DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6/1884 str. 9 <-- 9 --> PDF |
^ — 295 — načina uživanja šuma, već i u obće inake osnove sveukupnog šumarstva, a naročito 1 na polju uredjivanja uživanja šuma. Primjereno načelu privatuoekonoraskog gospodarenja nauke o čistom prihodu, po kojemu se proizvodnja drva imade ravnati po vjerojatnoj potrosbi, a ciena drvah, o nabavnoj vriednosti i u razmjerju sa primjerenim ukamačenjem glavnice stojati imade, ograničiti če se u buduće, obzirom na sve to večma mali preotimajuće trošenje kamenog ugljevja, produkcija gorivog drva na minimum.^ nasuprot pako imat ćemo sve sile posvetiti uzgoju i proizvodnji gi´adjevuog drva. Usljed regulacije proizvodnje u razmjerju sa potrošbom drva, ter nastojanja oko polučenja takovih ciena drva, koje proizvodnim troškovom odgovaraju, nemoraju se ipak naše šume izrobiti, kako to protivnici nauke o čistom prihodu obično tvrde, već se nasuprot time zalihne vriednosti moraju povećati. Jedino ovim, u glavnih crta označenim načinom uredjenja šumskog gospodarstva, na osnovu nauke o čistom prihodu, moći ćemo u šumarstvu polučiti najveću gospodarsku dobit. U koliko nadalje o čistom prihodu pojedinih gospodarstva, ukupni čisti prihod njeke zemlje ovisi, to neima dvojbe, da je taj sustav uredjenja gospodarenja takodjer i sa narodno-gospodarskoga gledišta od veće važnosti, no „konservativni" sustav gospodarenja sa svojom lih gromadnom proizvodnjom. Konačno želimo, da bi nam tim člankom pošlo za rukom, pozornost hrvatskih šumara iznovićno svratiti, na tu po šumsko gospodarstvo toli načelno važnu nauku. 0 uzrocih i posljedica nestajanja hrastika u obsegu slunjske imovne obcine. Izvješćuje Stjepan, Frkić. Bivša slunjska pukovnija, leži u sredini gornjohrvatske ki-ajine, a čini položajem svojim prelaz, od kraškog velegorja otočke pa ogulinske pukovnije, u umjereno gorje, koje se dalje kroz 1. i IL bivšu bansku pukovniju prama Kupi i Savi u ravnicu spušta. Kraška tvorba prelazeć ovamo od ogulinske -pukovnije zasiže diljem skoro do polovine slunjske pukovnije, pa žalibože i ova strana ujedno sa gornjom krajinom ide uslj ed pustošenja šuma nesretnoj golieti u susret. Karakteristika je i ove kraške tvorbe kao i posvuda: brežuljkaste visočine sa kotlinastirni ponikvami i svrtci izprekidane, kojim je temelj vapneno kamenje pločasto ili ovalno naslagano ili nabacano. Ove kotline i svrtke izpunjava ili điluvialna crljenica ili gnjedača; a u šumah još sloj humusa. Drugoj većoj poli slunjske pukovnije prama banovini čine geoložku podlogu razni pješćenici. Klimatični su odnoša-ji u ovih predielih dosta povoljni i svuda jednoliki- Godišnja srednja toplo ta iznosi 10^ C. |