DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 10 <-- 10 --> PDF |
smješćati, kako će što moguće kraće vrieme u doiliru sa vlažnim vazduhom stajati. Osim toga treba se osvrtati i ua barometar i metereoložka opažanja prije nego se guljenju pristupi. Druga je stvar to, da okolnosti stovarivanja i pohrane tako jako na kakvoću kore upliva imadu, o ćemu valja vazda računa voditi. Lokal mora biti siih, te ga valja zračiti na suhom vremenu. Vidjeli smo, kako nepogodan vazduh povodi guljenje tresla; ovaj vazduh je u toliko opasniji, u koliko je vlažniji. Kora uvezena suha i po suhom vremenu, očuvati će se najbolje, samo ako se prostorije, koje treba da su zatvorene, suhe i svietle, po liepom vremenu zrače, ili da budemo jasniji, sačuvati će se najviše od onoga tresla, što ga sadržavaše u vrieme guljenja. Na posljedku, da saberemo treći podatak izpitivanja yiomenute gospode, a taj je, da nevalja preko mjere u zaUhi držati koru, jer ona, ako je i dobro pohranjena, gubi zastaravajuć svakako manju ili veću količinu tresla. ,, ´,; Sada još nješto o ekstraktivnoj tvari. Ova tvar ne hvata se za kožu kao treslo, ali ta materija ima i opet veoma veliku važnost u činu (Lohbeize). Imao sam prilike osvjedočiti se, da kora, koje sadržavaše više ekstraktivnih tvari, a manje tresla davaše bolji i jači čin. Nije dakle svejedno, ima li kora u sebi manje ili više ekstraktivne tvari, i kada ju analiza pokaže u znatnijo količini, može si prodavaoc čestitati, a kupac valja o tome takodjer vazda računa da vodi. Pitanja, koja su tako dugo vremena nejasna bila, počimaju se bistriti i razjašnjavati, i mi čestitamo gospodi izpitavačem, a naročito g. Miintzu, koj nam je priobdio svoja iztraživanja o treslu i raznih uplivih, koji mu snagu i kakvoću umanjavaju, pošto je proučio sastav kože. Tako Charles Vincent, a mi možemo dodati: Hvala i Charlesu Vincentu na njegovim razložnim primjetbama. K pitanju umirovljenja naših lugara. Piše Gustav Pauza, nadšumar. Utemeljenjem lugarske pripomoćne zadruge u Otočcu, imade se u smislu pravila, te zadruge — prije svega obezbjediti budućnost lugarskoga osoblja, te imovne obćine.* Time se nastojalo poboljšati stanje Ijudih, koji sav svoj život posvetiše službi, punoj truda, muke i napora, kao i povdanja i strpljivosti. Ljudi ti pako, još i tim težje podnašaju sudbinu svoju, u koliko im bo manjka, ona inteligentnom te znanstveno naobraženom šumaru rek bi prirodjena — ljubav k zvanju i struci, koja mu individialnom ljubavi k naravi i lovu, još i u mnogome težko zvanje osladjuje. Sasma je naravno dakle, ako se * Vidi: »Šumarski list« g. 1884. str. 56 i slieđeće, članak »Kako da se dobavimo valjanih i stalnih lugara.« |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 9 — u novije doba počelo višestrano ozbiljno raditi oko osjeguranja starosti tog lugarskog osoblja naših imovnih obćina. Istina je doduše, da već i zakon od 15i li^jnja 1873. u tom smislu bar nješto ođredjuje — nu to bje ipak sve do danas samo mrtvo slovo — bez djela i u&ina! Zakon prepustio jest zastupstvom pojedinih imovnih obćina sanui provedbu u-itanovah -poznatog članka 20., rečenog zakona — ova pako imajuć i drugih velevažnih posala, žalibože u tom vrzenju zaboraviše, da im kraj inih dužnostih, prinadleži takodjer i humanitarna djelatnost. A i visoka vlada, u brzo se osvjedočila, da se intencije zakonodovca u tom pogledu pokazaše nedostatnimi, te je s toga i u §. 6. poznatog zakona od li . srpnja 1881. odredila, da „ustanova, sadržana u članku 20., da plaće službujućih imovno-obćinskih šumskih činovnika barem onoliko iznašati moraju kao i plaće državnih, u području vojne krajine namještenih šumskih činovnika proteže se i na mirovine imovno-obćinskih šumskih činovnika kao i na obskrbu njihovih udovica i njihove sirotčadi." Za osjeguranje provedbe te ustanove, bude u smislu §. 