DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 38 —


lESazličite ^šT-iesti-


Sjednice upravljajućeg odbora. Upravljajući odbor obđržavao jest dne 7.
studena odborsku sjednicu, u kojoj bje rešeno više administrativnih predmeta, nadalje
pako i zaključeno, pozdraviti na ime družtva Njegovu preuzvišeuost biskupa Josipa
Jurja Strossmajera, prigodom svečanoga otvorenja galerije slika u Zagrebu, u smislu
odnosnog poziva „Matice Hrvatske", a zatim zaključi odbor i nacrt novog šumskoga zakona
otisnuti u 300 komada posebnih otisaka, te zajedno sa obrazloženjem podastrieti toli
visokoj vladi, koli i saboru. — Nadalje bude u istoj sjednici obavljen i izbor dvijuh pododbora,
u svrhu izradbe odnosnih po ovogodišnjoj glavnoj skupštini usvojenih predstavka, glede
orgauizreije šum. uprave i preustrojstva kr. šumarskog učilišta u Ki-ižcveih.


Upravljajući odbor držao je nadalje dne 2. prosinca odborsku sjednicu u prisutnosti
sliedećih p. n. gg. članova: M. Dursta, M.´^Vrbanića, T. Soretića, J. Ettingera,


F. Rosipala, V. Keroskonya i T. Kesterčanka. Osim više administrativnih predmeta,
bila je na dnevnom redu takodjer i razprava ob obrazloženju osnove novog šumskog
zakona. — Nadalje bude zaključeno, iz prištednja od t. g., razpisati natječaj za popularno
napisane članke za lugarsko osoblje, u „Šumarskomu listu". — Urediti tarif za
oglase u listu, naručbe novina za uredničtvo za g. 1885., — zaključak glede nagrada
suradnikom „Šum. lista" i t. d.
Družtvene prostorije „Šumarskoga družtva" nalaze se u Preradovićevoj ulici br.
25., kat I. Te je pristup p. n. gg. članovom otvoren svaki petak posije podne od 4 — 7
satih na večer.


O nagradah suradnikom „Šumarskog lista". VIII. glavna skupština uvidjajuć
potrebu i pravednost, da se suradnikom lista, primjereno stanju družtvene blagajne,
uređničtvu lista na uvrstbu priposlane i u listu objelodanjene radnje nagradjuju,
dopitala je dosta znatnu svotu (od 300 for.) u tu svrhu — naređiv podjeđno da se
odsele svi originaln i članc i u načelu nagradjivati imadu. U interesu stvari budi
nam ovdje još i potanje o tom nagrađjivanju spomenuti.


1. Nagradjivaju se od sada u načelu svi originalni članci vivršteni u
„Šum. listu" i to prema tome, da li je uredntčtvo imalo više ili manje izpravljati i
prerađjivati, kao i prema važnosti i stručnoj vriednosti članka, sa 16 do 40 for. po
tiskovni arak.
2. Za posebne oveće, kao i inače vrieđnije radnje, mogu se medjutim takodjer
i veće nagrade s uredničtvom ugovoriti, te će se dopitati prema zahtievu i potrebi nagrade
i za prevode, koje nagrade medjutim nebudu nigda veće od polovine onih pod
1. spomenutih.
3. Radnje priposlane uređničtvu u drugom, ne u hrvatskom (ili srpskom jeziku),
u pravilu se neiiagrađjuju, isto tako ni sitnice.
4. Suradnici objelodanjujući pod 1. i 2. spomenute radnje, imadu u slučaju,
da se u korist družtva odriču nagrade — tu svoju odhrku naročito uređničtvu izjaviti.
Urednik predlaže u sjednici odborskoj, sliedivšoj iza objelodanjeuja odnosnog članka,
upravljajućem odboru dotične nagrade, upravljajući ih odbor onda dopitujo,
a p r e d s j e d n i č t V o i z p 1 a ć u j e.


Konačno budi nam i opet spomenuti, da p. n. gg. suradnici sve uredničtva
se tičuće dopise izvole šiljati franico izravno na osobu urednilZagreb. Strieijačl

Šanid članci, koji se najdulje 20 dana, prije no će list izaći, uređničtvu pripo


šiljaju, mogu jošte isti mjesec doći u tisak. Oglasi se medjutim mogu pripošiljati još i


do 25. svakog mjeseca na pravodobnu uvrstbu.


Natječaji. Upraviteljstvo domena kneza Thu r n-T a k s i s a razpisalo je 18.


studena natječaj za popunjenje Sumarsko-vježbeničkog mjesta, kod šumarije l?rod-Grobnik




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 39 —


u Lokvali. Natjecat žulući iinadii se izkazati svjedoebami, da su vojuoj dužnosti udovoljili,
hrvatskom i iijeiiiačkom jeziku vješti, da su svršili najmanje koju šumarsku
školu. Plaća 650 for. ua godinu, uz pravo povišenja nakon 3 godina na 700 for.,
zatim opet za 2 godine na 750, a onda svakih pet godina za 50 for. više, i stan u
naravi. Odnosne molbe imadu se u hrvatskom jeziku kao i njemaekom provodu upraviti
na „Fiirstlich Tliurn-Taxis´sehe Domainen-Kammer zu Kegensburg". — Kod gospoštije
A1 ag i ne e u požežkoj podžupaniji, izpražnjeno je mjesto šumarskog pristava. Plaća


100 for., stan i ogriev uz deputat za dvie krave i svinje. Molbe valja poslati u prepisu,
koji se nevraća na upraviteljstvo gospoštije, svršeni pitomci šumarske škole imadu
prednost. Uz hrvatski traži so i znanje njemačkog jezika, eneržija, strogost i poštenje.
— Kod imovne obeine križevaeke u Belovaru ima se popuniti mjesto šumarskog
vježbenik;i, uz godišnju plaću 365 for. Natjecatelji imadu se izkazati fizičuom
sposobnošću i svjeđočbom o svršenom konaćnom izpitu u Križevcih, strogošću i svjedočbom
ponašanja. — Mjesto ob ć. šumar a (nadlugara) u Skradinu, plaća 600 for.,
molbe obć. uprav, do 20. siečnja 1885.
Kod kr. pođžupanije varaždinske, mjesto kr. žui). uađšumara za, županiju
varaždinsku sa 1000 for. plaće i 200 for. stanbine. Molbe visokoj kr. zemaljskoj
vladi putem velikog župana varaždinskog. — Kod šumskog ureda gjurgjevačke
imovn e obćin e u Belovaru mjesto šumarskog vježbenika sa 300 for. nagrade. —
Kod šu m s k 0-i m 0 V n e obćine ogulinske dva mjesta šumar, vježbenika (400 i
300 for. phiće).


Kod kr. pođžupanije varaždinsko, mjesto kot. šumara za šumski kotar
ivanečki, plaća 500 for., paušal 200 for. Molbe do 5. siećnja 1885.


f Ivan Radanović, Ivigar petrovarad. imovne obćine, umro je posije dužeg bolovanja
13. studena pr. god. u Klonku, svome rodnome mjestu, u 45. godini svoga života.
Bijaše to čovjek osobite marljivosti, k tomu vazda trezan , a nada sve pošten,
s čega je bio poštovan ne samo u njegovoj obćini, nego vi čitavoj okolici. Kroz punih
osam godina radio je kao pisar kod klenačko šumarije onakvom revnošću kakova se
samo želiti može. Imovna obćina izgubila je njegovom smrću vriodna službenika, mjestna
obćina nenaknadiva člana u svojoj sredini, drugovi mu svoga pobratima — kako ga
obćenito nazivahu — a žena i sirota nejaka dječica svoga hranitelja i branitelja. Neka
mu je lahka orna zemlja i dug spomen medju nami !


