti na mienjene koncesije, niti uziraajuć time kod nečistog prihoda nastajući manjak u račun. Istom se jednostranošću i po istoj šabloni postupa i kod utemeljivanja odnosno pomladjivanja sastojina, kao i kod uživanja šuma. Za pravilno se predmjeva čista sječa sa umjetnim pomladjenjem — a to opet samo zato, jer takovo najbolje u okvir sađanjega uredjivanja šumskih prihoda pristoji. U koliko nadalje ovakovo gospodarsko načelo duševnu kao i fizičnu snagu šumari slabo napinje, nije čudo, da se isto u praksi tako brzo ukorienilo. U samoj naravi sada uobičajnog načina uredjenja šumskih gospodarstva nadalje leži, da se u nas kod pomladjivanja uzimaju osobito one vrsti drveća u obzir, koje se takovom načinu gospodarenja najbolje podčinjati dadu. Isto se tako pri tom slabo uočuju kulturni troškovi, tako da se prečesto i bezpotrebno troši u to ime, dočim bi bilo od mnogo veće koristi, da se taj novac u same s\rhe uzgoja sastojinah izdao. Tako se u Austro-Ungariji u obće, dapače i u onih krajevih, gdje su šume sbog pristupnosti i unovčivosti dosta vriedne, vrlo malo izdaje u svrhe pravodobnog čišćenja i proredjivanja ntiladih sastojina, što i opet za posljedicu imade, da se u trgovini najvećma tražene i najcienije vrsti građjevnog i liesnog drva danas u nas samo uz predmjevu dugačkih obhođnja uzgajaju itd. Ovim bismo bili u ki*atko orisali sustav do sada u nas uobičajnog načina uredjivanja šumarstva, način, koji se inače njekim ponosom nazivlje „koiiservativnim". Pa ipak znamo, da je u istinu to način, koji imade prije svega jedino omogućiti potrajno dobivanje najvećeg nečistog prihoda, negledeć pri tom na polučenje najvećeg čistog prihoda, niti pitajuć za zbiljno ukamaćenje izdanih zemljištnih i gospodarskih glavnica, neuzimajuć obzir kod pomladjivanja, uzgoja i potrajnog uživanja sastojina, na unapredno umno uređjenje gospodarstva, kao ni na sam najvažniji zadatak u istinu konservativnoga gospodarenja, na trajno podržavanje najveće zemljištne snage, koje se samo zakonom naravi odgovarajućim gospodarenjem polučuje. Uz takove se odnošaje pako neimamo čuditi, da se oko konca g. 1850., kad no je profesor Pressler, stupiv na javu svojom teoretički toli uzorno zamišljenom, ter stalno omedjenom šumarskom naukom o Čistom prihodu, tražeć na temelju iste reforraaciju sveukupnog vladajućeg do onda šumareuja, u svem šumarskom svietu, sveobća i neobično žestoka bura pojavila, koja se jos ni do |
| ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 8 <-- 8 --> PDF |
— 294 — danas slegla nije, te da se temeljne zasade te nove nauke, ne samo s teoretičkog nu osobito i s praktičnoga stanovišta, po šumarih njekom nepoznatom do onda u šumarskoj literaturi žestinom pobijahu. Osobito žestoka bijaše ta borba, medju šumari susjedne Njemačke. Nu već oko godine 1860. preniela se ta borba i u Austro-Ungariju. U to doba bo poznati strukovnjaci Juiijo i Robert Miklitz pokušaše, temeljne zasade i pravila Presslerovog „racionalnog šumara", odnosno nauku o čistom prihodu, tumačiti i razjašnjivati sa praktičnoga stanovišta, objelodaniv djelce „Beleuchtung der Grundsatze iind Regeln des rationellen ´Waldwirthes von M. R. Pressler. Olomutz 1861." U tom vrlo popularnim načinom pisanom djelcu, (koje svim onim koje se Presslerovom naukom pobližje upoznati žele, najtoplije preporučujemo,) razjašnjuju i razmatraju, odnosno tumače nam se pravila, nauke o čistom prihodu, sa gledišta strogo praktičnoga. Priznavajući u načelu teoretičku temeljitost te nove nauke o čistom prihodu, predlažu spomenuti pisci a i dokazuju, da je za praktičnu uporabu iste potrebna raznolika modifikacija temelja i uporabe. — Dokazi pri tom spomenuti većim su dielom toli nepobitni, da će ih svaki nepristrani praktični šumar usvojiti. Pitamo li dalje, koju praktičnu vriednost nauka o čistom prihodu imade za šumsko gospodarstvo, to nam prije svega iztaknuti, malo ne izključivu uporabu iste u nauci računanja vriednosti šuma, sastojinah i šumskog tla, kod prodaje i nabave, dioba, nagoda, izvlastba i odštećivanja za šumske kvarove, kao i kod prispodobljanja efektah raznih načina šumskog pomladjivanja itd. S ovih razloga pako nemogu ni najodrešitiji protivnici teorije nauke o čistom prihodu, biti bez takove, i oni ju danas već upotrebijivati moraju, naročito kod sastavljanja t. z. šumsko-gospodarskih osnovah iliti uredjivanja šumskog gospodarenja na temeljih umnog šumarenja. U ovih bo slučajevih Pfesslerova nauka omogućuje rešavanje stanovitih načelnih pitanja odnosećih se na osnuće dojdućeg gospodarstva, a naročito i utanačivanje obhodnja, na stalnom znanstvenom osnovu. Nadalje joj pripada velika zasluga po pospješivanje razvoja nauke o šumarskom obrtničtvu kao i nauke o šumarskoj produkciji, jer ma sve da i nemožemo, po teoriji o čistom prihodu za sadjenje i uporabu šuma utanačene privatno gospodarske temeljne zasade u dosadanjem teoretičnom obliku, bezuvjetno uz naše šumarske odnošaje u praksi usvojiti, to ih ipak možemo bez napuštanja samog temeljnog načela nauke, uporabljivati onda, kad ih mjestnim šumarskim odnošajem odgovarajuće prilagodimo. Nejma nadalje dvojbe, da će nauka o čistom prihodu i po naše domaće šumarstvo postati od najveće važnosti, samo dok ju zbiljnim odnošajem prilagodimo, naročito zato, što uporaba iste nepredmjeva samo promjenu dosadanjih |