DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 38 — lESazličite ^šT-iesti- Sjednice upravljajućeg odbora. Upravljajući odbor obđržavao jest dne 7. studena odborsku sjednicu, u kojoj bje rešeno više administrativnih predmeta, nadalje pako i zaključeno, pozdraviti na ime družtva Njegovu preuzvišeuost biskupa Josipa Jurja Strossmajera, prigodom svečanoga otvorenja galerije slika u Zagrebu, u smislu odnosnog poziva „Matice Hrvatske", a zatim zaključi odbor i nacrt novog šumskoga zakona otisnuti u 300 komada posebnih otisaka, te zajedno sa obrazloženjem podastrieti toli visokoj vladi, koli i saboru. — Nadalje bude u istoj sjednici obavljen i izbor dvijuh pododbora, u svrhu izradbe odnosnih po ovogodišnjoj glavnoj skupštini usvojenih predstavka, glede orgauizreije šum. uprave i preustrojstva kr. šumarskog učilišta u Ki-ižcveih. Upravljajući odbor držao je nadalje dne 2. prosinca odborsku sjednicu u prisutnosti sliedećih p. n. gg. članova: M. Dursta, M.´^Vrbanića, T. Soretića, J. Ettingera, F. Rosipala, V. Keroskonya i T. Kesterčanka. Osim više administrativnih predmeta, bila je na dnevnom redu takodjer i razprava ob obrazloženju osnove novog šumskog zakona. — Nadalje bude zaključeno, iz prištednja od t. g., razpisati natječaj za popularno napisane članke za lugarsko osoblje, u „Šumarskomu listu". — Urediti tarif za oglase u listu, naručbe novina za uredničtvo za g. 1885., — zaključak glede nagrada suradnikom „Šum. lista" i t. d. Družtvene prostorije „Šumarskoga družtva" nalaze se u Preradovićevoj ulici br. 25., kat I. Te je pristup p. n. gg. članovom otvoren svaki petak posije podne od 4 — 7 satih na večer. O nagradah suradnikom „Šumarskog lista". VIII. glavna skupština uvidjajuć potrebu i pravednost, da se suradnikom lista, primjereno stanju družtvene blagajne, uređničtvu lista na uvrstbu priposlane i u listu objelodanjene radnje nagradjuju, dopitala je dosta znatnu svotu (od 300 for.) u tu svrhu — naređiv podjeđno da se odsele svi originaln i članc i u načelu nagradjivati imadu. U interesu stvari budi nam ovdje još i potanje o tom nagrađjivanju spomenuti. 1. Nagradjivaju se od sada u načelu svi originalni članci vivršteni u „Šum. listu" i to prema tome, da li je uredntčtvo imalo više ili manje izpravljati i prerađjivati, kao i prema važnosti i stručnoj vriednosti članka, sa 16 do 40 for. po tiskovni arak. 2. Za posebne oveće, kao i inače vrieđnije radnje, mogu se medjutim takodjer i veće nagrade s uredničtvom ugovoriti, te će se dopitati prema zahtievu i potrebi nagrade i za prevode, koje nagrade medjutim nebudu nigda veće od polovine onih pod 1. spomenutih. 3. Radnje priposlane uređničtvu u drugom, ne u hrvatskom (ili srpskom jeziku), u pravilu se neiiagrađjuju, isto tako ni sitnice. 4. Suradnici objelodanjujući pod 1. i 2. spomenute radnje, imadu u slučaju, da se u korist družtva odriču nagrade — tu svoju odhrku naročito uređničtvu izjaviti. Urednik predlaže u sjednici odborskoj, sliedivšoj iza objelodanjeuja odnosnog članka, upravljajućem odboru dotične nagrade, upravljajući ih odbor onda dopitujo, a p r e d s j e d n i č t V o i z p 1 a ć u j e. Konačno budi nam i opet spomenuti, da p. n. gg. suradnici sve uredničtva se tičuće dopise izvole šiljati franico izravno na osobu urednilZagreb. Strieijačl Šanid članci, koji se najdulje 20 dana, prije no će list izaći, uređničtvu pripo šiljaju, mogu jošte isti mjesec doći u tisak. Oglasi se medjutim mogu pripošiljati još i do 25. svakog mjeseca na pravodobnu uvrstbu. Natječaji. Upraviteljstvo domena kneza Thu r n-T a k s i s a razpisalo je 18. studena natječaj za popunjenje Sumarsko-vježbeničkog mjesta, kod šumarije l?rod-Grobnik |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 39 — u Lokvali. Natjecat žulući iinadii se izkazati svjedoebami, da su vojuoj dužnosti udovoljili, hrvatskom i iijeiiiačkom jeziku vješti, da su svršili najmanje koju šumarsku školu. Plaća 650 for. ua godinu, uz pravo povišenja nakon 3 godina na 700 for., zatim opet za 2 godine na 750, a onda svakih pet godina za 50 for. više, i stan u naravi. Odnosne molbe imadu se u hrvatskom jeziku kao i njemaekom provodu upraviti na „Fiirstlich Tliurn-Taxis´sehe Domainen-Kammer zu Kegensburg". — Kod gospoštije A1 ag i ne e u požežkoj podžupaniji, izpražnjeno je mjesto šumarskog pristava. Plaća 100 for., stan i ogriev uz deputat za dvie krave i svinje. Molbe valja poslati u prepisu, koji se nevraća na upraviteljstvo gospoštije, svršeni pitomci šumarske škole imadu prednost. Uz hrvatski traži so i znanje njemačkog jezika, eneržija, strogost i poštenje. — Kod imovne obeine križevaeke u Belovaru ima se popuniti mjesto šumarskog vježbenik;i, uz godišnju plaću 365 for. Natjecatelji imadu se izkazati fizičuom sposobnošću i svjeđočbom o svršenom konaćnom izpitu u Križevcih, strogošću i svjedočbom ponašanja. — Mjesto ob ć. šumar a (nadlugara) u Skradinu, plaća 600 for., molbe obć. uprav, do 20. siečnja 1885. Kod kr. pođžupanije varaždinske, mjesto kr. žui). uađšumara za, županiju varaždinsku sa 1000 for. plaće i 200 for. stanbine. Molbe visokoj kr. zemaljskoj vladi putem velikog župana varaždinskog. — Kod šumskog ureda gjurgjevačke imovn e obćin e u Belovaru mjesto šumarskog vježbenika sa 300 for. nagrade. — Kod šu m s k 0-i m 0 V n e obćine ogulinske dva mjesta šumar, vježbenika (400 i 300 for. phiće). Kod kr. pođžupanije varaždinsko, mjesto kot. šumara za šumski kotar ivanečki, plaća 500 for., paušal 200 for. Molbe do 5. siećnja 1885. f Ivan Radanović, Ivigar petrovarad. imovne obćine, umro je posije dužeg bolovanja 13. studena pr. god. u Klonku, svome rodnome mjestu, u 45. godini svoga života. Bijaše to čovjek osobite marljivosti, k tomu vazda trezan , a nada sve pošten, s čega je bio poštovan ne samo u njegovoj obćini, nego vi čitavoj okolici. Kroz punih osam godina radio je kao pisar kod klenačko šumarije onakvom revnošću kakova se samo želiti može. Imovna obćina izgubila je njegovom smrću vriodna službenika, mjestna obćina nenaknadiva člana u svojoj sredini, drugovi mu svoga pobratima — kako ga obćenito nazivahu — a žena i sirota nejaka dječica svoga hranitelja i branitelja. Neka mu je lahka orna zemlja i dug spomen medju nami ! "f Dr. Alfred Brehm. Čuveni naravoslovae A. Brehm osliepio je. a malo kašnje i umro l.