DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 17     <-- 17 -->        PDF

-— 69 —


Sadanja šum. akademija u Štavnici dovodi svoje porieklo od tamošnje
rudarske akademije, ustrojene god. 1770. Po&etkom ovoga stoljeća bude uz tu
akademiju podignuto i šumarsko učilište pod imenom: „Oeffentliches Forstinstitut".
Ovaj zavod bio je izprva namlenjen kako šumarskim pitomcem tako i
rudarskim, pošto su sumarni, koje služe svrliam rudarstva, u ono doba većinom
upravljali sami rudarski činovnici.


God. 1838. preustrojena su dielomice oba učilišta i dobivši naziv: „Rudarska
i šumarska akademija´^ Ućevno doba za šumare trajalo je iz pečetka
2 i pol godine, a kašnje je na 3 god. povišeno, Naukovna osnova akademije
neznatno se usavršavala, dapače počela od god. 1861/2. i nazadovati, jer je
učevno doba reducirano opet na 2 godine. Tek 1865. god. bje obnovljena stara
naukovna osnova, pošto je uprava akademije morala zabaciti dvogodišnji kurz
poradi nedostatnosti.


Sve do uključivo god. 1866. bio je nastavni jezik ove akademije njemački,
J867. pak uzsliedilo je magjarizovanje iste. Ove godine bude zaključeno i preustrojstvo
šum. akademije i povjereno pokojnom Wagneru, u ono vrieme redovitom
profesoru šumarstva na gospodarskoj akademiji u Staromgradu (ung.
Altenburg). Usljed ote reorganizacije uvedene su dielom nove discipline, dielom
pak umnožao se i broj nastavnih sati, a tome dosljedno moralo se preinačiti
i povisiti stanje učiteljskog osoblja.


God. 1872, preustroji se i rudarska akademija, razpadnuvši se u 4 razne
rudarsko-strukovne škole. Umah iza toga osnovana su i na šum. akademiji
dva razna odieljenja, jedan za „šumare" u strogom smislu, a drugi za tako
zvane „šumarske mjernike´´. Ovi su potonji morali proučiti osim disciplina
propisanih za šumara, još i one, koje su u užjem smislu mjerničkoj struci od
neobhodne potrebe. Stoga je uvedena za šumarske mjernike učevna doba od
4 godine, dočim za šumare trogodišnji tečaj ostao.


Ovim preustrojstvom akademije preinačen je skroz i red izpita. Do tada
obdržavahu se na akademiji tako zvani polgođišnji (semesteralni) izpiti, kojima
su se morali podvrći redoviti i vanredni slušatelji. Ovaj način izpita je sada
dokinut, i na mjesto njegovo stupe u život „kolokvije", koje su imale obvezatnu
moć jedino za državne stipendiste. Nakon dvogodišnje prakse pak imao
bi kandidat polagati strogi izpit (rigorozum), koji u ostalom za šumare nikad
nije ni stupio u kriepost, jer je vlada odredila za postignuće diplome šumarstva,
obdržavanje poznatih „državnih izpita". I ustanova kolokvija, pokazavši
se medjutim neshodnom, bijaše napuštena, i stari semestralni izpiti stupe i opet
u život god, 1875. samo sa njekimi neznatnim! preinakaffii^ Ovo stanje šumarske
akademije pridržano sve do danas. No prigodom glavne skupštine magj.
šum. družtva, obdržavane mjeseca rujna 1884. god. u Pečuhu, podnio je gosp.
Ljudevit Fekete, kr. ug. šumarski savjetnik i profesor akademije, predlog za
ponovnu reorganizaciju šum. a.kademijo. Za obrazloženje toga pređloga neka
služi sliedeće;