"f Dr. Alfred Brehm. Čuveni naravoslovae A. Brehm osliepio je. a malo kašnje
i umro l.´J. studena 1884. u svojoj vili u Reuthenđorfo kraj Gere u Njemačkoj — u
njemu gubi naravoslovna znanost jednoga svojih najpopularnijih zastupnika. Njegova
djela „lUustrirtes Thierleben", „Leben der Vogel" i „Thiere des Waldes" malo će
kojoj kući manjkati. Sa svojimi predavanji, koja je posliednjih deset godinah držao u
Austriji i Njemačkoj, bio je izišao na vrlo popularan glas. Kad je pr-ed nekoliko godina
predavao u Beču, obratio je na sebe i pozornost prejasnoga g. kraljevića liudolfa,
koji ga je posije često pozivao u Prag, te se s njim o svojih narovoslovnih naučili
savjetovao. Brehm pratio je prejasnoga g. kraljevića na lov na doinjem Dunavu i u
Fruškoj gori, što ga je carević-kraljevie opisao u jednoj od prvih svojih publikacijah.
Bilo mu je 56 godina. Pokojnik bijaše jedan od prvih utemeljitelja zoologičkih vrtovah
i aquarijah u Njemačkoj. Opetovano puta posjetio je takodjer i Hrvat.sku, a naročito
boravio je kao gost. vlastelina i poznatog lovca g. M. Vranicanija i dulje vremena
u Severinu.


Lugarski poučnik. P. n. gg. članovom družtvu poznato je, da se upravljajući
odbor još mjeseca svibnja 1884. obratio na visoku vladu predstavkom za podieljenje
subvencije, u svrhu orangućenja izdavanja popularno pisanog priloga „Šumar, listu"
za lugarsko osoblje. — Na otu predstavku dala je visoka vlada dne 11. rujna 1884.
])od br. 23.828, upravljajueemu odboru sliedeću odluku: „U riešenju tamošnji; predstavke
od 31. svibnja t. g., kojom se traži novčana subvencija u iznosu godišnjih 600 for.




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— doza
izdavanju mjesečnika za lugarsko osoblje, odpisuje se tom upravljajuuemu odboru,


da se rečena predstavka za sada nemože uvažiti s razloga, što je


izdavanje upitnoga strukovnoga lista obzirom na to što u nas sada


jošte gotovo polovina lugar ah ni pisati ni čitati nezna, prerano


zasnovana, ter oCekivani uspjeh nebi stajao u razmjerju sa traže


nom
subvencijom". Toliko našim — na broju 211 — sužlanovom lugarom!


Šumske prodaje. (Nastavak). Dne 30. listopada 1884. obdržavana bi kod


gospodarskog uroda u Mitro vici dražba od 7478 hrastovih stabala sliedeeim uspjehom :


Za šumu (zabranu) NepreSava, sa 3221 hrastovah, procenjenu na 3959 for. stigle


su sliedede ponude: C. Morovića iz Siska na 48.7 77 for. — Gamirseheg a iz Mi


trovice kao dostalca na 53.989 for. — Hirscha na 50.600 for. — Hillera na


46.675 for. i Verhana na 47.164 for. — Za šumu Raškovica, sa 4257 hrastova,
procienjena 94.256 for. — Ponuda C. Morovića na 10.4987 for. — Gamirsehega na
na 99.999 for. — Hirscba na 96.000 for. i ponuda dostalca Verhana na
113.460
for.
Dne 9. studena 1884. prodalo je vlastelinstvo dobra „Nebojse" kraj Varaždina
trgovcu L. Perenu iz Vrbovca 5500 hrastovih stabala za svotu od 30.500 for.
Dne 30, listopada 1884. prodalo je upraviteljstvo slavnog prvostolnog kaptola
zagrebačkog trgovcu Guidi Pristeru 2000 hrastovih stabala za svotu od 14.000 for.
U kolovozu 1884. prodalo je vlastelinstvo gospoštije nadbiskupske u Zagrebu
iz šume „Žutice" u podžupaniji križkoj 1400 hrastovih stabalah trgovcem Benedictu i
Tomaju za 18.000 for.
Dn e 15. studen a obrđržavana bi kod kr. šumarskog ravnateljstva u Zagrebu
dražba 1942 hrastovih stabala — slieđedim uspjehom: Za šumu ,,Ferđinando v ac"
sa 293 hrasta, procienjenu na 6891 for. stigla je samo jedna ponuda Eugena
Sehmidta iz Barseha glaseea na 6915 for. — Za šumu „Žutica" sa 843 hrasta,
procenjenu na 31.233 for. — nije u obće nijedna ponuda stigla. — Za šumu
„Dolnji Markovac" sa 806 hrastova, procienjenih na 27.490 for. — stigla je i opet
samo jedna ponuda L. Perena iz Vrbovca na 29.000 for.
Dn e 26. studen a obdržana, kod šumskog upraviteljstva kneza Thurn-Taxisa
Želin-Ciče-Ozalj u Lekeniku, dražbena prodaja gradjovnog kao i gorivog drva u odnosnih
revirih, nu kako nam odavle javljaju, ostala je dražba za ovaj put bezuspješna
, pošto nijedna ponuda nije odgovarala procjenbenoj vriednosti, prodati se
imajućih objekta.
Dne 25. studena, urečena prodaja 1000 bukovih stabala, nalazečih se u šumi
imovne obćine Hruševac dolnji (polit, obćine Pokupsko), procienjenih na 623-40 fr. ostalo
je takođjer bez uspjeha, jer nijedna ponuda stigla nije. Nova dražbe 20. siečnja 1885.
Dn e 27. studen a obdržana bi kod šumskog ureda II. banske imovne občine
u Petrinji, dražbovna prodaja od 777 hrastovih stabala, slieđećim uspjehom. Stiglo ukupno
19 ponuda, a đostalci jesu: Za šumu „Dvojani", sa 388 lu-astova procienjenih na
7930.38 for., ponuda L. Blažiča na 8401 for. — Za šumu „Višnjički bok" sa 64
hrastova procienjenih na 1436-24 fr., ponuda Hertmana na 1548 fr. — Za šumu „Evinbudjak"
sa 74 hrastova, procienjenih na 1130-70 fr., ponuda Hertmana na 1180 fr.


— Za šumu „Ribostak " sa 89 hrastova, procienjenih na 1514 fr., ponuda Hertmana
na 1575 for. — Za šumu „Piškornjač " sa 162 hrastova, procienjenih na 2608.93 fr.,
ponuda Hertmana na 2705 for.
Dn e 30. studen a obdržana bi kod šumskog ureda otočke imovne obćine dražbovna
prodaja od 17.823 jelovih, bukovih, omorikovih i borovih stabala, procienjenih na


80.866 for. 90 novč. — Uspjeh te dražbe nije nam saobćen.
Dne 28. studena obdržavana bi kod kr. podžupanije virovitičke dražbovna
prodaja 41 komad a hrastovi h stabala iz urb. obćin. šume Lipovce, vlast, obćine
Slatine, procienjenih na 370 for. 15 novč. Stigle su ukupno 4 ponude i to: Josipa
Cimera iz Mikloša na 481 for. — Antuna Heitera iz Terezovca na 520 for. — Josipa




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 43     <-- 43 -->        PDF

— 41 —


Streitoiiberga iz Mikloša iisi b´SO for. i Valenta Paulina iz Mikloša Icao dostalc a n a


aSO for.


Dno 6. prosinca prodalo je vlastelinstvo Cernebel u Kranjskoj 2500 komada


hrastovih stabala trgovcu L. Burgstalleru iz Zagreba za svotu od 16,750 for.


Dn e 15. prosinc a obdržana bi kod podžupanije đelniSke, dražbovna prodaja


od 160 smrekovili stabala iz šume imovne obdine Delnice, i prodaja 110 smrokovih


stabala iz šume šumsko - imovne obćine Crnilug — [Js)^jeh te dražbe takodjer nam nije


do sada poznat.


Početkom prosinca dostao je trgovac A. Berger iz Zagreba 700 komada


hrastovih stabala, iz šume „Obrežčica" imovne obdine Obrež, za 3850 for.


Dn e 17. prosinc a prodala je pl. obćina Pođotočje trgovcu L. Burgstaleru


iz Zagreba 500 hrastovih stabala za 7500 for.