´J. studena 1884. u svojoj vili u Reuthenđorfo kraj Gere u Njemačkoj — u njemu gubi naravoslovna znanost jednoga svojih najpopularnijih zastupnika. Njegova djela „lUustrirtes Thierleben", „Leben der Vogel" i „Thiere des Waldes" malo će kojoj kući manjkati. Sa svojimi predavanji, koja je posliednjih deset godinah držao u Austriji i Njemačkoj, bio je izišao na vrlo popularan glas. Kad je pr-ed nekoliko godina predavao u Beču, obratio je na sebe i pozornost prejasnoga g. kraljevića liudolfa, koji ga je posije često pozivao u Prag, te se s njim o svojih narovoslovnih naučili savjetovao. Brehm pratio je prejasnoga g. kraljevića na lov na doinjem Dunavu i u Fruškoj gori, što ga je carević-kraljevie opisao u jednoj od prvih svojih publikacijah. Bilo mu je 56 godina. Pokojnik bijaše jedan od prvih utemeljitelja zoologičkih vrtovah i aquarijah u Njemačkoj. Opetovano puta posjetio je takodjer i Hrvat.sku, a naročito boravio je kao gost. vlastelina i poznatog lovca g. M. Vranicanija i dulje vremena u Severinu. Lugarski poučnik. P. n. gg. članovom družtvu poznato je, da se upravljajući odbor još mjeseca svibnja 1884. obratio na visoku vladu predstavkom za podieljenje subvencije, u svrhu orangućenja izdavanja popularno pisanog priloga „Šumar, listu" za lugarsko osoblje. — Na otu predstavku dala je visoka vlada dne 11. rujna 1884. ])od br. 23.828, upravljajueemu odboru sliedeću odluku: „U riešenju tamošnji; predstavke od 31. svibnja t. g., kojom se traži novčana subvencija u iznosu godišnjih 600 for. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 42 <-- 42 --> PDF |
— doza izdavanju mjesečnika za lugarsko osoblje, odpisuje se tom upravljajuuemu odboru, da se rečena predstavka za sada nemože uvažiti s razloga, što je izdavanje upitnoga strukovnoga lista obzirom na to što u nas sada jošte gotovo polovina lugar ah ni pisati ni čitati nezna, prerano zasnovana, ter oCekivani uspjeh nebi stajao u razmjerju sa traže nom subvencijom". Toliko našim — na broju 211 — sužlanovom lugarom! Šumske prodaje. (Nastavak). Dne 30. listopada 1884. obdržavana bi kod gospodarskog uroda u Mitro vici dražba od 7478 hrastovih stabala sliedeeim uspjehom : Za šumu (zabranu) NepreSava, sa 3221 hrastovah, procenjenu na 3959 for. stigle su sliedede ponude: C. Morovića iz Siska na 48.7 77 for. — Gamirseheg a iz Mi trovice kao dostalca na 53.989 for. — Hirscha na 50.600 for. — Hillera na 46.675 for. i Verhana na 47.164 for. — Za šumu Raškovica, sa 4257 hrastova, procienjena 94.256 for. — Ponuda C. Morovića na 10.4987 for. — Gamirsehega na na 99.999 for. — Hirscba na 96.000 for. i ponuda dostalca Verhana na 113.460 for. Dne 9. studena 1884. prodalo je vlastelinstvo dobra „Nebojse" kraj Varaždina trgovcu L. Perenu iz Vrbovca 5500 hrastovih stabala za svotu od 30.500 for. Dne 30, listopada 1884. prodalo je upraviteljstvo slavnog prvostolnog kaptola zagrebačkog trgovcu Guidi Pristeru 2000 hrastovih stabala za svotu od 14.000 for. U kolovozu 1884. prodalo je vlastelinstvo gospoštije nadbiskupske u Zagrebu iz šume „Žutice" u podžupaniji križkoj 1400 hrastovih stabalah trgovcem Benedictu i Tomaju za 18.000 for. Dn e 15. studen a obrđržavana bi kod kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu dražba 1942 hrastovih stabala — slieđedim uspjehom: Za šumu ,,Ferđinando v ac" sa 293 hrasta, procienjenu na 6891 for. stigla je samo jedna ponuda Eugena Sehmidta iz Barseha glaseea na 6915 for. — Za šumu „Žutica" sa 843 hrasta, procenjenu na 31.233 for. — nije u obće nijedna ponuda stigla. — Za šumu „Dolnji Markovac" sa 806 hrastova, procienjenih na 27.490 for. — stigla je i opet samo jedna ponuda L. Perena iz Vrbovca na 29.000 for. Dn e 26. studen a obdržana, kod šumskog upraviteljstva kneza Thurn-Taxisa Želin-Ciče-Ozalj u Lekeniku, dražbena prodaja gradjovnog kao i gorivog drva u odnosnih revirih, nu kako nam odavle javljaju, ostala je dražba za ovaj put bezuspješna , pošto nijedna ponuda nije odgovarala procjenbenoj vriednosti, prodati se imajućih objekta. Dne 25. studena, urečena prodaja 1000 bukovih stabala, nalazečih se u šumi imovne obćine Hruševac dolnji (polit, obćine Pokupsko), procienjenih na 623-40 fr. ostalo je takođjer bez uspjeha, jer nijedna ponuda stigla nije. Nova dražbe 20. siečnja 1885. Dn e 27. studen a obdržana bi kod šumskog ureda II. banske imovne občine u Petrinji, dražbovna prodaja od 777 hrastovih stabala, slieđećim uspjehom. Stiglo ukupno 19 ponuda, a đostalci jesu: Za šumu „Dvojani", sa 388 lu-astova procienjenih na 7930.38 for., ponuda L. Blažiča na 8401 for. — Za šumu „Višnjički bok" sa 64 hrastova procienjenih na 1436-24 fr., ponuda Hertmana na 1548 fr. — Za šumu „Evinbudjak" sa 74 hrastova, procienjenih na 1130-70 fr., ponuda Hertmana na 1180 fr. — Za šumu „Ribostak " sa 89 hrastova, procienjenih na 1514 fr., ponuda Hertmana na 1575 for. — Za šumu „Piškornjač " sa 162 hrastova, procienjenih na 2608.93 fr., ponuda Hertmana na 2705 for. Dn e 30. studen a obdržana bi kod šumskog ureda otočke imovne obćine dražbovna prodaja od 17.823 jelovih, bukovih, omorikovih i borovih stabala, procienjenih na 80.866 for. 90 novč. — Uspjeh te dražbe nije nam saobćen. Dne 28. studena obdržavana bi kod kr. podžupanije virovitičke dražbovna prodaja 41 komad a hrastovi h stabala iz urb. obćin. šume Lipovce, vlast, obćine Slatine, procienjenih na 370 for. 15 novč. Stigle su ukupno 4 ponude i to: Josipa Cimera iz Mikloša na 481 for. — Antuna Heitera iz Terezovca na 520 for. — Josipa |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 43 <-- 43 --> PDF |
