DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 22 <-- 22 --> PDF |
-g^ — 20 značajne naravi postaju indolentne i gube volju za rad, jer se iieimaju od koga nadati pravednoj nagradi, a još manje pravednom sudu kod mogućih nehotičnih pogriešaka. Slabi značaji medju osobljem pak, pretvaraju se u puzavce. A koliko vriede organi, koji ulagivanjem svoje griehe izpraviti nastoje, poznato je — pošto se njimi već toliko puta uvukla u osoblje moralna i materijalna korupcija. Dosljednost te pravičnost na disciplarnom polju mora uzorna da je, jer podredjenom ništa tako neimponira kao pravdoljubije glavara. To je jedno od najprobitačnijih sredstvah, kojim si stariji ugled svoj pred mlađjima čuva, jer im pokazuje, da je uzvišenog karaktera — a pred ovim se i najžešći privatni neprijatelji pokloniti moraju. Reasumirajuć sve, što smo o svojstvih, za nadšumare potrebitih, do sada naveli; moći ćemo ove naše nazore u kratko ovako zaključiti: Nepokolebivo poštenje, sdruženo sa podpunom strukovnom naobrazbom, kao i revnost sa dosliednošću, pa sve ovo sjedinjeno u harmoničnu cjelinu u osobi nadšumara, biti će bez dvojbe uspješno sredstvo, kojim ćemo naša već u slabom stanju nahodeća se narodna dobra, bar donjekle unaprediti moći — kao što će i jedino pravodoljublje i taktični postupak ovoga, kako prema vanjskom svietu tako i prema podredjenom osoblju, šumarsko osoblje podignuti do ugleda, kakova sada zaman tražimo, jer ga kod nas nigdje naći nemožemo! (Nastavak sliedi.) Kako da si imovna obćina gjurgjevačica osjegura obstanak ? Piše Martiu Starčevie, kotarski šumar. Ta komu, da nije poznata jadikovka raznešeiia diljem domovine Hrvatske 0 razsulu imovnih obćina. Toj jadikovki dadoše prečesto oduška razna domaća glasila sporazumno. — Razmatrajući raznovrstne ote tužitaljke obzirom na imovna obćinu gjurgjevačku — odlučih potražiti način, kako bi se dala budućnost i obstanak iste obzirom na raznolike gospodarstvene napremice obezbiedit. Nakon višegodišnjeg promatranja, sve misli svedoh u jednu, te držeć da bi se ta namisao i kod drugih imovinah uporabiti mogla ma i na drugi način — molim Vas visoki cienjeni gospodine urednice, da sliedeće redke u u „Šum. hstu" priobćiti izvolite. Prije svega ipak držim za nuždno spomenuti faktore, koji u prvom redu dieluju na razsulo imovnih obćina, a po tom i šumogojstvo, načinom da se svaki sviestan Hrvat, a kamo li šumar mora začeti svojski brinuti oko pronašašća sredstva i načina, kako da se taj jedini po bogu darovani mietak — s kojim je skopčana sudbina narodne sreće i blagostanja, občuva i uzdrži. Tko poznaje odnošaje, u kojih se imovne obćine nalaze, uz koje im se boriti koli sa Damaklovim mačem poreznog činovnika toli takodjer i podmii´bom unutarnjih potrebština, kao što su plaće činovničtva i službeničtva, nadalje |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 23 <-- 23 --> PDF |