Dn e 20. prosinc a obdržana bi kod šumskog ureda križevaćke imovne obćine


dražbovna prodaja 161(3 hrastovih stabala. Stiglo je ukupno 9 ponuda. — Za onih


1070 hrastovih u „Bolčanskom lugu", prooienjenili na 33.699´i>9 for. bilo je 7 ponuda


— a dosfao ih g. Eaid za 34.005 for. — Stabla (614) u Drlježu i Starenici
procienjena na 17.754´30 for., nisu prodana, jer nijedna obih ponuda nije dostigla
procjenu.
Dne 21. prosinca obdržana je kod šumskog ureda gjurgjevačke imovne
obćine, dražbovna prodaja, od ukupno 1931 hrastovih, te 976 briestovih, jasenovih i
i bukovih stabala, procienjenih na ukupno 44.995´60 for., te su prodane: Sjećina
„Plavo" A. Stremu za 1202-55 for. — „Piljevo" J. Mayerhofteru za 1850 for. —
„Visoka greda" S. Pinteru za 3166-66 for. — „Telek VIII." J. Mayerhofteru za
9000 for. — „Telek IX.´´ A. pl. VVeissu za 8400 for. — „Crnijarki" G. Ivandiji
za 1137-41 for. — „Panje" S. ftoldscbmidu za 1795-50 fr. — „Dugaćka" J. Hirschlcru
za 770 fr. — Sjećine ,Pepelara", „Ljevača nizka", „Ljevača V.", „Ljevača Pepelara",
„Štvanja" i „Uzk-aluka IX. i X." sa ukupno 773 hrasta, 22 briesta i 41 jasenom,
procienjenih na ukupno 20.910-()8 for. — ostaše neprodane.


Divljačina na zagrebačkom tržištu. U Zagrebu bilo je ove zimske dobo pri-,
lično divljači. Prodavalo se kako kad, Srnjak od 9 — 12 fr., kilo arnetine po 80— 90 nčr
Zečevi 80 nč. do 1 for. po komad. - Par divljih pataka po 1 20—1-40 for. — Pa
jarebica l´OO —1-20 fr. — Gnjetli 2 fr. po komad. — Šljuke 1 fr. po komad. Šljuka
bilo u obćo dosta malo — niti se lovci hvalili, da ih je bilo mnogo. Zečevi, jarebice
i gnjetli dovažali se u većem broju sa lovišta grofa Bombelesa na trg. Divlje patke
dovažahu iz Lonjskog polja — gdje ih u velike hvataju na mreže.


Stanje tržišta koncem studena. Pišu nam iz trgovačkih krugova: Stanje tržišta
trgovine drvom bijaše u nas koncem studena občonito plaho — sve je izčekivalo
napetošću poboljšanje situacije. Uvjerenje, da uz preostalu zalihu dužica — u novoj
kompanji i opet predstoji veća produkcija no zaliha — vidno je djelovala na trgovački
sviet — te samo okolnost, da je produkcija naša sada hvala bogu u dosta sjegurnih
rukuh — omogućivaše uspjeh mnogih dražbovnih prodaja, za prošlih dana. — Ovogodišnja
produkcija dužica biti će bez svako sumnje ravna lanjskoj. — Dobra roba
uiodjutim uvjek imade prođju dobru — samo što se danas već više gleda na ono
što se kupuje no prije. — Dosta dobru prodju imade još sveudilj i njemačka bačvarska
roba, Šliperi svake vrsti dobro se plaćaju i traže — te je tom robom učinjeno više
dosta znamenitih ugovora. Oblikovina takodjer se traži još sveudilj u svih dimenzijah
i količinah — a i izvoz vainscothah u Englezku još je sveudilj živahan. — U kratko,
naše tržište đi-vom, ma sve da i nije živahno kako bi trebalo — ipak nije ni iz daleka
onakovo. kako no ga stanoviti krugovi svictu predočiti žele — dapače dobiva
danomice solidniji temelj o čemu mcdjutim na drugom mjestu lista obzirnije.


Molba čitateljem ,Šumarskog lista". U interesu družtva i ovoga lista, molimo
ovime i opet sve prijatelje i čitatelje „Šumarskog lista", da nam izvole, ma




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 42 —


i uu dopisnici , od slučaja do slučaja prijavljivati SVB O šumskih prodaja,
uspjehe takovih dražba, razpise iiatjeSaja, odlikovanja, imenovanja, premešteuja, obdržavanja
i uspjeh t. z lugarskih izpita, uspjehe obdržavanih hajka i lovova, o šumskih
požarih, ine osobne viesti, kao i važnije dogodovštine u službi — za da nam bar u tom
smjeru list bude podpun !


Organizacija državne šum. uprave u Hrvatskoj. Polag vrlo pouzdanih
vještih, nadati nam se je skorim provedenju organizacije u našoj državnoj šumarskoj
upravi, u smislu postojećih zakona, te u suglasju sa postojećom organizacijom državne
šumarske uprave u Ungariji. — Čujemo nadalje s dosta pouzdana izvora, da bi se i
unutar naše autonomne vlado, već skorim imala provesti organizacija šumarstva — nu
nara to ipak težko vjerovati — gledeć na dojakošnje izkustvo glede organizacija !


Hajke na vukove. Dne 12. studenoga odredjena bi po kr. podžupaniji sisačkoj
hajka na kurjake u šumi „Terezovića", i to sliedećim uspjehom. U meti bi bilo je
pet kurjakuh i dvie lisice. Ove i dva kurjaka izgubili su na sreću žđrebadi glavu, a
kurjačica zadobila je rana, od kojih će težko preboljeti. Liepi uspjeh ima se zahvaliti
vještom ravnanju poznatog lovca Juliusa Staglera iz Prelošćice, koji je i za odredjenje
hajke zamolio. Dražbom na licu mjesta obdržanom prodan je jedan kurjak za 1 fr. 50 uć ,
lisice po 40 novč., a drugi krasni eksemplar 2 for. 10 novč.


Dne 28. studena obdržana bi u Slatini hajka na vukove, te su pri tom ubita
dva srnjaka ogromne veličine.


Koncem studena navališe vuci u selo Brataću, nedaleko Nevesinja, te je pri
tom usmrćen jedan žitelj, a jedan i opet težko ozliedjeu — a mnogo štete počinjeno
na stoki.


Dne 28. studena bijaše u Gušću (kraj Siska) hajka na vukove. Od 7 vukova,
što su se nalazili u meti, pala su dva na mjestu, a treći ranjen, nadjen je mrtav.


Riedki lovac. Čitamo u „Slov. Narodu" : Dne 28. studena đonio je J. Čizmar,
žitelj u Savelju, 5 ´4 kilogr. težku vidru u Ljubljanu. Ulovio ju u Savi nad Črnuškim
mostom, isti je tamo vidio još dvije stare vidre, te se nada i takove skorim uloviti.
Dne 22. studena ulovio je bio takodjer jednu od 7 kilogr., a svega skupa ubio je
već 35 vidre!


Ukupna lovina Njegovog Veličanstva našega kralja. Polag viesti Cornela
u „Die Jagd unđ ihre VVandlungen" iznaša spomenuta lovina od g. 1848 do 1884.
sveukupno: 807 jelena, 0222 jelcnke, 204 lanjca, 377 srna, 1570 divokoza, 1279
divjih svinja, B456 zečeva, 4418 kunića, 197 lisica, 1 medvjeda i 5G komada inake
zvjeradi — zatim 562 tetroba, 54 malih tetreba, 6 Iještarka, 14.173 fazana, 8270
jarebica, 286 prepelica, 825 šljuka, 1404 divljih pataka, raznih orlova, kobaca i t. d.
1287 komada, sveukupno dakle 43.138 komada.


Previšji lov u GođOlči-u. Obdržat bi od 20. rujna do 18. listopada, a sudjelovahu:
Njegovo veličanstvo kralj-car, veliki vojvoda od Toskane, princ Leopold bavarski,
barunica Valersce, knez Hohenlohe, barun Mondel, barun Nopesa, grofovi H.
Lariš, major Rosenberg, major Christalnig, podpukovnik Volkenstein, major Žurna i
dvorski savjetnik Viderhofer. Ubilo se ukupno 114 jelena, 12 srnaca, 1 vepar, medju
ubitimi jeleni bijahu upravo prekrasni eksemplari.