— 41 — Streitoiiberga iz Mikloša iisi b´SO for. i Valenta Paulina iz Mikloša Icao dostalc a n a aSO for. Dno 6. prosinca prodalo je vlastelinstvo Cernebel u Kranjskoj 2500 komada hrastovih stabala trgovcu L. Burgstalleru iz Zagreba za svotu od 16,750 for. Dn e 15. prosinc a obdržana bi kod podžupanije đelniSke, dražbovna prodaja od 160 smrekovili stabala iz šume imovne obdine Delnice, i prodaja 110 smrokovih stabala iz šume šumsko - imovne obćine Crnilug — [Js)^jeh te dražbe takodjer nam nije do sada poznat. Početkom prosinca dostao je trgovac A. Berger iz Zagreba 700 komada hrastovih stabala, iz šume „Obrežčica" imovne obdine Obrež, za 3850 for. Dn e 17. prosinc a prodala je pl. obćina Pođotočje trgovcu L. Burgstaleru iz Zagreba 500 hrastovih stabala za 7500 for. Dn e 20. prosinc a obdržana bi kod šumskog ureda križevaćke imovne obćine dražbovna prodaja 161(3 hrastovih stabala. Stiglo je ukupno 9 ponuda. — Za onih 1070 hrastovih u „Bolčanskom lugu", prooienjenili na 33.699´i>9 for. bilo je 7 ponuda — a dosfao ih g. Eaid za 34.005 for. — Stabla (614) u Drlježu i Starenici procienjena na 17.754´30 for., nisu prodana, jer nijedna obih ponuda nije dostigla procjenu. Dne 21. prosinca obdržana je kod šumskog ureda gjurgjevačke imovne obćine, dražbovna prodaja, od ukupno 1931 hrastovih, te 976 briestovih, jasenovih i i bukovih stabala, procienjenih na ukupno 44.995´60 for., te su prodane: Sjećina „Plavo" A. Stremu za 1202-55 for. — „Piljevo" J. Mayerhofteru za 1850 for. — „Visoka greda" S. Pinteru za 3166-66 for. — „Telek VIII." J. Mayerhofteru za 9000 for. — „Telek IX.´´ A. pl. VVeissu za 8400 for. — „Crnijarki" G. Ivandiji za 1137-41 for. — „Panje" S. ftoldscbmidu za 1795-50 fr. — „Dugaćka" J. Hirschlcru za 770 fr. — Sjećine ,Pepelara", „Ljevača nizka", „Ljevača V.", „Ljevača Pepelara", „Štvanja" i „Uzk-aluka IX. i X." sa ukupno 773 hrasta, 22 briesta i 41 jasenom, procienjenih na ukupno 20.910-()8 for. — ostaše neprodane. Divljačina na zagrebačkom tržištu. U Zagrebu bilo je ove zimske dobo pri-, lično divljači. Prodavalo se kako kad, Srnjak od 9 — 12 fr., kilo arnetine po 80— 90 nčr Zečevi 80 nč. do 1 for. po komad. - Par divljih pataka po 1 20—1-40 for. — Pa jarebica l´OO —1-20 fr. — Gnjetli 2 fr. po komad. — Šljuke 1 fr. po komad. Šljuka bilo u obćo dosta malo — niti se lovci hvalili, da ih je bilo mnogo. Zečevi, jarebice i gnjetli dovažali se u većem broju sa lovišta grofa Bombelesa na trg. Divlje patke dovažahu iz Lonjskog polja — gdje ih u velike hvataju na mreže. Stanje tržišta koncem studena. Pišu nam iz trgovačkih krugova: Stanje tržišta trgovine drvom bijaše u nas koncem studena občonito plaho — sve je izčekivalo napetošću poboljšanje situacije. Uvjerenje, da uz preostalu zalihu dužica — u novoj kompanji i opet predstoji veća produkcija no zaliha — vidno je djelovala na trgovački sviet — te samo okolnost, da je produkcija naša sada hvala bogu u dosta sjegurnih rukuh — omogućivaše uspjeh mnogih dražbovnih prodaja, za prošlih dana. — Ovogodišnja produkcija dužica biti će bez svako sumnje ravna lanjskoj. — Dobra roba uiodjutim uvjek imade prođju dobru — samo što se danas već više gleda na ono što se kupuje no prije. — Dosta dobru prodju imade još sveudilj i njemačka bačvarska roba, Šliperi svake vrsti dobro se plaćaju i traže — te je tom robom učinjeno više dosta znamenitih ugovora. Oblikovina takodjer se traži još sveudilj u svih dimenzijah i količinah — a i izvoz vainscothah u Englezku još je sveudilj živahan. — U kratko, naše tržište đi-vom, ma sve da i nije živahno kako bi trebalo — ipak nije ni iz daleka onakovo. kako no ga stanoviti krugovi svictu predočiti žele — dapače dobiva danomice solidniji temelj o čemu mcdjutim na drugom mjestu lista obzirnije. Molba čitateljem ,Šumarskog lista". U interesu družtva i ovoga lista, molimo ovime i opet sve prijatelje i čitatelje „Šumarskog lista", da nam izvole, ma |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 44 <-- 44 --> PDF |
— 42 — i uu dopisnici , od slučaja do slučaja prijavljivati SVB O šumskih prodaja, uspjehe takovih dražba, razpise iiatjeSaja, odlikovanja, imenovanja, premešteuja, obdržavanja i uspjeh t. z lugarskih izpita, uspjehe obdržavanih hajka i lovova, o šumskih požarih, ine osobne viesti, kao i važnije dogodovštine u službi — za da nam bar u tom smjeru list bude podpun ! Organizacija državne šum. uprave u Hrvatskoj. Polag vrlo pouzdanih vještih, nadati nam se je skorim provedenju organizacije u našoj državnoj šumarskoj upravi, u smislu postojećih zakona, te u suglasju sa postojećom organizacijom državne šumarske uprave u Ungariji. — Čujemo nadalje s dosta pouzdana izvora, da bi se i unutar naše autonomne vlado, već skorim imala provesti organizacija šumarstva — nu nara to ipak težko vjerovati — gledeć na dojakošnje izkustvo glede organizacija ! Hajke na vukove. Dne 12. studenoga odredjena bi po kr. podžupaniji sisačkoj hajka na kurjake u šumi „Terezovića", i to sliedećim uspjehom. U meti bi bilo je pet kurjakuh i dvie lisice. Ove i dva kurjaka izgubili su na sreću žđrebadi glavu, a kurjačica zadobila je rana, od kojih će težko preboljeti. Liepi uspjeh ima se zahvaliti vještom ravnanju poznatog lovca Juliusa Staglera iz Prelošćice, koji je i za odredjenje hajke zamolio. Dražbom na licu mjesta obdržanom prodan je jedan kurjak za 1 fr. 50 uć , lisice po 40 novč., a drugi krasni eksemplar 2 for. 10 novč. Dne 28. studena obdržana bi u Slatini hajka na vukove, te su pri tom ubita dva srnjaka ogromne veličine. Koncem studena navališe vuci u selo Brataću, nedaleko Nevesinja, te je pri tom usmrćen jedan žitelj, a jedan i opet težko ozliedjeu — a mnogo štete počinjeno na stoki. Dne 28. studena bijaše u Gušću (kraj Siska) hajka na vukove. Od 7 vukova, što su se nalazili u meti, pala su dva na mjestu, a treći ranjen, nadjen je mrtav. Riedki lovac. Čitamo u „Slov. Narodu" : Dne 28. studena đonio je J. Čizmar, žitelj u Savelju, 5 ´4 kilogr. težku vidru u Ljubljanu. Ulovio ju u Savi nad Črnuškim mostom, isti je tamo vidio još dvije stare vidre, te se nada i takove skorim uloviti. Dne 22. studena ulovio je bio takodjer jednu od 7 kilogr., a svega skupa ubio je već 35 vidre! Ukupna lovina Njegovog Veličanstva našega kralja. Polag viesti Cornela u „Die Jagd unđ ihre VVandlungen" iznaša spomenuta lovina od g. 1848 do 1884. sveukupno: 807 jelena, 0222 jelcnke, 204 lanjca, 377 srna, 1570 divokoza, 1279 divjih svinja, B456 zečeva, 4418 kunića, 197 lisica, 1 medvjeda i 5G komada inake zvjeradi — zatim 562 tetroba, 54 malih tetreba, 6 Iještarka, 14.173 fazana, 8270 jarebica, 286 prepelica, 825 šljuka, 1404 divljih pataka, raznih orlova, kobaca i t. d. 1287 komada, sveukupno dakle 43.138 komada. Previšji lov u GođOlči-u. Obdržat bi od 20. rujna do 18. listopada, a sudjelovahu: Njegovo veličanstvo kralj-car, veliki vojvoda od Toskane, princ Leopold bavarski, barunica Valersce, knez Hohenlohe, barun Mondel, barun Nopesa, grofovi H. Lariš, major Rosenberg, major Christalnig, podpukovnik Volkenstein, major Žurna i dvorski savjetnik Viderhofer. Ubilo se ukupno 114 jelena, 12 srnaca, 1 vepar, medju ubitimi jeleni bijahu upravo prekrasni eksemplari. Pogibeljan lov. Dno 22. studena priredio je bio barun Aleksa Nopča, nedaleko Kološvara na izvornoj Alpi, lov na medvjeđe. Namjeriv se na medvjeda, barun Nopča izpali nanj hitac, pogodi zvjer, nu ova okrenuv se naglo, obori se na lugara Szurđua. Ovaj hrvaše se njeko vrieme očajno sa medvjedom, dok ovoga nije slikar Kemenđy sa zemljom razstavio Premda je medvjed ugrizao Szurdna pet puta, ostao je taj ipak živ. Medvjedova koža duga je 206 cm. Lovci kažu, da tako velikoga medvjeđa vidjaju vrlo riedko. Viastnietvo nekoristne divljači. Kao tumač k zak. član. 18. god. 1870. o lovu izdala je kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, dne 30. listopada 1884., br. 38075., |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 45 <-- 45 --> PDF |