^ 21 — pako, da ima najsvetijom dužnosti i zadatkom života biti svim imovnim obćinam ulagati što više glavnice u zapuštene kulture i opustošene goleti — taj se neće ćiiditi opravdanoj tvrdnji hrvatskih šumara — da je budućnost većine imovnih obćina dvojbena — te obstanak istih do temelja uzljuljan. Uz sve to sveudilj se još slabo haje za toli opravdane tužaljke o posveiniišnjem prepadanju šuma — te mjesto da se bar prijavljene štete mogućim liospješenjem i´azpravljaju i utjerivaju — pozivlje se kvaročinac istom za 2—3 godine na razpravu — a o utjeranju dosudjene štete ni govora i t. d. Kod takovih odnošaja jest narod još više obodren na haranje i pustošenje šumah, te uz to što se oveći kompleksi prodavaju radi podmirbe potrebština, izdaje se gradjevno i gorivo drvo svim toli mnogobrojnim diobami nastavšimi delbenikom većinom bezplatno. Narod pako naviknut, sve svoje potrebštine, kao obuću, porez, namet, sol i t. d. podmiravati — držeć se one: „dok ja spavam šuma raste" — nastoji što više basne iz šume izvući — te preprodajom drveta raznim neovlaštenikom naročito pako obrtnikom i trgovcem za bud što šume izsjeći. Uz sve to najveća reko bi neizliečiva rak-rana po uzgoj šuma jest navada pasti po branjevinah. To bi bili oni faktori, koje objeručke rade o zatoru šuma — te na koje bi se naše političke oblasti osbiljnije osvrtati morale, no je to žalibože dosad činjeno. Kod tih obstojnostih jest dakako bivstvovanje i obstanak i imovne obćiue gjurgjevačke problematičan pak za osjegurat budućnost, te riešiti narod nepodnosivog trha, nuždno bi bilo, da se u nekojih šumskih dielovih drugi sistem gospodarenja uvede. Šume Križnica, Uskaluka te Frajnićeva Jada obsižu površinu od 890 ralih obkoljenu je s tri strane Di´avom, a četvrta jest imanje grofa Šomšića. Prošle godine htio je gospodarstveni ured imovne obćine gjurgjevačke neprodatimi preostatcii za trgovca Gutmana, žitelje obćine Pitomaca nadieliti ogrievnim drvom ; nu ovi se odrekoše, te blagodati sbog nemogućnosti i težkoće prevoza preko Drave, kao i zločestog rek bi neprolaznog puta. Usljed toga morao je gospodarstveni ured ote ostanke drveta dražbom prodati, te je iste dostao zakupnik Prinke. I tako jest, ota šuma za pravovlastno imovinsko žiteljstvo tako rekuć nepristupna — izuzam nekoliko — do 10 konačarah sela Otrovanec, koji jedino tamo obitavaju, da mogu lakše drvo krasti i prodavati, te tudju stoku u te šume uz sniženu pristojbu na pašu tjerati. Svi oni pako žitelji, koji si nepostaviše zadatkom života nedopuštenim načinom šumom baratati, prodali su svoj posjed grofu Šomšiću. Uzev nadalje u obzir, da obćina pitomačka dovoljno šumske površine posjeduje, te da imovna obćina nesmaže troška — ote većinom zapuštene komplekse valjano nasadjivati — lasno je razabrati, da bi se imovinsko zemljište u površini od 890 ralih u Križnici i Uzkojluki bez svakog uštrba od šumskog tla odtudjiti, te poljskomu gospodarstvu predati moglo — tim više, što se i same imovne obćine uprava naziva: „Šumsk o-gospodarstveni ured". |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 22 — Za pođpuno opravdati taj naslov, eto me slieđećim predlogom: 1. Gospodarenje u šumskim djelčicam Križnica-Uzkaluka imade se iz mreže šumskog tla izostaviti, te poljskomu gospodarenju predati. 2. Uvesti novi način zakupa tili zemljišta. 