Pogibeljan lov. Dno 22. studena priredio je bio barun Aleksa Nopča, nedaleko
Kološvara na izvornoj Alpi, lov na medvjeđe. Namjeriv se na medvjeda, barun
Nopča izpali nanj hitac, pogodi zvjer, nu ova okrenuv se naglo, obori se na lugara
Szurđua. Ovaj hrvaše se njeko vrieme očajno sa medvjedom, dok ovoga nije slikar Kemenđy
sa zemljom razstavio Premda je medvjed ugrizao Szurdna pet puta, ostao je
taj ipak živ. Medvjedova koža duga je 206 cm. Lovci kažu, da tako velikoga medvjeđa
vidjaju vrlo riedko.


Viastnietvo nekoristne divljači. Kao tumač k zak. član. 18. god. 1870. o
lovu izdala je kr. zem. vlada, odjel za unut. poslove, dne 30. listopada 1884., br. 38075.,




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 43 —


ovu okružnicu. Povodom tim, što je ovdjo potaknuto pitanje o tumačenju §. 11). zak.
ćl. 18. g. 1870. glede vlastničtva nekoristne divljači, dotično tamanjenja i prisvojenju
grabežljive zvjeradi, priobćuje se toj oblasti, sliedečo:


Po §. 19. zakona o lovu (zak. ćl. XVni . god. 1870.) ima se ovlaštenik lova
smatrati vlastnikom sve koristne i nekoristne divljači, što se nalazi u njegovu lovištu.
Odtud sliedi, da ovlašteniku lova ostaje netaknuto pravo vlastničtva i na svu, u njegovu
lovištu usmrćenu grabežljivu zvjerad, koju je po §. "23. lovskoga zakona svakomu
slobodno ubiti. S toga nije vlastna osoba, ubivši medvjeda, vuka ili inu koju grabežljivu
zvier, sebi ju prisvojiti, pošto je ubita zvier (mješina) nedvojbeno vlastnićtvo ovlaštenika
lova, kao i svaka ina ubita koristua divljač. Nu s druge strane nije ovlaštenik
lova vlastan zahtievati, da mu se dopita nagrada (taglia) za ubitu na njegovu lovištu
grabežljivu zvier, jer nagrada u smislu naredbe postojavše c. kr. banske vlade od


14. siečnje 1852. br. 12261. može pripasti samo onoj osobi, koja zvier dopuštenim
načinom ubije.
Spomenuv kr. zemalj. vlada dopušteni način tamanjenja grabežljive zvjeradi, koju
je prosto svakomu ubiti, mora se osvrnuti na §. 23. lovskoga zakona, glaseei .,đa je
crnu divljač, koja se ucnalazi u zatvorenih zvjeriujacih (§. 20.), zatim medvjede, kurjake
i drugu grabežljivu zvjerad, dozvoljeno svakomu ubiti". — Iz ove obeenite dozvole
tamanjenja grabežljive zvjeradi nesmije se ipak izvoditi, da je svakomu slobodno
ići u tudja lovišta u lov na grabežljivu zvjerad, jer tomu se protivi ustanova §. 25.
lovskoga zakona, odredjujuda, da „po tudjem lovištu, izuzimajuć eeste i staze nesmije
nitko s puškom hoditi", kojom zabranom izključena je i sama mogućnost lova. Obzirom
dakle na to, ima se ustanova §. 23., kojom je dozvoljeno svakomu ubiti grabežljiva
zvier rad suglasja sa §. 25. tumačiti tako, da je svakomu, koji je po zakonu ovlašten
pušku nositi, slobodno ubiti grabežljivu zvier ma gdje bilo, ako se slučajno na istu
namjeri; a na vlastitom zemljištu može vlastnik sa znanjem ovlaštenika lova i vrebajue
grabežljivu zvier ubiti, da obrani od štete svoje vlastničtvo. kao što su usjevi, stoka
i t. d., a donjekle i sigurnost osobe.


Ovo ograničenje, da nije nitko vlastan na svoju ruku, bez znanja ovlaštenikova
sj)remati lov na grabežljivu zvjerad, ili ju sam iei lovit, opravdano je tim, da je u
zakonu providjeno radi tamanjenja grabežljive zvjeradi, jer ustanova §. 17. lovskoga
zakona glasi, da je svaki lovae dužan štediti koristnu divljač za vrieme lovostaja, a
tamaniti veliku i maliti sitnu grabežljivu ZN´jerad.


Povrh toga odredjuju i oblasti ureda radi hajke na grabežljivu zvjerad, te su u
smislu §. 30. lovskoga zakona dužni tada svi lovski ovlaštenici dati za hajku svoje
zaklete lovske službenike, i obične hajkaše.


Ta oblast upućuje se, da pri riešavanju konkretnih slučajeva, spadajućih pod
navedene ustanove lovskoga zakona, u smislu ove okružnice postupa".


Lovna nezgoda. Dne 21. listopada pr. g. odputi se ravnatelj dobara u Pakracu
g. Lj. Stein sa kotarskim sudcem Tubičem , šumarom Slancem i liekarnikom
Žigom u lov na šljuke u obćinsku šikaru korsonjsku, koju ima u najmu. Tu ih je
već čekao lugar sa privremenim čuvarom šume i sa 22 pogonića, ponajviše dječaci
12 — IG godina. Kod 5. pogona opazi g. Stein, da pogonići izpred njega i g. Žige
negone redovito. Kad su se pogonići bili lovcem do kojih 20 korakah primakli, gosp.
.Stein čuje na desnu stranu od sebe, gdje je stao g. Žiga, glas: „Pusti, pusti!" Pogledavši
na tu stranu, opazi g. Stein dvie pušćane cievi iz šikare naperene proti g.
Žigi. G. Žiga spusti svoju Lefaueheaux-pušku na zemlju i onaj čas skoči iz šikare
bielo obučen čovjek, digne pušku i skoči natrag u šikaru, dočim je crno obučeni za
toga bez prestanka držao svoju pušku na četiri koraka daljine naperenu na g. Žigu,


a. Stein potrča prema g, Žigi, u taj čas uze crno odjeveni čovjek g. Steiua na nišan.
Kad se g. Stein okrenuo, da ostale lovce zovne u pomoć, bili su već i pogonići izišli
na lovačku liniju.


ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 44 —


Tu priliku upotrebi orno odjeveni Govjelj, da uzmaltnu u šiltaru. Kako je šiiiara


gusta, g. Stein nije vidio razbojnika, pak s toga nije više ni koristilo, da opali za


za njim. Čitav taj čin potrajao je 5 sekunda. Toli drzovitoj razbojničkoj navali valjda


neima primjera u ljetopisu slavonskih lopova.


Razdioba novaca unišlih za prodaju obćinsko šume. Čitamo u „Nar. Nov."


br. 278. od g. 1884.: „Dne 18. studena i slieđeće dane, razdieljeuo je dozvolom vis.


zem, vlade, međju stanovnike u Mikloušu (pol. obeina Slatina) 27.000 for., što su ih


dobili za pi-odate hrastove, na obćinskom pašnjaku.


Nesreća. Lugar gospoštije Kerestineo, kraj Zagreba, Josip Hamerl, podje dne


13. studena, oko ´/2 5 sati po podne — da pregleda zabranu i gaj gospoštinski
„Kalinovica". — Došavši unutra, nadje tamo pastira zadruge Čerbak iz Kerostinca —
Matu Klemenčiča, sa 16 komada rogatog blaga na paši. — Htievši ga plieniti —
nasta tučnja — i pastir navali toljagom na lugara, te ga udari do krvi preko glave
— i Ijubanje, nu kako je pri tom toljaga udarila i o pusicu lugarovu — izprazne se
hitac, te pogodi Matu Klemenčiea tako nesretno u dolnje tielo, da je već iste noći
umro. Lugai´ova ozleda takodjer bi težka. — Ob učinu podnesena bi prijava kot. sudu
u Samobor, pošto medjutim zadrugari pred oružnici uztvrdiše, da je umirući pastir izjavio,
da ga je lugar nastrielio. bez svakog razloga — bude lugar zatvoren.
U pijanstvu počinio zločin. Lugari gospoštije Čubar, V. Turk Stipanov i
Korotanček, boraveći o uskrsu sa svojimi ženami u krčmi, povadiše se — a napokon
i potukoše. Stipanov bjcsan — pohiti napokon kući po svoju pušku, i opali ju kroz
prozor u kremu, raniv pri tom ženu svoga pi´otivnika. Dne 20. studena povedena bi
toga radi u Zagrebu sudbena razprava — te bude Tmk Stipanov osudjen na 2 godine
težke tamnice i nošenje troškova. — Eto i opet žalostan primjer posljedica —
zlosretnog pijančevanja.