— 43 — ovu okružnicu. Povodom tim, što je ovdjo potaknuto pitanje o tumačenju §. 11). zak. ćl. 18. g. 1870. glede vlastničtva nekoristne divljači, dotično tamanjenja i prisvojenju grabežljive zvjeradi, priobćuje se toj oblasti, sliedečo: Po §. 19. zakona o lovu (zak. ćl. XVni . god. 1870.) ima se ovlaštenik lova smatrati vlastnikom sve koristne i nekoristne divljači, što se nalazi u njegovu lovištu. Odtud sliedi, da ovlašteniku lova ostaje netaknuto pravo vlastničtva i na svu, u njegovu lovištu usmrćenu grabežljivu zvjerad, koju je po §. "23. lovskoga zakona svakomu slobodno ubiti. S toga nije vlastna osoba, ubivši medvjeda, vuka ili inu koju grabežljivu zvier, sebi ju prisvojiti, pošto je ubita zvier (mješina) nedvojbeno vlastnićtvo ovlaštenika lova, kao i svaka ina ubita koristua divljač. Nu s druge strane nije ovlaštenik lova vlastan zahtievati, da mu se dopita nagrada (taglia) za ubitu na njegovu lovištu grabežljivu zvier, jer nagrada u smislu naredbe postojavše c. kr. banske vlade od 14. siečnje 1852. br. 12261. može pripasti samo onoj osobi, koja zvier dopuštenim načinom ubije. Spomenuv kr. zemalj. vlada dopušteni način tamanjenja grabežljive zvjeradi, koju je prosto svakomu ubiti, mora se osvrnuti na §. 23. lovskoga zakona, glaseei .,đa je crnu divljač, koja se ucnalazi u zatvorenih zvjeriujacih (§. 20.), zatim medvjede, kurjake i drugu grabežljivu zvjerad, dozvoljeno svakomu ubiti". — Iz ove obeenite dozvole tamanjenja grabežljive zvjeradi nesmije se ipak izvoditi, da je svakomu slobodno ići u tudja lovišta u lov na grabežljivu zvjerad, jer tomu se protivi ustanova §. 25. lovskoga zakona, odredjujuda, da „po tudjem lovištu, izuzimajuć eeste i staze nesmije nitko s puškom hoditi", kojom zabranom izključena je i sama mogućnost lova. Obzirom dakle na to, ima se ustanova §. 23., kojom je dozvoljeno svakomu ubiti grabežljiva zvier rad suglasja sa §. 25. tumačiti tako, da je svakomu, koji je po zakonu ovlašten pušku nositi, slobodno ubiti grabežljivu zvier ma gdje bilo, ako se slučajno na istu namjeri; a na vlastitom zemljištu može vlastnik sa znanjem ovlaštenika lova i vrebajue grabežljivu zvier ubiti, da obrani od štete svoje vlastničtvo. kao što su usjevi, stoka i t. d., a donjekle i sigurnost osobe. Ovo ograničenje, da nije nitko vlastan na svoju ruku, bez znanja ovlaštenikova sj)remati lov na grabežljivu zvjerad, ili ju sam iei lovit, opravdano je tim, da je u zakonu providjeno radi tamanjenja grabežljive zvjeradi, jer ustanova §. 17. lovskoga zakona glasi, da je svaki lovae dužan štediti koristnu divljač za vrieme lovostaja, a tamaniti veliku i maliti sitnu grabežljivu ZN´jerad. Povrh toga odredjuju i oblasti ureda radi hajke na grabežljivu zvjerad, te su u smislu §. 30. lovskoga zakona dužni tada svi lovski ovlaštenici dati za hajku svoje zaklete lovske službenike, i obične hajkaše. Ta oblast upućuje se, da pri riešavanju konkretnih slučajeva, spadajućih pod navedene ustanove lovskoga zakona, u smislu ove okružnice postupa". Lovna nezgoda. Dne 21. listopada pr. g. odputi se ravnatelj dobara u Pakracu g. Lj. Stein sa kotarskim sudcem Tubičem , šumarom Slancem i liekarnikom Žigom u lov na šljuke u obćinsku šikaru korsonjsku, koju ima u najmu. Tu ih je već čekao lugar sa privremenim čuvarom šume i sa 22 pogonića, ponajviše dječaci 12 — IG godina. Kod 5. pogona opazi g. Stein, da pogonići izpred njega i g. Žige negone redovito. Kad su se pogonići bili lovcem do kojih 20 korakah primakli, gosp. .Stein čuje na desnu stranu od sebe, gdje je stao g. Žiga, glas: „Pusti, pusti!" Pogledavši na tu stranu, opazi g. Stein dvie pušćane cievi iz šikare naperene proti g. Žigi. G. Žiga spusti svoju Lefaueheaux-pušku na zemlju i onaj čas skoči iz šikare bielo obučen čovjek, digne pušku i skoči natrag u šikaru, dočim je crno obučeni za toga bez prestanka držao svoju pušku na četiri koraka daljine naperenu na g. Žigu, a. Stein potrča prema g, Žigi, u taj čas uze crno odjeveni čovjek g. Steiua na nišan. Kad se g. Stein okrenuo, da ostale lovce zovne u pomoć, bili su već i pogonići izišli na lovačku liniju. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 44 — Tu priliku upotrebi orno odjeveni Govjelj, da uzmaltnu u šiltaru. Kako je šiiiara gusta, g. Stein nije vidio razbojnika, pak s toga nije više ni koristilo, da opali za za njim. Čitav taj čin potrajao je 5 sekunda. Toli drzovitoj razbojničkoj navali valjda neima primjera u ljetopisu slavonskih lopova. Razdioba novaca unišlih za prodaju obćinsko šume. Čitamo u „Nar. Nov." br. 278. od g. 1884.: „Dne 18. studena i slieđeće dane, razdieljeuo je dozvolom vis. zem, vlade, međju stanovnike u Mikloušu (pol. obeina Slatina) 27.000 for., što su ih dobili za pi-odate hrastove, na obćinskom pašnjaku. Nesreća. Lugar gospoštije Kerestineo, kraj Zagreba, Josip Hamerl, podje dne 13. studena, oko ´/2 5 sati po podne — da pregleda zabranu i gaj gospoštinski „Kalinovica". — Došavši unutra, nadje tamo pastira zadruge Čerbak iz Kerostinca — Matu Klemenčiča, sa 16 komada rogatog blaga na paši. — Htievši ga plieniti — nasta tučnja — i pastir navali toljagom na lugara, te ga udari do krvi preko glave — i Ijubanje, nu kako je pri tom toljaga udarila i o pusicu lugarovu — izprazne se hitac, te pogodi Matu Klemenčiea tako nesretno u dolnje tielo, da je već iste noći umro. Lugai´ova ozleda takodjer bi težka. — Ob učinu podnesena bi prijava kot. sudu u Samobor, pošto medjutim zadrugari pred oružnici uztvrdiše, da je umirući pastir izjavio, da ga je lugar nastrielio. bez svakog razloga — bude lugar zatvoren. U pijanstvu počinio zločin. Lugari gospoštije Čubar, V. Turk Stipanov i Korotanček, boraveći o uskrsu sa svojimi ženami u krčmi, povadiše se — a napokon i potukoše. Stipanov bjcsan — pohiti napokon kući po svoju pušku, i opali ju kroz prozor u