7. ustrojena posebna zajednička mirovinska zaklada, u koju činovničtvo zakonom zahtjevani prinos u korist te zaklade, sastojeći se u ´/a, po izlučenju temeljnih 3oO for. preostalog plaćevnog iznosa prve plaće, doprinašati imade, te koji se prinos u istoj količini kod svakog povećanja plaće, odnosno pomaknuća, izplaćuje, u 12 odnosno 20 mjesečnih jednakih obrocih. Isto tako imade u istu svrhu i svaka pojedina imovnih obćina, godimice doprinašati prinos, u iznosu od IO"/,) ukupnih beriva, kod dotične imovne obćine namještenog činovničtva, i to tako dugo, dokle mirovinska zaklada nebude tolika, da će kamati iste moći svim potrebam udovoljiti. Ova se mirovinska zaklada kako poznato upravlja po visokoj zemalj. vladi. Kao što je od tuda jasno uviditi, osta pri tome ipak pitanje umirovljenja imovinskih službenika t. j . lugarskog osoblja i nadalje neriešeno. Moguće, da je tome uzrok i u obstojnosti, što se u nas lugarsko osoblje rekrutira ponajpače od seljačkog stališa — posjeđujećeg gospodarstvo — koje mu u slučaju nesposobnosti za dalnju službu — obezbiedjuje obstanak. Nu u novije doba — poče se već i samo to osoblje — svojim putem obraćati na pojedina zastupstva imovnih obćina molbom, za da takova već jednom shodna poduzmu u pogledu — oživotvorenja toli nuždne mirovinske obskrbe njihove. Te nam s toga osobito drago, što se to pitanje ipak jednom uzelo ozbiljno dešavati. Nu pri tome se ipak nemožemo oteti bojazni, da stvaranje pojedinih, osamljenih takovih zajednica i zaklada, kako no ju primjerice oživotvorila otočka imovna obćina, nebude uroditi željenim plodom, i to ako se nevaramo iz razloga, koje ćemo niže iztaknuti. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 10 — Prije navedena mirovinska zaklada, jeste glasom pravila, vlastnost družtva, koje dobitak odnosno i eventualni gubitak, jedino svojim, u službi nesposobno postavšim redovitim članovom, eventualno udovam i sirotčadi dopituje. Time se pako onemogućila svaka špekulacija neredovitih članova, na ma koju dobit iz ovoga poduzeća, a baš u tome leži moralno-humanitarni smisao. Članovi te zadruge, diele se: a) u redovite t. j . one, otočke imovne obćine definitivno imenovane nadlugare, lugare i podlugare, koji na jedanput ili u 20 mjesečnih obrokah polož i 50 for. kao temeljnu glavnicu, svaki mjesec pako l for. kao članarinu, h) utemeljiteljne članove, t. j . one, koji na jedanput ili u 12 mjesečnih obrocih plate 50 for., c) podupirajuće članove, t. j . takove, koji doprinose družtvu bar 5 for. godišnjih, dočim se manji prinosi primaju zahvalnošću na dar. Neću biti pesimista, nu svakako me dojakošnje desetgodišnje izkustvo, za moga službovanja kod imovne obćine, upućuje, da se gledom na pod b) i c) spomenute prinose imovna obćina slabom uspjehu nadati imala bude. U smislu istih pravila, imat će se nadalje i sve na temelju §. 113. naputka C. od lugarah uplaćene globe ovoj mirovinskoj zakladi privesti. „Posije pako, kako glavnica onaj iznos postigne, da može iz kamatah svima dužnostima §. 1. udovoljiti, prestaje plaća mjesečne članarine od 1 for. od redovitih članovah, al temeljnu glavnicu od 50 for. imade i nadalje svaki definitivno imenovani nadlugar, lugar i podlugar na jedanput ili u 20 mjesečnih obrocih platiti. U koliko se pravom moći nadati, da će to uplaćivanje mjesečnih prinosah i u istinu skorim prestati ili ne, neka nas niže navedeni račun uputi --"prije ipak, budi mi slobodno i koju obćenitu reći, ob t. z. život osjegurajućih družtva. Pristup kojem život osjegurajućemu družtvu, može u pravilu trojakim načinom sliediti, i to: 1. Na temelju u glavnice nj a, t. j. ako se zalog odmah ili u stanovito nieko vrieme, nu svakako na jedanput uloži. Za dotičnu rentovnu blagajnu taj je način osjeguravanja ne samo najsjegurniji, no i račun jest pri tom najjednostavniji. 