Okružnica glede sakupljanja šumsko - štatističnih podataka. Visoka kralj
zem. vlada izdala je dne 10. rujna 1884. pod br. 14.486., sliedeću okružnicu : ,,Pošto
se stanje šuma vlastelinskih i obćinskih provadjaujem segregacije godimice mienja,
poziva se kr. podžupanija, da stanje tamošnjih u obće, a navlastito obćinskih šuma, po
priležećem obrazcu ovamo s nova točno izkaže".


Odnosni obrazac imadc sliedoće stupce; Ime podžupanije, kotara, veličine šuma
u kat. jutrih A) \. vlastelinskih, 2. obćinskih, ´A. dužnostmi obterećenih, 4. pod segregacijom
stojećih, 5. ukupno. B) Visokoga uzgoja 1. hrastika, 2, bukvika, 3. kestenika,
4. ostalih listića, 5. iglaća, 6. mješovitih. C) Sitnoga odgoja. D) Srednjega
odgoja. jRJ) Šikarja. F) Ledine i goljeti. (T) Po položaju a) i gora, li) luga. H) Sume
zaštitnice. Opazka. Nadalje, dodan je toj skrižaljci sliedeči tumač:


„Statistički pregled Suma ima se u svakoj županiji polag žup. kotara i obćina,
kako stup. 1. i 2. skrižaljke pokazuju, sastavljati. U 3. stupcu imaju se uvesti sve
šumo, koje uživaju vlastela sama, kao i sve ostale šume kamoralne, državne, gradskih
municipija i inih povlaštenih korporacija, kano kotara plemenite obćine turopoljske.
zatim biskupskih, kaptolskili i manastirskih, kada uikakovimi dužnostmi obterećene nisu ;
u protivnom slučaju uvedi ovakove šume u stup. .5. ; ili ako se skoro od dužnosti riešit
imaju u stup. 6.


4. stup. navadja sve šume. koje obćine posjeduju, te polag privremene naredbe
kr. hrv.-slav.-dalm. zemalj. vlade ob upravi, gospodarenju i uživanju obćinskih Suma
br. 2144/295 pod upravom žup. nađšumara stoje.
Svotu stupaca 3., 4., .5., 6. uvedi ukupno u stupac 7.
Sve uzraste visokoga odgoja sastojeće se izkljuoivo ili najpretežuije iz samih hrastova
(lužnjaka i granika), bukva, kestena, iglavoga drveća, upiši u 8., 9., 10.
i 12. stup., dočim ostale čiste šume jasena, joha i t. d. u 11. stup., a mješovite
u 13. stupac.




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 45 —


Za srednji i sitni odgoj, šikarje, ledine i goljeti otvoreni su stupci 14., 15.,


16. i 17. — U 16. stupac uvedi sve preko mjere sasječene šume, zahtjevaju(;e i
umjetno postupanje, a u 17. stup. i bokorjcm obraštene izključivo s nesmotrena postupanja
za pasu rabljene čistine. —
U 18. stup. navadjaju se sva šuraišta u planinali, brdinah i predg´orju i t. d. doeim
ona u ravnieah, ovećih doliuah i inih pojedinih neznatnili viših, na koh´ko uslied zavladajudih
okolnostih posebno postupanje ne iziskuju u stupcu 19.


U stupac 20. uvedi šume zaštitnice ako ih ima.


U 21. stupcu tumači se obh´žje: u svakoj obeini ili kotaru županijskom koliki
je posjed pojedinih velevlastela, kameralnili, državnili, gradskih i inih ovlaštenih korporacija
bližjini označenjem, da li su šume odieljene ili ne; iz kakove vrsti drveda (stupci
11., 12. i 13.) sastoje; u koju goru šume pod 18. stup. spadaju; koliko glava svakovrstne
stoke (domaće živine) svaka obćiiia ima; kao i još njekoje primjetbe, koje su
za šumsko gospodarenje od velike važnosti.


Za svaki županijski kotar imaju se stupci sbrojiti i dobivene svote na koncu
cieloga obdenitoga opisa šuma u rekapitulaciju staviti".


Katastralnoj procjeni šuma u Cislajtaniji. Vadimo iz djelca Ivana Stemegga
„Die dcfinitiven Ergebnisse der Grundsteuer-Regelung in Oesterreich" i po nas zanimive
podatke:


Šumska površina Šumska se povr


polag stalnog polag uredjenja šina umnožala


Krunovina 0 p a z k a 1


katastra zemljarinskog


u


po ralih


u r a 1 i h postot.


Boinja Austrija . . . 1,106 219 1,179.533 73.314 6-6
Gornja Austrija.... 696.111 708.573 12.462 1-8
1 Salzburžka 400.225 402.960 2.735 07


Plffl


I Štajerska 1,766.202 1.868.302 102.100 5-8


780.261 793.917 63.656 8´7
700.725 768.612 67.887 97
iifi


1 Primorje 317.222 406 126 88.907 28-0


1 Dalmacija 475.474 663.399 187.925 39-5


Ceska 2,617.257 2,619.321 2.064 0 1


Moravska 1,007,967 1,058.645 51.678 51


ii


Šlezka 287.196 302.555 15.359 63


Ukupno 10,104 859 10,772.946 668.087 6-6


III


1 Šumsk a površin a Šumska se povr1
j K r u no vi n a polag zeniljar. | polag uredjenja
provizorija I zemljarinskog
šina povećala
0 p a z k a
u rali h ^* ^"´´ jpos"ot.
1 Tirol sa Vorarlb.. .. 1,426.940 1,920.095 +493.155 34-5
Galicija 3,468 628 3,513.387 +44.759 13
832.624 784.053 - 48471 -5 8




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 48     <-- 48 -->        PDF

46


Cisti prihod šuma Popnečni čisti prihod


Cisti so prihod popo
rali
većao (-|-) odnosno


polag stabil. polag uređj.


K V u 11 0 V i 11 a nmatijio (—) za polag stabil, polag uređj


katastra zemljarine katastra zemljarine
u f 0 r i n t i b forintih post. u forintih


Doljna Aastrija . 1,735.40G 2,840.802 +1,105.396 63´7 1-57 2-41
i Gornja Austrija 809.567 1,389.913 4-580.355 65-5 1-16 1-89
Salzhuržka 152.453 258,998 4-106.545 69.9 038 0-64
Štajerska (529.092 1,643.774 4-1,014.682 161-3 0.36 0-88
Koruška 202.639 539.388 +886.749 166-2 0-28 0 68
Kranjska 291,161 470.331 -179.770 61-7 042 0.61
Primorje 222.458 450.034 -227.576 102 3 0-70 111
T)almacija 40,580 117.296 +76.766 189-4 0-09 0-18
Čoska 7,013.115 6,742.154 - 270.961 3.9 2-68 2-57
Moravska 2,265.585 2,480.711 f 215.126 9.5 2-25 234
Šlezka 549.180 647.157 +97.977 17.8 191 2-14


TTkupno. 13.911.176 ! 17..531.15H +3,619.982 26-0 1-38 1-63


Ove nam skrižaljke pokazuju prije svega, da so je šumska površina katastralnih
izkaza u svijuh krunovina izuzam Bukovine znatno povećala, koje se povećanje međjutim
neima toliko pripisati i zbiljnom umnoženju šumišta, koliko tomu, da se sada medju
šume ubrojiše i takove površino, koje do sada na obrašćene pašnike ili pako neproduktivna
zemljišta ođpadahu. (Ovo posljednje valja osobito za Istru, Primorje i Dalmaciju,
do6im se u Tirolskoj povećanje šumske površino prije svega utjelovljenju državnih
šuma pripisati imade.)


Kao što se šumska površina povećala, isto se tako malo ne u svijuh krunovinah
umanjila površina pašnika i alpa (za 22-6 postotaka), doćiin se površje oranica, vrtova
i vinograda takodjer većim prikazuje.