kremu, raniv pri tom ženu svoga pi´otivnika. Dne 20. studena povedena bi toga radi u Zagrebu sudbena razprava — te bude Tmk Stipanov osudjen na 2 godine težke tamnice i nošenje troškova. — Eto i opet žalostan primjer posljedica — zlosretnog pijančevanja. Okružnica glede sakupljanja šumsko - štatističnih podataka. Visoka kralj zem. vlada izdala je dne 10. rujna 1884. pod br. 14.486., sliedeću okružnicu : ,,Pošto se stanje šuma vlastelinskih i obćinskih provadjaujem segregacije godimice mienja, poziva se kr. podžupanija, da stanje tamošnjih u obće, a navlastito obćinskih šuma, po priležećem obrazcu ovamo s nova točno izkaže". Odnosni obrazac imadc sliedoće stupce; Ime podžupanije, kotara, veličine šuma u kat. jutrih A) \. vlastelinskih, 2. obćinskih, ´A. dužnostmi obterećenih, 4. pod segregacijom stojećih, 5. ukupno. B) Visokoga uzgoja 1. hrastika, 2, bukvika, 3. kestenika, 4. ostalih listića, 5. iglaća, 6. mješovitih. C) Sitnoga odgoja. D) Srednjega odgoja. jRJ) Šikarja. F) Ledine i goljeti. (T) Po položaju a) i gora, li) luga. H) Sume zaštitnice. Opazka. Nadalje, dodan je toj skrižaljci sliedeči tumač: „Statistički pregled Suma ima se u svakoj županiji polag žup. kotara i obćina, kako stup. 1. i 2. skrižaljke pokazuju, sastavljati. U 3. stupcu imaju se uvesti sve šumo, koje uživaju vlastela sama, kao i sve ostale šume kamoralne, državne, gradskih municipija i inih povlaštenih korporacija, kano kotara plemenite obćine turopoljske. zatim biskupskih, kaptolskili i manastirskih, kada uikakovimi dužnostmi obterećene nisu ; u protivnom slučaju uvedi ovakove šume u stup. .5. ; ili ako se skoro od dužnosti riešit imaju u stup. 6. 4. stup. navadja sve šume. koje obćine posjeduju, te polag privremene naredbe kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade ob upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih Suma br. 2144/295 pod upravom žup. nađšumara stoje. Svotu stupaca 3., 4., .5., 6. uvedi ukupno u stupac 7. Sve uzraste visokoga odgoja sastojeće se izkljuoivo ili najpretežuije iz samih hrastova (lužnjaka i granika), bukva, kestena, iglavoga drveća, upiši u 8., 9., 10. i 12. stup., dočim ostale čiste šume jasena, joha i t. d. u 11. stup., a mješovite u 13. stupac. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 45 — Za srednji i sitni odgoj, šikarje, ledine i goljeti otvoreni su stupci 14., 15., 16. i 17. — U 16. stupac uvedi sve preko mjere sasječene šume, zahtjevaju(;e i umjetno postupanje, a u 17. stup. i bokorjcm obraštene izključivo s nesmotrena postupanja za pasu rabljene čistine. — U 18. stup. navadjaju se sva šuraišta u planinali, brdinah i predg´orju i t. d. doeim ona u ravnieah, ovećih doliuah i inih pojedinih neznatnili viših, na koh´ko uslied zavladajudih okolnostih posebno postupanje ne iziskuju u stupcu 19. U stupac 20. uvedi šume zaštitnice ako ih ima. U 21. stupcu tumači se obh´žje: u svakoj obeini ili kotaru županijskom koliki je posjed pojedinih velevlastela, kameralnili, državnili, gradskih i inih ovlaštenih korporacija bližjini označenjem, da li su šume odieljene ili ne; iz kakove vrsti drveda (stupci 11., 12. i 13.) sastoje; u koju goru šume pod 18. stup. spadaju; koliko glava svakovrstne stoke (domaće živine) svaka obćiiia ima; kao i još njekoje primjetbe, koje su za šumsko gospodarenje od velike važnosti. Za svaki županijski kotar imaju se stupci sbrojiti i dobivene svote na koncu cieloga obdenitoga opisa šuma u rekapitulaciju staviti". Katastralnoj procjeni šuma u Cislajtaniji. Vadimo iz djelca Ivana Stemegga „Die dcfinitiven Ergebnisse der Grundsteuer-Regelung in Oesterreich" i po nas zanimive podatke: Šumska površina Šumska se povr polag stalnog polag uredjenja šina umnožala Krunovina 0 p a z k a 1 katastra zemljarinskog u po ralih u r a 1 i h postot. Boinja Austrija . . . 1,106 219 1,179.533 73.314 6-6 Gornja Austrija.... 696.111 708.573 12.462 1-8 1 Salzburžka 400.225 402.960 2.735 07 Plffl I Štajerska 1,766.202 1.868.302 102.100 5-8 780.261 793.917 63.656 8´7 700.725 768.612 67.887 97 iifi 1 Primorje 317.222 406 126 88.907 28-0 1 Dalmacija 475.474 663.399 187.925 39-5 Ceska 2,617.257 2,619.321 2.064 0 1 Moravska 1,007,967 1,058.645 51.678 51 ii Šlezka 287.196 302.555 15.359 63 Ukupno 10,104 859 10,772.946 668.087 6-6 III 1 Šumsk a površin a Šumska se povr1 j K r u no vi n a polag zeniljar. | polag uredjenja provizorija I zemljarinskog šina povećala 0 p a z k a u rali h ^* ^"´´ jpos"ot. 1 Tirol sa Vorarlb.. .. 1,426.940 1,920.095 +493.155 34-5 Galicija 3,468 628 3,513.387 +44.759 13 832.624 784.053 - 48471 -5 8 |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 48 <-- 48 --> PDF |
46 Cisti prihod šuma Popnečni čisti prihod Cisti so prihod popo rali većao (-|-) odnosno polag stabil. polag uređj. K V u 11 0 V i 11 a nmatijio (—) za polag stabil, polag uređj katastra zemljarine katastra zemljarine u f 0 r i n t i b forintih post. u forintih Doljna Aastrija . 1,735.40G 2,840.802 +1,105.396 63´7 1-57 2-41 i Gornja Austrija 809.567 1,389.913 4-580.355 65-5 1-16 1-89 Salzhuržka 152.453 258,998 4-106.545 69.9 038 0-64 Štajerska (529.092 1,643.774 4-1,014.682 161-3 0.36 0-88 Koruška 202.639 539.388 +886.749 166-2 0-28 0 68 Kranjska 291,161 470.331 -179.770 61-7 042 0.61 Primorje 222.458 450.034 -227.576 102 3 0-70 111 T)almacija 40,580 117.296 +76.766 189-4 0-09 0-18 Čoska 7,013.115 6,742.154 - 270.961 3.9 2-68 2-57 Moravska 2,265.585 2,480.711 f 215.126 9.5 2-25 234 Šlezka 549.180 647.157 +97.977 17.8 191 2-14 TTkupno. 13.911.176 ! 