2. Na temelju kontribucije, t. j . tako, da se jednaki prinosi u točno ustanovljenih jednakih razdobjih, kroz stanoviti broj godina ili doživotno, uplaćuju. Taj način osjeguranja doduše onomu, koji se želi osjegurati, olahkoćuje osjeguranje, u kohko više kratni prinosi, nezahtjevaju prevelike prinose na jedanput, nu nasuprot jest i opet pri toj vrsti osjeguranja račun zamršeniji, a ni rentovna blagajna već nije tako osjegurana, kao u slučaju pod 1. spomenutom. 3. Na temelju kombiniranom, t. j. ako se kod pristupa zadrugi imade položiti t. z. pristupnina, a zatim pako, da se još i u jednakih razdobjih jednaki prinosi uplaćivati imađu. U pogledu blagajničkom i računskom odgovara ova vrst osjeguranja onom pod 2. točkom spomenutom načinu. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 11 — Kako je nadalje odtuda viditi, temelji se otočka lugarsko-mirovinska za druga, na ovome posliednjemu načelu osjeguravanja. Koristi, koje spomenuta zadruga svojim članovom pruža, sastoje se a) u mirovini dopitanoj redovitim članovam u slučaju, da su nesposobni postali za službu; b) u podieljivanju podpore udovom, odnosno malodobnoj zakonitoj djeci redovitih članova, i to ako su za privredu sposobna, i to mužkarci do 16 godinah, a ženske do udaje ili najduže do 18. godine, dočim se nemoćna, i za rad nesposobna podupiru do smrti. Nu ta prava nastaju tek, iza kako je lugar, od dana nastupa svoga služ bovanja 10 godina bezprekidno kod otočke imovne obćine služio, dočim se onim, koji su prije 10 godina službe nesposobni postali, samo od slučaja do slučaja ´ može dopitati privremena podpora i prehrana. Isto se tako u §. 12. ustanovljuje i posebno razmjerje, po kojemu se kod podieljivanja pripomoći ima postupati. U §. 13. istih pravila pako odredjuje se, da nedotjeću li razpoloživi ka mati gotovine za pokriće tekućih potreba, imadu se podpore u razmjerju sa razpoloživom gotovinom podieljivati, uu čim nastane mogućnost, imade se usta novi §. 12. udovoljiti. Ova mi se ustanova čini osobito znamenitom, pa se bojim, da zaklada u obće nebude tako brzo prevalila tu granicu, i uz najmanje nepovoljnu umrlost, te da će se to umanjivanje mirovina u razmjerju sa razpoloživimi sredstvi, još za dugo morat izvršavati. Da je tomu u istinu tako, neka nam razjasni slieđeći račun: Stavimo, da mlad čovjek od 24 godine, nakon što je zadovoljio vojnoj dužnosti, stupi u lugarsku službu, u 25. godini bude imenovan definitivnim lu garom — kao takov pristupi pripomoćnoj zadrugi, te od sada zadovoljava svim uvjetom, koje odnosna družtvena pravila propisuju. Nakon 30 godina službovanja, postane nemoćan za dalnje službovanje, te prema tome, od sada u 55. godini, dobiva podpunu svoju plaću, na ime mirovine. Polag poznatih skrižaljka od Siissmilcha — o popriečnoj dobi života, od nosno umrlosti, jest vjerojatno, da će spomenuti lugar još kojih 14 godinah živiti — kroz koje će vrieme moći mirno uživati gori rečenu mirovinu. Za da se pako ta mirovina uzmogne podmirivati, potrebno jest, da se medjutim već stvorilo pokriće, (i to iz svojedobno po njemu na ime pristupnine položene glavnice od 50 for., te 29-godišnjih mjesečnih prinosa), koje će moći koncem 30. godine, dalje kroz 14 godina pružati rentu, odgovarajuću toj mi rovini — predmnjevajuć pri tom, da se dotični uložci i zaostatci vazda sa 5% ukamaćuju. Ta se glavnica pokrića pako dobiva računajuć po oblićku: a:=g 1-05^« + tlJ:^^Mi:3^!!z:l) _ 1013 for. 33 nvč. . . I. U \)0 |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— 12 — Gdje nam a predstavlja glavnicu pokrića — g pristupninu, uplaćenu u 20 mjesečnih obrocili, do konca druge godine naraslu na iznos od 5´2 for. 57 nč. t. polugodišnje mjesečne uplate u iznosu od 1 for. narasle za to vrieme na svotu od 6 for. 15 novč. Proračunavanje kamata sliedi uz predmnjevu polugodišnjeg ukamaćenja, kako to u Austio-Ungariji za sve javne zaklade običajno. Na temelju rečenog dobivamo nadalje godimice odpadajući odgovarajući rentovni iznos iliti mirovinu, po jednačbi: 1013-33 r05´* X 0 05 ^ _ ^^ . „* ´ = H)5Tl^5-^l) = ´^´´´^ ´´´ " Predmnjevajuć i ovdje polugodišnje ukaniaćenje. Ovaj nam račun pako pokazuje, da iznaša mirovinska renta godimice samo´ 100-64 for., dočim je sama godišnja plaća iznašala 300 for. Zaludo se dakle lugar, kroz 30 godina podaje nadi, svojedobnog zaslužnog umirovljenja — jer mu se ista konačno ipak nemože izpumti, a isto tako ta okolnost i na preostale još aktivne mu drugove, vrlo nepovoljno uplivati mora — a da se pri tom nebude štedilo ni kojekakvim osumnjičivanjem zakladu upravljajućeg osoblja — neima sumnje. Moglo bi se nadalje i)rigovoriti i to, da valjda nebudu svi lugari služili trideset godina, za da onda kroz 14 godina uživaju mirovinu! To je doduše istina, dapače nadat se može, da će, uzmemo li u obzir, da polag Baumanove skrižaljke umrlosti, po svoj prilici nakon 30 godina službovanja, samo jošte I ^ 255 w = -^— = ~´^ = 0-54; t. j . 547o osjeguranih, umirovljenje uz rečene l . G 4;D4 uvjete doživilo bude, te da će i ovi brzo izumrieti. Nu sve da i samo tih 54"/", nasliedi od onih prvobitno koristi zajednice uživajućih 100, odnosno uživati imade, to se još sveudilj nemože izpuniti nada uživanja mirovine u iznosu podpune godišnje plaće! Negledeć na to, da pri tom nismo uzeli u obzir, da se je izumrlim onih 46*´/„ u razdobju od 30 godina, podjedno i mjesečni prinos umanjiti morao. Isto se tako nije uzela u obzir ni mogućnost umirovljenja, prije 30. godine službovanja, a još manje i na mirovinu udovah, te eventualne podpore sirotčadi. Kušat ćemo sada predočiti, onu količinu prinosa, koju bi lugarsko osoblje imalo doprinašati, za da se i zbilja omogući izpunjenje nade istoga glede umirovljenja uz podpunu plaću nakon 30 godina službe. Polag Presslerove knjižice: „Mathematische Brieftasche 1864. V. Kap., §. 4. ad 1)" nadjemo temeljnu glavnicu mirovinske rente, iliti svotu pokrića, polag jednačbe; * Isti rezultat možemo dobiti taliođjor i pomoćju rentovnih skrižaljka, uz predmnjevu temeljnoj glavnici 100, odgovarajuće rente pokrića, po obličku : 100 : A^´ = pVo |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 13 — Xa, = -=- --4, h- T-7.—s + T—TT^ + . . do konca sknzaljke umrlosti r. III. la L 1.0p l.Op-´ 1.0;^´ J a za naš prije iztaknuti primjer: Prema tomu i opet iznaša sam godišnji prinos za tih 30 godina = -^.r=-^.300 = 28-47 forintih! Lff, 2685 Kad bi se pako pristupnina od 50 for. odmah kod pristupa zadrugi uplaćivala, to se dobiva još preostali godišnji prinos, polag Presslera §. 44. ad c) po jednačbi: Mirovinska renta B, = Prinosnoj renti B: ili La, (m + 1) = p 4 La, m V. i«, m pako = -[—— + :p^p +. . ---J r = -(_ --_ + . . + . . %^J"1 * = Ji^ 6042-21 r = 12.96 . r = prinosnoj renti. La, (m + 1) = /.., n = La + n - 1* p-^g;r=i ~-^^^]^, = 309-54. Označimo li sa p pristupninu , a sa r godišnje prinose, to bi bilo: p + (12-9f) . r) = 369-54 — odkuda i opet sliedi, ako je p = 50, r = 24-6() for.! Uz predmnjevu godišnjeg prinosa od 12 for. 96 novč. (u 12 mjesečnih ukamaćenih obrocih po 1 for.) iznaša p = 206-25 forintih! Prenavedeni računski iznosi temelje se na predmnjevi, da se zakladne glavnice svako doba uz 5yo