Čisti prihod, a prema tomu i porezna dužnost šume, u koliko je moći razabrati,
u svih je zemljah toli u cielosti, koli i po jedinici površine prigodom uredjenja zemljarine
poskočila — izuzimajući jedinu Cesku, gdje je isti pao za 4 postotka.


Poprečno se cisti prihod povisio od šuma po jedinici površja za 18 post. (u njekih
krunovinah, kao n. p. Štajerskoj i Koruškoj, dapače za više od 100 postot.), đočim se
pako nasuprot čisti prihod jedinice površja kod oranica samo za 8 postot., kod livada
za 13 post. povisio, a isto tako se i opet čisti prihod vrtova, vinograda i pašnika
poprečno manjim izkazuje po rali, nego li dosadanji, to vidimo, da katastralni čisti prihod
šuma od dvijuh vrsti težatbenog tla najveće povišenje izkazuje.


Ukupna svota čistog prihoda svijuh krunovina poskočila jest od 140-4 milijuna
na 164-9 milijuna forintih, dakle za 24-5 milijuna više, od kojega viška medjutim
samo 68"/^, na račun povećanja čistog prihoda spomenutih vrsti težatbe dolazi, đočim
se ostalih 32*´/(} viška imađu pripisati pomnožanju i promjcnam težatbenog površja.


Najveći dio viška ukupnog čistog prihoda ođpada na zemlje, gdje je do sada
porezni provizorij obstojao, zatim na dolnju i gornju Austriju, Štajersku i Moravsku;
ukuiJna se svota čistog prihoda umanjila u Češkoj (za 1-6 milijuna), Kranjskoj (za 0-7
milijuna) a neznatno takodjer i u Šlezkoj.


Hrvatski gospodarski koledar za g. 1885. Od sviju h hrvatskih koledara
u obće, koji su do sada ugledali svjetlo, nedvojbeno zaslužuje u svakom pogledu
prvo mjesto koledar, što no ga za godinu 1885. uredio poznati profesor gospodarskog
zavoda križevačkog Aleksander Russi, a izdao knjižar Gustav Neuberg u Križevcih.
Isti jest kadar naknaditi svaki slični koledar budi njemački budi ini. Oni, koji se uz
to vrlo dobrim i obsežnim gospodarskim priručnikom obskrbiti želje, neka se obrate
na knjižaru Neuberga po rečeni koledar. Ciena 1 for. 20 nove. Ista knjižara drži na




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 49     <-- 49 -->        PDF

- 47 —
dalje u zalihi i sve hrvatske šumarske knjige — te šalje na zahtjevanje svakomu
pođp uu spisak istih na porabu.


Kalendar srpskog poljoprivrednog družtva za g. 1885. Primismo netom
taj kalendar što no ga izdaje srpsko poljoprivredno družtvo u Beogradu, Isti zaprema
160 strana u velikoj osmini, te se toli sadržajem koli i opremom baš odlikuje, — a
providjen je i sa ^4 slike. Osim raznolikih gospodarskih članaka, sitnica i skrižaljka,
imade u njemu i Članak :


„0 najobičnijim i najvedim štetočinama šumskim s pogledom na njihovo utamanjivanje".
— Od Jov. M. Jekića, — Ciena baš neznatna 60 dinara!


Šumarsko zakonarstvo u Hrvatskoj. Akoprem se ved kroz dva decenija na
polju šumarskog zakonarstva, malo ne izključivo naredbami u Hrvatskoj izpunjuju mnogobrojne
praznine na polju šumarskog zakonarstva i gospodarstva — to ipak u bitnosti
jur đosti dugo bar najvažnije zakone imademo — ma sve da mnogi njih, budud neosnovani
na temelju narodne osebujnosti naroda našega — niti zadovoljavahu potrebam
domadega šumarstva. Kako se nadalje s kojekakovih razloga pitanje organizacije
šumarstva u obde kod nas ad iniinitum zavlači, te kako u obče do sada bar nenalazimo
nikoje djelo ili zakonarsku zbirku, koja bi nam sve te zakone i naredbe sadržavala,
to nije čudo, da i mnogi naših šumara velik dio u nas u krieposti stojedih
šumarskih naredaba nepoznaje, al uz obstojede okolnosti i težko do njih dođi može, —
Niti zbii´ka zakona od M. Vezida, ni sami službeni zbornici bo u tom pogledu niesu
podpuni, pa ipak — jest nedvojbeno — da bi svaki hrvatskih šumara morao bar površno
poznavati sve za nas valjane i propisane šumarske zakone i naredbe. — Za da
ipak pozornost te činjenice probudimo, kušati ćemo u slieđedem navesti te najvažnije
naše šumarske zakone i naredbe, za da si ih svaki bar u prepisu za sada dobavi,
dok se nenadje, koji da se latit posla, da nam tiskom objelodani podpunu zbirku takovih
ustanova, kako no naši susjedi Niemci ved odavna posjeduju. — Najvažnije te
ustanove pako jesu :


1. Cesarski patent od 2, ožujka 1853. o izvršbi razteredenja zemljištnoga, i o
uredjenju kakrf urbarskili tako i srodnih im posjedovnih razmjera u kraljevinah Hrvatskoj
i Slavoniji,
2. Cesarski patent od 17. svibnja 1857. o uredjenju zajedničkih posjedovnih razmjera,
koje postoje međju nekadašnjimi gospoštijami i bivšimi njihovimi podložnici.
3. Cesarski patent od 24. lipnja 1857. ob uvedenju šumskog zakona od 3. prosinca
1852. u Hrvatskoj i Slavoniji.
4. Zakonski članak V. od g. 1870. o pospješenju uredjenja urbarskoga za Hrvatsku
i Slavoniju.
5. Zakonski članak VIH. od godine 1870. o lovu.
6. Zak. članak XXX. od g. 1873. o ođkupu šumskih služnosti u voj. Krajini.
7. Zakon od godine 1873. o poljskom redarstvu.
8. Zakonski članak XXI. od godine 1875. o porezu na puške i lov.
9. Zakon od 26. studena 1876. ob ustrojenju vieda za zemaljsku kulturu.
10. Zakon od g. 1877. o preustrojstvu br. šum. učilišta u Križevcih.
11. Zskon od g. 1881. o uredjenju imovnih obdina u Krajini.
12. Naredba od 16. siečnja 1850. o uvedenju državnih izpita za šumske ekonome
i lugarsko osoblje.
13. Naredba od 14, siečnja 1852. o nagrada za ubitu divlju zvjerad.
14. Naredba od 1. srpnja 1857. glede lugarskog osoblja i nadziratelja lova.
15. Naredba od 30. pros. 1858. glede tumačenja nekih ustanova zakona šumskoga.
16. Privremena naredba od 4, ožujka 1871. o upravi, gospodarenju i uživanju
obdinskih šuma u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji.
17. Naredba od 10. rujna 1872. glede obnavljanja šumskih prosjeka kod urb.
obdinskih suma.


ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 50     <-- 50 -->        PDF