17..531.15H +3,619.982 26-0 1-38 1-63 Ove nam skrižaljke pokazuju prije svega, da so je šumska površina katastralnih izkaza u svijuh krunovina izuzam Bukovine znatno povećala, koje se povećanje međjutim neima toliko pripisati i zbiljnom umnoženju šumišta, koliko tomu, da se sada medju šume ubrojiše i takove površino, koje do sada na obrašćene pašnike ili pako neproduktivna zemljišta ođpadahu. (Ovo posljednje valja osobito za Istru, Primorje i Dalmaciju, do6im se u Tirolskoj povećanje šumske površino prije svega utjelovljenju državnih šuma pripisati imade.) Kao što se šumska površina povećala, isto se tako malo ne u svijuh krunovinah umanjila površina pašnika i alpa (za 22-6 postotaka), doćiin se površje oranica, vrtova i vinograda takodjer većim prikazuje. Čisti prihod, a prema tomu i porezna dužnost šume, u koliko je moći razabrati, u svih je zemljah toli u cielosti, koli i po jedinici površine prigodom uredjenja zemljarine poskočila — izuzimajući jedinu Cesku, gdje je isti pao za 4 postotka. Poprečno se cisti prihod povisio od šuma po jedinici površja za 18 post. (u njekih krunovinah, kao n. p. Štajerskoj i Koruškoj, dapače za više od 100 postot.), đočim se pako nasuprot čisti prihod jedinice površja kod oranica samo za 8 postot., kod livada za 13 post. povisio, a isto tako se i opet čisti prihod vrtova, vinograda i pašnika poprečno manjim izkazuje po rali, nego li dosadanji, to vidimo, da katastralni čisti prihod šuma od dvijuh vrsti težatbenog tla najveće povišenje izkazuje. Ukupna svota čistog prihoda svijuh krunovina poskočila jest od 140-4 milijuna na 164-9 milijuna forintih, dakle za 24-5 milijuna više, od kojega viška medjutim samo 68"/^, na račun povećanja čistog prihoda spomenutih vrsti težatbe dolazi, đočim se ostalih 32*´/(} viška imađu pripisati pomnožanju i promjcnam težatbenog površja. Najveći dio viška ukupnog čistog prihoda ođpada na zemlje, gdje je do sada porezni provizorij obstojao, zatim na dolnju i gornju Austriju, Štajersku i Moravsku; ukuiJna se svota čistog prihoda umanjila u Češkoj (za 1-6 milijuna), Kranjskoj (za 0-7 milijuna) a neznatno takodjer i u Šlezkoj. Hrvatski gospodarski koledar za g. 1885. Od sviju h hrvatskih koledara u obće, koji su do sada ugledali svjetlo, nedvojbeno zaslužuje u svakom pogledu prvo mjesto koledar, što no ga za godinu 1885. uredio poznati profesor gospodarskog zavoda križevačkog Aleksander Russi, a izdao knjižar Gustav Neuberg u Križevcih. Isti jest kadar naknaditi svaki slični koledar budi njemački budi ini. Oni, koji se uz to vrlo dobrim i obsežnim gospodarskim priručnikom obskrbiti želje, neka se obrate na knjižaru Neuberga po rečeni koledar. Ciena 1 for. 20 nove. Ista knjižara drži na |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 49 <-- 49 --> PDF |
- 47 — dalje u zalihi i sve hrvatske šumarske knjige — te šalje na zahtjevanje svakomu pođp uu spisak istih na porabu. Kalendar srpskog poljoprivrednog družtva za g. 1885. Primismo netom taj kalendar što no ga izdaje srpsko poljoprivredno družtvo u Beogradu, Isti zaprema 160 strana u velikoj osmini, te se toli sadržajem koli i opremom baš odlikuje, — a providjen je i sa ^4 slike. Osim raznolikih gospodarskih članaka, sitnica i skrižaljka, imade u njemu i Članak : „0 najobičnijim i najvedim štetočinama šumskim s pogledom na njihovo utamanjivanje". — Od Jov. M. Jekića, — Ciena baš neznatna 60 dinara! Šumarsko zakonarstvo u Hrvatskoj. Akoprem se ved kroz dva decenija na polju šumarskog zakonarstva, malo ne izključivo naredbami u Hrvatskoj izpunjuju mnogobrojne praznine na polju šumarskog zakonarstva i gospodarstva — to ipak u bitnosti jur đosti dugo bar najvažnije zakone imademo — ma sve da mnogi njih, budud neosnovani na temelju narodne osebujnosti naroda našega — niti zadovoljavahu potrebam domadega šumarstva. Kako se nadalje s kojekakovih razloga pitanje organizacije šumarstva u obde kod nas ad iniinitum zavlači, te kako u obče do sada bar nenalazimo nikoje djelo ili zakonarsku zbirku, koja bi nam sve te zakone i naredbe sadržavala, to nije čudo, da i mnogi naših šumara velik dio u nas u krieposti stojedih šumarskih naredaba nepoznaje, al uz obstojede okolnosti i težko do njih dođi može, — Niti zbii´ka zakona od M. Vezida, ni sami službeni zbornici bo u tom pogledu niesu podpuni, pa ipak — jest nedvojbeno — da bi svaki hrvatskih šumara morao bar površno poznavati sve za nas valjane i propisane šumarske zakone i naredbe. — Za da ipak pozornost te činjenice probudimo, kušati ćemo u slieđedem navesti te najvažnije naše šumarske zakone i naredbe, za da si ih svaki bar u prepisu za sada dobavi, dok se nenadje, koji da se latit posla, da nam tiskom objelodani podpunu zbirku takovih ustanova, kako no naši susjedi Niemci ved odavna posjeduju. — Najvažnije te ustanove pako jesu : 1. Cesarski patent od 2, ožujka 1853. o izvršbi razteredenja zemljištnoga, i o uredjenju kakrf urbarskili tako i srodnih im posjedovnih razmjera u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji, 2. Cesarski patent od 17. svibnja 1857. o uredjenju zajedničkih posjedovnih razmjera, koje postoje međju nekadašnjimi gospoštijami i bivšimi njihovimi podložnici. 3. Cesarski patent od 24. lipnja 1857. ob uvedenju šumskog zakona od 3. prosinca 1852. u Hrvatskoj i Slavoniji. 4. Zakonski članak V. od g. 1870. o pospješenju uredjenja urbarskoga za Hrvatsku i Slavoniju. 5. Zakonski članak VIH. od godine 1870. o lovu. 6. Zak. članak XXX. od g. 1873. o ođkupu šumskih služnosti u voj. Krajini. 7. Zakon od godine 1873. o poljskom redarstvu. 8. Zakonski članak XXI. od godine 1875. o porezu na puške i lov. 9. Zakon od 26. studena 1876. ob ustrojenju vieda za zemaljsku kulturu. 10. Zakon od g. 1877. o preustrojstvu br. šum. učilišta u Križevcih. 11. Zskon od g. 1881. o uredjenju imovnih obdina u Krajini. 12. Naredba od 16. siečnja 1850. o uvedenju državnih izpita za šumske ekonome i lugarsko osoblje. 13. Naredba od 14, siečnja 1852. o nagrada za ubitu divlju zvjerad. 14. Naredba od 1. srpnja 1857. glede lugarskog osoblja i nadziratelja lova. 15. Naredba od 30. pros. 1858. glede tumačenja nekih ustanova zakona šumskoga. 16. Privremena naredba od 4, ožujka 1871. o upravi, gospodarenju i uživanju obdinskih šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji. 17. Naredba od 10. rujna 1872. glede obnavljanja šumskih prosjeka kod urb. obdinskih suma. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— 48 — 18. Naredba ođ 20. lipnja 187(5., kojom se ustanovljuju vlasti nadležne za utjerivanje šumskih odšteta. 19. Naredba od 6. rujna 187fi., kojom se stare mjere, nalazeee se u šumskom zakonu, pretvaraju u novu metričku mjeru. 20. Naredba od 13. veljače 1877. glede zaštite vegetacije na Kršu. 21. Naredba od 26. veljače 1877., kojom se izdaju propisi, tičući se ovlašćivanja civilnih tehnika za izvršivanje injerničtva. 22. Okružnica od 16. travnja 1877. o ribolovu. 23. Naredba ođ 15. travnja 1874. o sastavljanju šumsko - gospodarskih osnova za urbarne obćinske šumo. 24. Naredba od 16. srpnja 1878. glede tamancnja oetnjaka i gubara. 25. Naredba od 4. svibnja 1879. glede tumačenja šumskog kvara i krađje. 26. Naredba od 29. stud, 1872. ustanovljujuča dnevni čin kot. obćinskih šumara. 