3. Stvoriti novu netaknuti se imajuću glavnicu, kojom će se budućnost obstanka ove imovne obćine osjegurati. Točka 1. Već prvo je napomenjeno, da je upitna šuma sbog Drave nepristupna, te da se njom koriste izključivo tudjinci, izuzam deset konačara sela Otrovanec, koji dovoljno paše u planini imadu. Nadalje sve, kad bi se upitne dielcice i pošumile, to pravovlastno žiteljstvo, kojemu ta šuma u prvom redu pripada, nebi se niti uživanjem paše niti drveta okoristiti moglo, sbog Drave. Osim svega toga neshodne, dapače proti svim propisom lukrativnog gospodarstva postupalo bi se od strane uprave, kad bi se taj skroz izolirani i pravovlastnom žitelj stvu posve nepristupui kompleks opet pošumio samo zato, da se reče: „gdje je bila šuma, imade opet biti." Naročito pako tečajem 120 godina nebi nosila ta šuma skoro nikakove koristi, već dapače imovna obćina imala bi porez plaćati i tamo neprestance jednoga lugara držati. Da je u ostalom sigurniji i veći prihod na poljsko, no na šumsko gospodarenje zemljište upotrebljivati, to je nepobitna tvrdnja — a tim više za Podravinu, što se to zemljište za svaku granu poljskog gospodarenja eminentno upotrebiti dade. Točka 2. Dosadanji sistem u zakup davanja zemljišta nemože se za buduće podnipošto aprobirati, jerbo tako dugo, dok se redovitost zemljišta neizcrpi, imade obiljno zakupnika — koji: a) Položajem u zakup dati se imajuće površine, graničeć na vlastito zemljište, lasno i bez osebnog troška gospodare. b) Momentanom potrebom zemljišta, kupe omanju površinu na kratko vrieme i seljani, te po tom cienu zakupnine do moguće visine natjeraju. c) Zakupnici medjusobnim ribanjem iz puke osobne mržnje i podravskog poznatog jala, jerbo se zemljište na nekoliko godinab u zakup daje, natjeravaju se tako daleko, da se prečesto onda zakupnina ovrhom utjeravati mora. Dosadanji način u zakup davanju zemljišta uporabiv je s toga samo tamo, gdje se upitno tlo na brzo pošumiti imade ili gdje se paša iznajmljuje — podnipošto pako za trajno poljsko-gospodarstveno uživanje, gdje se zemljištu oduzeta snaga redovito gnojenjem nadomješćivati mora — za uzmoći isto kao plodonosno nadalje unovčivati. Neobhodno potrebnim čini nam se, na gore navedeno tako dugo misliti, dok zemljištu još nije redovitost izcrpljena, te što se po tom samo za viekovita vremena bez osjećaja i najmanje štete ili na dulje vremena iznajmiti, ili u vlastitoj resili obdielavati može. |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 23 — Za dokaz ovomu izradjivanju uzeo sam primjer vrlo raznolikih nosivostih u zakup davanog zemljišta, tako n. pr. Frajnićeva jada u području obćine pitomačke bila je najprije pet godinah u zakup dala po rali za 7 i 8 for. Minućem tog roka, reklo se je; površina ta leži posve u Magjariji, tudjincu nećemo šume saditi, nećemo im dati nikakove paše — dajmo u zakup oto zemljište obzirom na veću nosivost jošte na 10 godina. Slučaj htjede, te je pristupom novih konkurenta medjusobno ribanje natjeralo zakupninu preko 20 for. po rali — zemljište bo obećavaše zato vrieme cieni odgovarati rodovitošću, pošto isto sastojaše iz ilovače sa malo pieska i i premnogo humusa. Sada se pako obćenito znade, da zemljište godišnjom uporabivošću dadanomice gubi na snazi — kako dugo moći ćemo po tom Frajnićevu jadu tim načinom u zakup davati, ako pomislimo na budućnost? Na kratko [vrieme naći će se konkurencije, nu što će biti onda dok se zemljište iztroši i neplodnim postane? Tada će se morati ral, kako to prečesto u Hrvatskoj biva, po 2—3 for. u zakup dati. Osim svega toga nije niti kakvoća zemljišta svuda jednaka, tako n. pr. neposredno nuz Križnicu jest piesak i humus, na zakupnini Gulješ je