— 48 —


18. Naredba ođ 20. lipnja 187(5., kojom se ustanovljuju vlasti nadležne za utjerivanje
šumskih odšteta.
19. Naredba od 6. rujna 187fi., kojom se stare mjere, nalazeee se u šumskom
zakonu, pretvaraju u novu metričku mjeru.
20. Naredba od 13. veljače 1877. glede zaštite vegetacije na Kršu.
21. Naredba od 26. veljače 1877., kojom se izdaju propisi, tičući se ovlašćivanja
civilnih tehnika za izvršivanje injerničtva.
22. Okružnica od 16. travnja 1877. o ribolovu.
23. Naredba ođ 15. travnja 1874. o sastavljanju šumsko - gospodarskih osnova za
urbarne obćinske šumo.
24. Naredba od 16. srpnja 1878. glede tamancnja oetnjaka i gubara.
25. Naredba od 4. svibnja 1879. glede tumačenja šumskog kvara i krađje.
26. Naredba od 29. stud, 1872. ustanovljujuča dnevni čin kot. obćinskih šumara.
27. Naredba od 8. lipnja 1879., kojom bje odredjeno, za koje vrsti putovanja i
u kojih se slučajevih kr. žup. nađšumari na račun zemalj. budgeta izašiljati mogu.
28. Nai-edba od g. 1880. o konačnom izpitu na kr. šumar, učilištu u Križevcih.
29. Naredba od 15. lipnja 1880. o nadležnosti glede osudjivanja šteta počinjenih
u kolosjecib.
30. Naredba ođ 1. ožujka 1882. u pogledu podnašanja godišnjih izvještaja kr.
žup. nadšumara.
31. Naredba od 2. svibnja 1882. u pogledu prepriečenja šumskih požara.
32. Naredba od 8. lipnja 1878. o izvoznieah za prodavati imajuča se drva.
33. Naredba od 21 travnja 1883. o uredjenju rakolova.
34. Naredba ođ 8. srpnja 1883. o lovu i lovskih družtvih.
35. Naredba od 18. kolovoza 1883. glede nadležnosti razpravljanja prijava kažnjivih
čina proti sigurnosti šumskog vlastničtva.
36. Naredba od 11 siečnja 1883. glede djelokruga zem, kulturnog vieća.
37. Naredba od 20. siečnja 1883. o oprostu poreza na puške šumskog i lugarskog
osoblja.
38. Naredba od 28. kolovoza 1883. o uporabi novca od zaplienjenih prodanih drva.
39. Naredba od 29. veljače 1884. u pogledu zaračunavanja novca ođ globa u
korist zemalj. kulturne zaklade.
40. Naredba od 19. ožujku 1884, glede zabrane nošenja sjekira po paatirih.
41. Naredba kr. zemalj. vladu od 30. listopada 1884. o tumačenju §. 19. zakona
o lovu od g. 1870., glede vlastničtva nekoristne divljači.
42. Naredba od 20. studenoga 1884., kojom se nalaže polit, obćinam pospiesenje
riešavanja prijava o šumskih šteta.
Tim bismo bili bar ponajglavnije naredbe spomenuli — bez obzira na starije kao
(i mnoga načelna riešenja), odluke i okružnice izdanih toli po visokoj vladi, koli i po
bivšoj vrhovnoj krajiškoj oblasti. Vidimo nadalje, da hvala bogu neoskudievamo na naredbah,
pa ipak znamo svi, da nam šumarstvo dan na dan sve večma propada i nazaduje
ma baš u svakom pogledu. A zašto? Zato, jer niti imamo organi, koji bi bili
kadri izvršivati te ustanove, niti nadzornih oblasti voljnih bditi potrajno nad vršenjem
istih, a što je najglavnije, neimamo ni moralnih a još manje materijalnih sredstva, koja
bi nam šumarom omogućivala sdušno, svrsi shodno i uspješno djelovanje, t. j . u kratko
mi smo doduše obterećeni nalozi i naredbami, ali sve je to bez sustava, bez jedinstva,
bez sveze i od vrlo problematične, da nereknerao nikoje koristi — mrtvo slovo !


Šumski požari. Dne 5. studena 1884, ložeći vatru zapaliU su pastiri šumu
„ČurCina" u petrinjskom kotaru, te je požar uništio 200 jutara većim dielom mlade
šume. — Dne 6. studena, oko 2 sata po podne nastao je požar u šumi „Rogoljski
Psulj" u novskom kotaru, koji je seljačtvo posredovanjem oružničtva tek drugi dan do
podne ugušilo. Tek što su seljaci ovdje dovršili tegotni posao, opaziše vatru na drugo.;




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 51     <-- 51 -->        PDF

— 49 —


strani šume blizu sela Škenđerovca, no i tu bje vatm doskora svladana. Požar opustošio
jo do četiri stotine jutarah šume. — Dne (i. studena bio je nadalje požar i
u Sumi „Bojna" u glinskom kotaru. Šteta procienjena je na 5000 for.


Tvornica vagona. Nieko francezko drnžtvo, namjerava na Rieci sagraditi veliku
tvornicu vagona i ine željezniSke gradje.


K pitanju šumarskih plaća. Sliededa nam skrižaljka predočuje, iznos placa
državno g šumarsko-upravnog osoblja Kuske, Prancezke i Pruske, Austrije i kod nas.
Plaće označene su vazda u najvećih zbiljnih iznoaih.


U Austriji Francezkoj Pruskoj Buskoj Hrvatskoj
Naslov činovnika


plaća đnevn, plaća đnevn. plaća đnevn. plaća i đnevn. plaća ! đnevn.
u for. i u for. u for. u for. u for. u for. u for. u for. u for u for.


1


1 Drž. nadšnmarnik,
odnosno vrhovni fi()(H) 10-5 6000 V 7500 12 V y y y


1


1 šumarski činovnik


1 Sum. nađsavjetnik
1 Šumarski savjetnik,
1 odnosno ravnatelj
1 državnih šuma
1 Nađšumarnik, odnosno
šumarski
.SfiOO
2400
3600
8
(;-.5
8
?
y
4800
y
y
V
y
?
.3000
y
y
y
?
4000
3300
v
V
y
y
2400
2000
6-56-5)
i
[
j
i
nadzornik 1
! Šumarnik 2400 6-6 2400 I* 2100 6 2500 V 1400 5


y


Nadšumar ili taxator 1800 4 9«0 1150 6 1120 ? 1200 4


Šumarski mjernik 1300 4 ? ? 9 ? ? V y y


1 Šumar 1000 3.5 500 ? 500 2.5 ? y 900 3-5


Sum. pristavi 800 4 ? ? ? ? ? y (iOO 3


K unapredjenju drvarskog kućnog obrta u Hrvatskoj. Vadimo iz „Izvještaja
kr. zem. vlade o promicanju narodnog gospodarstva" sliedeću: „Narodno-gospodarska
znanost visoko stavlja kućni obrt seljačtva kao činbenik proizvadjanja i zato sve vlade
nastoje o tom, kako da unaprede taj kućni i domaći rad. A taj kućni obrt još više
tamo zaslužuje osobite podpore, gdje se spaja s onoHkim izvornim i puno estetičkim
ukusom, kao što ga hrvatski narod u svojem domaćem obrtu pokazuje.


U svrhu uapredka ove gospodarske grane, obrati vlada osobitu svoju pažnju
osnutku bolje obrtne pouk(^ kod seljačkoga pučanstva.


Prvi koraci, koje je kr. zem, vlada u tom smjeru poduzela, god. 1883. u podžupaniji
sisačkoj, imahu za posljedicu, da je gradjanski košarae Sandor Venko imenovan
putujućim učiteljem košaračtva uz nagradu mjesečnih 50 for., koj se je namah odputio
u podžupaniju sisačku. Mjeseca travnja 1883. pošlo je pomenutom učitelju za rukom
uz pripomoć podžupanije i obćina urediti tri radionice košaračtva u obćinah Topolovec,
Prelošdica i Gušće, u svakom selu po jednu, u kojih rađionicah neprestano rado njegovi
naučnici, kojih imade preko 30 na broju.




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 52     <-- 52 -->        PDF

- 50 —
Istodobno, kad je kr. zem. vlada oživotvorila bila u podžupaiiiji sisačkoj pouku
u obrtu košaraSkoin, nastojala je ona podjedno i o tom, kako će pojedine mladiće seoske
naobraziti dati na specijalnom kojem tefiaju za kuono-obrtnu rezbariju i tokariju uz
uvjet, da takav mladić nakon svršenog naukovnog svog tećaja fungira kod kuće kao
učitelj u pomenutoj grani obrtničkoj.


Pređieli, u kojib bi sa siromaštva i marljivosti žiteljstva, onda radi izobilja drvnoga
tvoriva, napokon i radi jur u tamošnjem pučanstvu postojećih početaka toga obrta


— drvarski obrt sa svimi svojimi granami t. j . stolarstvo, tokarstvo i rezbarija uspjevati
mogao, jesu bez dvojbe u prvom redu zagrebačko podgorje i njegdašnji gorski
kotar, ter je a toga kr. zem. vlada izabrala dva pitomca iz seljačkoga stališa, da se
u drvarskih obrtib usavršavaju u Bjeli u Koruškoj, te je Marko Šimunković iz Markuševea
i Vjekoslav Cop iz Lokvab u tamošnji c. kr. drvodjelni zavod pod jesen godine
1883. ođpravljen, gdje po primljenih službenih vještih vrlo pohvalno napreduju.
Tamošnji tečaj broji 3 godine, a posije minulih naukovnih gođinah, obvezani
su pitomci kroz deset godinah upravljati zemaljskom radionicom za drvarski obrt
u domovini.