27. Naredba od 8. lipnja 1879., kojom bje odredjeno, za koje vrsti putovanja i u kojih se slučajevih kr. žup. nađšumari na račun zemalj. budgeta izašiljati mogu. 28. Nai-edba od g. 1880. o konačnom izpitu na kr. šumar, učilištu u Križevcih. 29. Naredba od 15. lipnja 1880. o nadležnosti glede osudjivanja šteta počinjenih u kolosjecib. 30. Naredba ođ 1. ožujka 1882. u pogledu podnašanja godišnjih izvještaja kr. žup. nadšumara. 31. Naredba od 2. svibnja 1882. u pogledu prepriečenja šumskih požara. 32. Naredba od 8. lipnja 1878. o izvoznieah za prodavati imajuča se drva. 33. Naredba od 21 travnja 1883. o uredjenju rakolova. 34. Naredba ođ 8. srpnja 1883. o lovu i lovskih družtvih. 35. Naredba od 18. kolovoza 1883. glede nadležnosti razpravljanja prijava kažnjivih čina proti sigurnosti šumskog vlastničtva. 36. Naredba od 11 siečnja 1883. glede djelokruga zem, kulturnog vieća. 37. Naredba od 20. siečnja 1883. o oprostu poreza na puške šumskog i lugarskog osoblja. 38. Naredba od 28. kolovoza 1883. o uporabi novca od zaplienjenih prodanih drva. 39. Naredba od 29. veljače 1884. u pogledu zaračunavanja novca ođ globa u korist zemalj. kulturne zaklade. 40. Naredba od 19. ožujku 1884, glede zabrane nošenja sjekira po paatirih. 41. Naredba kr. zemalj. vladu od 30. listopada 1884. o tumačenju §. 19. zakona o lovu od g. 1870., glede vlastničtva nekoristne divljači. 42. Naredba od 20. studenoga 1884., kojom se nalaže polit, obćinam pospiesenje riešavanja prijava o šumskih šteta. Tim bismo bili bar ponajglavnije naredbe spomenuli — bez obzira na starije kao (i mnoga načelna riešenja), odluke i okružnice izdanih toli po visokoj vladi, koli i po bivšoj vrhovnoj krajiškoj oblasti. Vidimo nadalje, da hvala bogu neoskudievamo na naredbah, pa ipak znamo svi, da nam šumarstvo dan na dan sve večma propada i nazaduje ma baš u svakom pogledu. A zašto? Zato, jer niti imamo organi, koji bi bili kadri izvršivati te ustanove, niti nadzornih oblasti voljnih bditi potrajno nad vršenjem istih, a što je najglavnije, neimamo ni moralnih a još manje materijalnih sredstva, koja bi nam šumarom omogućivala sdušno, svrsi shodno i uspješno djelovanje, t. j . u kratko mi smo doduše obterećeni nalozi i naredbami, ali sve je to bez sustava, bez jedinstva, bez sveze i od vrlo problematične, da nereknerao nikoje koristi — mrtvo slovo ! Šumski požari. Dne 5. studena 1884, ložeći vatru zapaliU su pastiri šumu „ČurCina" u petrinjskom kotaru, te je požar uništio 200 jutara većim dielom mlade šume. — Dne 6. studena, oko 2 sata po podne nastao je požar u šumi „Rogoljski Psulj" u novskom kotaru, koji je seljačtvo posredovanjem oružničtva tek drugi dan do podne ugušilo. Tek što su seljaci ovdje dovršili tegotni posao, opaziše vatru na drugo.; |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 51 <-- 51 --> PDF |
— 49 — strani šume blizu sela Škenđerovca, no i tu bje vatm doskora svladana. Požar opustošio jo do četiri stotine jutarah šume. — Dne (i. studena bio je nadalje požar i u Sumi „Bojna" u glinskom kotaru. Šteta procienjena je na 5000 for. Tvornica vagona. Nieko francezko drnžtvo, namjerava na Rieci sagraditi veliku tvornicu vagona i ine željezniSke gradje. K pitanju šumarskih plaća. Sliededa nam skrižaljka predočuje, iznos placa državno g šumarsko-upravnog osoblja Kuske, Prancezke i Pruske, Austrije i kod nas. Plaće označene su vazda u najvećih zbiljnih iznoaih. U Austriji Francezkoj Pruskoj Buskoj Hrvatskoj Naslov činovnika plaća đnevn, plaća đnevn. plaća đnevn. plaća i đnevn. plaća ! đnevn. u for. i u for. u for. u for. u for. u for. u for. u for. u for u for. 1 1 Drž. nadšnmarnik, odnosno vrhovni fi()(H) 10-5 6000 V 7500 12 V y y y 1 1 šumarski činovnik 1 Sum. nađsavjetnik 1 Šumarski savjetnik, 1 odnosno ravnatelj 1 državnih šuma 1 Nađšumarnik, odnosno šumarski .SfiOO 2400 3600 8 (;-.5 8 ? y 4800 y y V y ? .3000 y y y ? 4000 3300 v V y y 2400 2000 6-56-5) i [ j i nadzornik 1 ! Šumarnik 2400 6-6 2400 I* 2100 6 2500 V 1400 5 y Nadšumar ili taxator 1800 4 9«0 1150 6 1120 ? 1200 4 Šumarski mjernik 1300 4 ? ? 9 ? ? V y y 1 Šumar 1000 3.5 500 ? 500 2.5 ? y 900 3-5 Sum. pristavi 800 4 ? ? ? ? ? y (iOO 3 K unapredjenju drvarskog kućnog obrta u Hrvatskoj. Vadimo iz „Izvještaja kr. zem. vlade o promicanju narodnog gospodarstva" sliedeću: „Narodno-gospodarska znanost visoko stavlja kućni obrt seljačtva kao činbenik proizvadjanja i zato sve vlade nastoje o tom, kako da unaprede taj kućni i domaći rad. A taj kućni obrt još više tamo zaslužuje osobite podpore, gdje se spaja s onoHkim izvornim i puno estetičkim ukusom, kao što ga hrvatski narod u svojem domaćem obrtu pokazuje. U svrhu uapredka ove gospodarske grane, obrati vlada osobitu svoju pažnju osnutku bolje obrtne pouk(^ kod seljačkoga pučanstva. Prvi koraci, koje je kr. zem, vlada u tom smjeru poduzela, god. 1883. u podžupaniji sisačkoj, imahu za posljedicu, da je gradjanski košarae Sandor Venko imenovan putujućim učiteljem košaračtva uz nagradu mjesečnih 50 for., koj se je namah odputio u podžupaniju sisačku. Mjeseca travnja 1883. pošlo je pomenutom učitelju za rukom uz pripomoć podžupanije i obćina urediti tri radionice košaračtva u obćinah Topolovec, Prelošdica i Gušće, u svakom selu po jednu, u kojih rađionicah neprestano rado njegovi naučnici, kojih imade preko 30 na broju. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 52 <-- 52 --> PDF |
- 50 — Istodobno, kad je kr. zem. vlada oživotvorila bila u podžupaiiiji sisačkoj pouku u obrtu košaraSkoin, nastojala je ona podjedno i o tom, kako će pojedine mladiće seoske naobraziti dati na specijalnom kojem tefiaju za kuono-obrtnu rezbariju i tokariju uz uvjet, da takav mladić nakon svršenog naukovnog svog tećaja fungira kod kuće kao učitelj u pomenutoj grani obrtničkoj. Pređieli, u kojib bi sa siromaštva i marljivosti žiteljstva, onda radi izobilja drvnoga tvoriva, napokon i radi jur u tamošnjem pučanstvu postojećih početaka toga obrta — drvarski obrt sa svimi svojimi granami t. j . stolarstvo, tokarstvo i rezbarija uspjevati mogao, jesu bez dvojbe u prvom redu zagrebačko podgorje i njegdašnji gorski kotar, ter je a toga kr. zem. vlada izabrala dva pitomca iz seljačkoga stališa, da se u drvarskih obrtib usavršavaju u Bjeli u Koruškoj, te je Marko Šimunković iz Markuševea i Vjekoslav Cop iz Lokvab u tamošnji c. kr. drvodjelni zavod pod jesen godine 1883. ođpravljen, gdje po primljenih službenih vještih vrlo pohvalno napreduju. Tamošnji tečaj broji 3 godine, a posije minulih naukovnih gođinah, obvezani su pitomci kroz deset godinah upravljati zemaljskom radionicom za drvarski obrt u domovini. Šumarski koledar za sieeanj.