ukamaćivati mogu — isto međjutim kod većih svota nije vazda moguće. U našem računu nadalje, nisu uzeti u obzir troškovi uprave, u koliko se bo pređmnjeva, da upravu rukovodi imovna obćina sama i bezplatno. Kod raznih austro-ugarskih osjegurajućih družtva, iznašaju ti troškovi li-4 do do 65-37o) a kod obćeg austrijanskog činovničkog družtva oko 22-57o. Lugar, koji bi si htio uz prije navedene odnošaje osjegurati život kod obćeg austrijskog činovničkog družtva, morao bi primjerice godimice uplaćivati prinos od 40 for. 31 novč., za da nakon 30 godina uzmogne dobivati mirovinu od 300 forintih. Sluge c. kr. poveljenoga družtva južne željeznice, plaćaju kod vlastitoga družtvenoga osjegurajućega družtva, glasom preinačenih pravila od 1. ožujka 1883. (družtvo bude g. 1866. utemeljeno) sliedeće prinose: 1. Kroz cielo vrieme aktivne službe, sveudiljni prinos od 47«, odnosno vlakovodje i kuritelji makine 6"/", od iznosa godišnje plaće i inih prihoda, u mjesečnih jednakih obrocih. 2. oO"/,i iznosa kod svakog povišenja plaće, i kod svakog povišenja inih nuzgrednih prihoda, u 12 sliedećih jednakih mjesečnih obrocih. La -(-M — 1 ^= jednačbi III. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 14 — 3. 2"/^ od prve, po družtvu definitivno podieljene godišnje plaće, i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je službenik u vrieme stalnog nađiještanja normalnu starost od 35 godinah premašio. 4. 5"/o tekuće plaće i inih prihoda, za svaku godinu, za koju je član u vrieme oženjenja 50 godina premašio, a supruga za više od 15 godina mladja od njega. Družtvo južne željeznice samo, pako doprinaša zadrugi godimićni prinos, koji odgovara sbroju u prošloj godini unišlih 4 i G´/g prinosa članova zadruge. Pri tom nevalja zaboraviti i na to, da je obstanak đružtva donjekle osjeguran već i velikim brojem učestnikah. Polag pravila mirovinske zadruge c. kr. povelj. družtva južne željeznice, proračunahu se prinosi službenika, imajućeg 800 for. godišnje plaće, kojoj se isti nakon 35 godina obavljene službe, na ime mirovine nadati može, u a) 507" godišnje plaće na ime pristupnine u iznosu od. .. . 150 for. 6) 4"/o godišnje plaće na ime godišnjeg prinosa sa 12 for. c) isto tolike svote, na ime prinosa družtva južne željeznice 12 for. Ukupni iznos godišnjih prinosa 24 for. Time pako držim, da sam dovoljno razjasnio, da su moje bojazni u pogledu mogućnosti svojevremenog udovoljavanja potrebam i zahtjevom, od strane mirovinske zadruge otočke imovne obćine, dosta temeljite. Šumski uzgoji po ubarno-obćinsicih šuma područja l Po izvješću nadšumara J. Furlana. Vadimo iz glavnog izvješća * kr. žup. nadšumara J. Furlana u Križevcih, što no ga za god. 1883. podnio kr. podžupaniji, sliedeći opis stanja šumskili uzgoja, po tamo područnih urbarno-obćinskih šuma u god. 1883. „U proljeću god. 1883. zasijana su sjemeništa u Križevcih, (za šumskoupravni kotar križevački) u Popovači i Ludbregu , te u Vrbovcu. Na prvih trijuh mjestih zasijano je omorikovo i ariševo sjeme, a osim toga je u ludbrežkom sjemeništu zasijano jošte i bagremovo sjeme, u svrhu pomladjenja njekih podravskih nizina. U koliko proljeće, jer sušno, slabo prijalo klijanju — mogo je uspjeh biti dvojben — te bje s toga sjeme, koje bje u dobro razrovanu zemlju zasijano, pokrito mašinom. — To se medjutim i opet pokazalo neshodnim — jer pokrivanje to pospješuje klijanje, a biljke uslied bujnosti stojbine kao i umjetnog hladila radi, odviše tjerahu u vis — tim su pako postale duge i tanke poput niti, tako da im i najmanja suša uz sunčani žar škoditi mora — iste bo * Ovo je izvjese visoka kr. zemalj. vlada odpisom od 19. kolovoza 1884. br. 29.225 ustupila družtvu na shodnu porabu u „Šum. listu". |