Šumarski koledar za sieeanj.*) Siečanj ima H1 dan. Mjesečne, miene nastaju :
Uštap dne 1. u G s. 30 č. u jutro. — Trećak due 8. u 5 s. "23 č. več. — Mladj
dne l(i. u 9 s. iO č. jutro. — Prvak dne 24. u 2 s. 31) č. jutro. — Uštap dne


30.
u 5 s. 23 6. več.
Šumarstvo : U šumah kao u obće svemu bilinstvu, nastala je doba tišine, U
siečnju je najbolje drva za gradnju i lies sjeći. Drvodjelei drže iz izkustva, da je drvo
u ovo doba sječeno, čvrsto i dugotrajno. Seljaci imaju pravilo, koje glasi: Kad je lisičje
krzno (^koža, dlaka) najbolje, onda je vrieme najbolje sjeći si gradju i lies. I gorivo
drvo u ovo doba sječeno najbolje je gorivosti — kretanje soka u drvu bo počima
tek na dan sv. Fabijana i Sebastijana — do onda drvo je kruto, tvrdo i za gorenje
izvrstno. Bude li studen previše pritisnula valja ipak sječu obustaviti, za da nam gradja
nepopuca kod obaranja te da se pomlad u srednjih i j\ir pomladjenih šumah, možda
s nestašice sniega i smrzniiea radi neponišti lomom. U sitnogorici takodjer nevalja sjeći,
ako bi studen odviše jaka bila — nu tim bolja je jaka zima — za sječu drva po lugovih
i jalšicih, kao i močvarnih predjelili u obće, koji u drugo doba godišta možda
ni pristupni nisu — izvoza radi. — Izvoz ganama vrlo je sgodan i jeftin.


Cim i´Ama vnalo popusti valja po šumah četinjača sabirati šešarke od čamovine,
kao omorike, bora i t. đ. isto tako se sada ima sabirati sjeme johe, jasena, graba i
bagrema. Sabrano sjeme kušati na klicavost i snažiti


Obilazeć lugari šumama, valja da osobito po čamovih šumah, prebiru izpod mašine,
gdje se sada nahadjaju čahurice, borove grbe (Kiefernspanner), borove sovi«^
(Kieferneule) i borove pilatke (Kief´ernbattwespe), zatim gusjenice borovog prelca (K\efernspinner)
za da se u slučaju potrebe protiva tim štetočincem još za vremena mogu
poduzeti obrambeno mjere. —^ Gdje se imademo bojati, da bi nam zečevi mogli biljevištam
ili kulturam naškoditi, valja im pružati hranu. Od osobito cienih i vriednih stabalca
valja stresati snieg — a čuvanje podvostručiti — jer se za najveće studeni i
najviše štetah po šumah sgadja


Lov. Hajke na kurjake i lisice valja nastaviti. Kod hajka treba mnogo i dobrih
lovaca posakupiti. za da takove nebudu bezuspješne, te da se na put stane sve to
većem umnažanju škodljive te zvjeradi, na štetu siromaka seljaka. Od divljači slobodno
je u siečnju još loviti srnjake i zečeve. Po frižkom sniegu zgodno je loviti po tragu,
osobito divlje mačke, kune, tore, vidre i´t. d. Od peradi love se divlje patke, guske i
labudovi po otvorenih vodah i močvarah i u ritvi gdje nije smrznuto: Najbolje se ta


*) Opazka: Ovaj se koledar budu nastavljao i u ostalih svezcih.




ŠUMARSKI LIST 1/1885 str. 53     <-- 53 -->        PDF

— 51 —


perad lovi na mreže. Od grabežljivih ptica zgoda je loviti orlove i razne vrsti jastrebova.
Sada je i najbolje doba za lov na zamke i željeza, te lov na riedke ptice sjsjvernice
zabasane « naše krajeve.


Kibolov . U sieonju nelivataju se pastrve, sve do mjeseca svibnja, jer se to


doba biju (mreste), niti im je raeso u to doba tečno, ali se njedjutim mogu hvatati :


Smudj (Schiele) do mjeseca travnja. Ovaj se nalazi posvuda u naših rieka, samo ne u


obilju, a vriedi medju najbolje ribe. Na glasu su oni iz Blatnog jezera u Magjarskoj,


gdje ih „fogoš" zovu. Mren (Larbe) takodjer je dobar, dok se nepočme biti, što oko


Ivanja biva, te mu onda meso već nije težno, a ikra u to doba baš i škodljiva. Dalje


modi je loviti štuke (Hechte) šarane (Karpfen), somove (VVels), linjake (Schlinche),


kečige (Stire), raaniće (Ruttol) karaše (Karausche), kesege ("VVeissfische) i druge manje


vrsti riba.


Gatanje vremena. Što se gatanja vremena u to doba tiče, to se možemo
jedino na na naše ptice selice osloniti — motredi im odlazak i dolazak. Prošle godine


n. pr. vidjeti je bilo ved 26. kolovoza u Brodu na Kupi i drugud lastavice, kako se
spremaju na daleki put juga, a iz Zagreba odože 5. rujna. Taj rani odlazak upudivao
nas na ranu zimu, kako je u istinu i nastala. Isto tako nas lani vanredno rano ostaviše
i rode, čaplje, divlji golubovi, grlice i ine ptice selice — znajudi dobro što im u nas
dočekati. Povrate li se ovaj mjesec k nama, koje tih ptica selica, kako su to lani učinile
biele pliske ili govedarke, koje vidjesmo u nas ved 27. siečnja oko Zagreba u
vec´em broju, to znajmo, da se nemamo bojati duge zime.
Šumari po gorskih ki-ajevih nadi de sada vremena, da nam koju napisu i saobde
u „Šumarskom listu". Kazni lovovi, hajke, prodaje drvlja i šuma, nezgode i zgode u
službi tečajem zime. u sriezovih i Sumarijah naših čitalaca, omogudit de jim, da nas
obvesele različitiuii vještini — da strelanjem riedke zvjeradi i fitica obogate naš
zemaljski muzej u Zagrebu — a opažanji svojimi, da omogude oživotvoriti naum veleučenog
g. profesora Špire Brusine u pogledu ornithologičnih studija po našoj domovini
i t. d. J. E.


Imenovanja. G. Jovan Frodanovid, dosada šumar ogulinske imovne obdine,
imenovan je šumarom vlastelinstva Dalj.


G. Ireneja S6tory, upravitelj vlastelinstva Pavučnjak, imenovan je privremenim
ravnateljem otvorit se imajuce ratarnice u Požegi.
G. Otto Preitag, do sada nadlugar u Nevesinju, imenovan je šum, vježbenikom.
G. Jovan M. Jekie, do sada kr. srpski državni šumar u Kraljevu , premješten
je za kr. šumara za srez Ključki u Kladovu.
G. Josip Kozarac, do sada kr. šumarski vježbenik II. razi´eda u Novoj Gradiški,
imenovan je kr. šumai-om II. razreda na kr. šumariji n JVIašidu.
G. Marin pl. Bona, do sada kr. privremeni šum. vježbenik II. razi-eda, imenovan
je definitivnim kr. šumar, vježbenikom I. razreda.
G. Ernst Czeisberger, do sada kr. privremeni šum. vježbenik II. razreda, imenovan
je definitivnim kr. šum. vježbenikom I. razreda.
(T. Antun ZsufFo, kr. ugar. šum. vježbenik II. razreda, imenovan je kr. šum.
vježbenikom I. razreda.
G. Bela Kaufmann, abiturient šumarske akademije u Schemnitzu, imenovan je kr.
um. vježbenikom II. razreda.
G. Vinko Dračar, kr. državni šumar, imenovanje c. kr. bosanskim šumarom u Zenici.
G. J. Kozmanit, kr. drž. šum, vježbenik, imenovan je c. kr. bosanskim šumar,
sistentom u Maglaju.
G. Gustav Pexidr iinenovan je definitivnim profesorom kr. gospodarsko-šumarskog
jiliSta u Križevcih.