*) Siečanj ima H1 dan. Mjesečne, miene nastaju : Uštap dne 1. u G s. 30 č. u jutro. — Trećak due 8. u 5 s. "23 č. več. — Mladj dne l(i. u 9 s. iO č. jutro. — Prvak dne 24. u 2 s. 31) č. jutro. — Uštap dne 30. u 5 s. 23 6. več. Šumarstvo : U šumah kao u obće svemu bilinstvu, nastala je doba tišine, U siečnju je najbolje drva za gradnju i lies sjeći. Drvodjelei drže iz izkustva, da je drvo u ovo doba sječeno, čvrsto i dugotrajno. Seljaci imaju pravilo, koje glasi: Kad je lisičje krzno (^koža, dlaka) najbolje, onda je vrieme najbolje sjeći si gradju i lies. I gorivo drvo u ovo doba sječeno najbolje je gorivosti — kretanje soka u drvu bo počima tek na dan sv. Fabijana i Sebastijana — do onda drvo je kruto, tvrdo i za gorenje izvrstno. Bude li studen previše pritisnula valja ipak sječu obustaviti, za da nam gradja nepopuca kod obaranja te da se pomlad u srednjih i j\ir pomladjenih šumah, možda s nestašice sniega i smrzniiea radi neponišti lomom. U sitnogorici takodjer nevalja sjeći, ako bi studen odviše jaka bila — nu tim bolja je jaka zima — za sječu drva po lugovih i jalšicih, kao i močvarnih predjelili u obće, koji u drugo doba godišta možda ni pristupni nisu — izvoza radi. — Izvoz ganama vrlo je sgodan i jeftin. Cim i´Ama vnalo popusti valja po šumah četinjača sabirati šešarke od čamovine, kao omorike, bora i t. đ. isto tako se sada ima sabirati sjeme johe, jasena, graba i bagrema. Sabrano sjeme kušati na klicavost i snažiti Obilazeć lugari šumama, valja da osobito po čamovih šumah, prebiru izpod mašine, gdje se sada nahadjaju čahurice, borove grbe (Kiefernspanner), borove sovi«^ (Kieferneule) i borove pilatke (Kief´ernbattwespe), zatim gusjenice borovog prelca (K\efernspinner) za da se u slučaju potrebe protiva tim štetočincem još za vremena mogu poduzeti obrambeno mjere. —^ Gdje se imademo bojati, da bi nam zečevi mogli biljevištam ili kulturam naškoditi, valja im pružati hranu. Od osobito cienih i vriednih stabalca valja stresati snieg — a čuvanje podvostručiti — jer se za najveće studeni i najviše štetah po šumah sgadja Lov. Hajke na kurjake i lisice valja nastaviti. Kod hajka treba mnogo i dobrih lovaca posakupiti. za da takove nebudu bezuspješne, te da se na put stane sve to većem umnažanju škodljive te zvjeradi, na štetu siromaka seljaka. Od divljači slobodno je u siečnju još loviti srnjake i zečeve. Po frižkom sniegu zgodno je loviti po tragu, osobito divlje mačke, kune, tore, vidre i´t. d. Od peradi love se divlje patke, guske i labudovi po otvorenih vodah i močvarah i u ritvi gdje nije smrznuto: Najbolje se ta *) Opazka: Ovaj se koledar budu nastavljao i u ostalih svezcih. |
ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 53 <-- 53 --> PDF |
— 51 — perad lovi na mreže. Od grabežljivih ptica zgoda je loviti orlove i razne vrsti jastrebova. Sada je i najbolje doba za lov na zamke i željeza, te lov na riedke ptice sjsjvernice zabasane « naše krajeve. Kibolov . U sieonju nelivataju se pastrve, sve do mjeseca svibnja, jer se to doba biju (mreste), niti im je raeso u to doba tečno, ali se njedjutim mogu hvatati : Smudj (Schiele) do mjeseca travnja. Ovaj se nalazi posvuda u naših rieka, samo ne u obilju, a vriedi medju najbolje ribe. Na glasu su oni iz Blatnog jezera u Magjarskoj, gdje ih „fogoš" zovu. Mren (Larbe) takodjer je dobar, dok se nepočme biti, što oko Ivanja biva, te mu onda meso već nije težno, a ikra u to doba baš i škodljiva. Dalje modi je loviti štuke (Hechte) šarane (Karpfen), somove (VVels), linjake (Schlinche), kečige (Stire), raaniće (Ruttol) karaše (Karausche), kesege ("VVeissfische) i druge manje vrsti riba. Gatanje vremena. Što se gatanja vremena u to doba tiče, to se možemo jedino na na naše ptice selice osloniti — motredi im odlazak i dolazak. Prošle godine n. pr. vidjeti je bilo ved 26. kolovoza u Brodu na Kupi i drugud lastavice, kako se spremaju na daleki put juga, a iz Zagreba odože 5. rujna. Taj rani odlazak upudivao nas na ranu zimu, kako je u istinu i nastala. Isto tako nas lani vanredno rano ostaviše i rode, čaplje, divlji golubovi, grlice i ine ptice selice — znajudi dobro što im u nas dočekati. Povrate li se ovaj mjesec k nama, koje tih ptica selica, kako su to lani učinile biele pliske ili govedarke, koje vidjesmo u nas ved 27. siečnja oko Zagreba u vec´em broju, to znajmo, da se nemamo bojati duge zime. Šumari po gorskih ki-ajevih nadi de sada vremena, da nam koju napisu i saobde u „Šumarskom listu". Kazni lovovi, hajke, prodaje drvlja i šuma, nezgode i zgode u službi tečajem zime. u sriezovih i Sumarijah naših čitalaca, omogudit de jim, da nas obvesele različitiuii vještini — da strelanjem riedke zvjeradi i fitica obogate naš zemaljski muzej u Zagrebu — a opažanji svojimi, da omogude oživotvoriti naum veleučenog g. profesora Špire Brusine u pogledu ornithologičnih studija po našoj domovini i t. d. J. E. Imenovanja. G. Jovan Frodanovid, dosada šumar ogulinske imovne obdine, imenovan je šumarom vlastelinstva Dalj. G. Ireneja S6tory, upravitelj vlastelinstva Pavučnjak, imenovan je privremenim ravnateljem otvorit se imajuce ratarnice u Požegi. G. Otto Preitag, do sada nadlugar u Nevesinju, imenovan je šum, vježbenikom. G. Jovan M. Jekie, do sada kr. srpski državni šumar u Kraljevu , premješten je za kr. šumara za srez Ključki u Kladovu. G. Josip Kozarac, do sada kr. šumarski vježbenik II. razi´eda u Novoj Gradiški, imenovan je kr. šumai-om II. razreda na kr. šumariji n JVIašidu. G. Marin pl. Bona, do sada kr. privremeni šum. vježbenik II. razi-eda, imenovan je definitivnim kr. šumar, vježbenikom I. razreda. G. Ernst Czeisberger, do sada kr. privremeni šum. vježbenik II. razreda, imenovan je definitivnim kr. šum. vježbenikom I. razreda. (T. Antun ZsufFo, kr. ugar. šum. vježbenik II. razreda, imenovan je kr. šum. vježbenikom I. razreda. G. Bela Kaufmann, abiturient šumarske akademije u Schemnitzu, imenovan je kr. um. vježbenikom II. razreda. G. Vinko Dračar, kr. državni šumar, imenovanje c. kr. bosanskim šumarom u Zenici. G. J. Kozmanit, kr. drž. šum, vježbenik, imenovan je c. kr. bosanskim šumar, sistentom u Maglaju. G. Gustav Pexidr iinenovan je definitivnim profesorom kr. gospodarsko-šumarskog jiliSta u Križevcih. |