skroz pjeskovito tlo, te se jedino gnojenjem po sadanjem zakupniku g. Aleksandru Prinke-u plodonosnim uzdržava — o tom sam se osobno osjedočio. Razumieva se po tom samo po sebi, da je prednavedeni zakupnik tražio produljenje zakupa, koj mu je i dozvoljen. Nemože se bo tražiti, da jedan zakupnik za drugoga tlo gnoji, potrebite gospodarstvene sgrađe, zdence i t. d. uzdiže, koje su za obdielavanje toli isoliranog gospodarstva neobhodno potrebne, tim, da mu potonji za 4 -5 godina bud iz osobne mržnje, bud iz pukog jala toli visoko zakupninu natjerava, da prvi nepostane dostalcem, te tako za bud što uloženu u sgrade glavnicu napustiti mora. Tomu valja s toga na put stati. Nemože bo zdravi čovječanski razum drugačije niti zaključiti, da bi zakupnik nesjeguran, za dulje vrieme zakupa drugačije gospodario, nego da redovitost zemljišta, što moguće više izcrpi sadjenjem i sjetvom dvojeg usjeva u jednoj godini n. p. jačma i repice i tada isto izsisano imovnoj obćini povrati. Za izbeći s toga takovu postupku zakupnika, moralo bi se mnogo dulje vrieme zakupa u Križnici i Uzkojluki ustanoviti — pa taj upravo postupak dovede me na misao, na koji način bi si mogla imovna obćina ustrojiti glavnicu, te tako za viekovita vremena budućnost osjegurati. Točka 3. Za utemeljenje glavnice odabrao sam si u mojem kotaru, u obćini pitomačkoj riekom Dravom skroz odtudjenu posve u Magjariji isohranu šumsku površinu Križnica-Uzkaluka i Frajnićeva jada, u površini od po prilici 890 rali. Površina ova iznajmljena neprestance na 40 godinah — osobito sada, dok |
| ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 26 <-- 26 --> PDF |
— 24 — još imade drveta, iz neizsječenog diela šume, za da si zakupnik potrebite sgrađe, drvo, opeku i 6rep nabaviti može — nadam se, da bi se zaista mogla — uzprkos tomu, što imovina netreba za toli ogromnu zakupninu dati, niti paše niti ikakve sgrade, zdenca ili drva — polučiti ciena po ral od 7 for. popriečno, uz valjano osjeguranje zakupnine, bez da bi imovna obćina ikakovo jamstvo pružiti morala. Uz prihvat moga predloga davale bi upitne površine već posije 40 god., nedvojbeno, samo uz 4"/„ uložen polag priležećeg proračuna glavnicu od 52G.543 fr. slovom petstodvadeset i šest hiljada i petstočetrdeset i tri forinta! — Te daje u ovoj godini ral zbiljne zakupnine 7 for. u 40. godini pako dolazi tako na jednu ral 33 for. zakupnine uz jamstvo, da će u dobru stanju biti povraćena zakupna površina. Zakupnik bo kod obveze ugovorom na 40 godinah odmah u početku svoje gospodarstvo tamo uredi, znajuć da može jedino tovljenjem blaga i gnojenjem izići, to po tom rodovitost zemljišta uzdržati. Izkaz dohodka zakupnine od 890 rali šumišta, uzakupljenog za 7 for. po rali, u razdobju od 40 godinah, uz 4% ukamaćenje, u forintih Godina zaIznos Ukamaćena Kam. glavnice Ukupni 0 p a z k c kupa zakupnine glavnica raSunajud 4"/j, dohodak 1 J, ee :3 ro 6200 6200 248 6448 2 G200 12648 505 13153 5 a .2 3 6200 19353 772 20125 4 6200 26325 1052 27377 ^t-B´z 5 6200 33577 1343 34920 g g rj O 10 6200 74430 2977 77407 .^"S´´T3 a i^ S) p (S 15 6200 124022 4960 128982 20 6200 184470 7378 191848 25 6200 258014 10320 268334 ;7* ´bi) :5 ® 00 30 6200 347492 13899 361391 35 6200 457355 18294 475649 IZ .3 § a " 40 6200 506294 20249 526543 a j^ .j= o |