DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 26     <-- 26 -->        PDF

mBmss^msmmmmsmsssmmmm


— 78 —


starije i tim se više udaljuje kaiobijum od središta (osi) stabla. Ui^minio sad
mlado stablo, na kom je imela izrasla i predstavimo si, da se urov rhi^^oida
nalazi a kambiju. Novi god, koji kambijum stvori, obmotati će iirov,^ ali će na
istom mjestu izrasti drugi iz rhizoida. Druge godine dogoditi će se isto i t. d.
i tako će godovi uviek obmatati urove, a kambijum će sa rhizoidom i imelom
sve više udaljivati od prvog mjesta i to će se dotle zbivati, dok se imela na
koji god Bačin iieosuši.


Tako se je na jednom jelovom stablu našlo do 27 godova, koji su imeline
urove obmotali, a na drugom stablu našlo se i preko 70 godova. Samo
se po sebi razume, da će urovi ostati u stablu obmotani i onda, kad već imele
nestane. Iz toga se dade labko razabrati, da takova stabla malo vriede, pa
se možemo i prevariti kupujući stabla (osobito jelova) misleći, da će imele nestati,
kad trupac otešemo.


Valjalo bi nam još pomisliti na način, kako bi tom štetnom nametniku
na put stali i prepriečili mu da se neširi.


Znamo, da se imela nalazi obično na vršikah stabla, te je tegotan i mučan
posao penjati se i grane odrezivati, a ondje, gdje je na samom stablu izrasla,
valjalo bi nam ili stablo srušiti ili duboko izkopati imelu, da rhizoide
uništimo. Nu to je još jedini način kako imelu možemo umanjivati; a bi li
opravdano bilo da spuškom čekamo i ubijamo ptice, koje joj sjeme raznose? Narav
sama ne stavlja imeli nikakovih zapireka, jedina je još sreća, da razmjerno
malo sjemenja radja.


I imela ima svojili nametnika, nekoliko gljivica, koje na njoj rastu i koje
prouzrokuju na lišću crne pjege.
Imade još i nekoliko insekta i ušenaca, koji imelu napadaju i na njoj
se legu.
Završnjemo ovaj članak sa željom, da i naši šumari pozorno posmotre
toga parasita, pa da u svoje vrieme opažano objelodane.


Koja bi svojstva moralo šumarsko osoblje posjedovati?
II


B. Protastavnik,
Prije no počmemo govoriti o svojstvih, koja bi morala imati osoba protustavnika,
držim za potrebno poštovanim čitaocem raztumačiti razloge, koji \nc
pobudiše smatrati osobu protustavnika osobom strukovnom, a njegovo mjesto,
koje sada kod „gospodarstvenih ureda" imovnih obćina zauzimlje, smatrati
mjestom, koje jedino strukovnjak izpuniti može.
Poštovanim čitaocem odnosno kolegam, koji ne služe kod imovnih obćina.
te koji se za službovnik imovno-obćinskog osoblja ne moraju, a niti se istim
bez osobitog razloga zanimati mogu, budi rečeno: da se usljed „zakona od


11. srpnja 1881., kojim se razjasnjuju odnosno preinačuju neke ustanove zakona


ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 27     <-- 27 -->        PDF

-- 79 ~


od io. lipnja 1873. o imovnih obćina u hrvatsko-slavoitskoj vojnoj Krajini* —


i dotadanji položaj protustavnika kod gospodarstvenoga ureda, u bitnosti pre


inačio, a to time, što se od njega uz izpit o računovodstvu, zahtjeva i državni


šumarski izpit — buduć isti skoro kod svih imovnih obćina zastupati mora


nadšuniara u njegovoj odsutnosti (vidi § 23. naputka C. goi´e pomenutoga


zakona).


0 cjelishođnosti ove ustanove kao i mnogih drugih odredaba, koje na


vedeni naputak sadržaje, bilo bi suvišno razpravljati.


Time dakle, što je protustavnik zakonom uvršten u red strukovnog šu


marskog osoblja, te što njegove funkcije prečesto imaju značaj šumarsko-stru


kovui, iztiče se dostatno potreba podvrći našem razmatranju i njegove spo


sobnosti.


Nijedno gospodarstvo pa makar i najmanje bilo, ne može obstajati a da
gospodar ne vodi račune o svojem dobru. Ovo vodjenje računa biva dakako
kod raznih gospodarstva i na različit način. Radnik, koji pod tudjim krovom
žive, kojemu je čitava glavnica i vrelo dohođka samo sobstvena mišica, računa
kao i najbogatiji milijunar; prvi vodi račune u glavi, a potonji, usljed ogromnog
i razgranjenog gospodarstva povjerava to posebnom računarskom osoblju, koje
odnosne podatke u za oto odredjene knjige 1 zapisnike unaša — no svakako
računa jedan kao i drugi. — Računanje samo već, takav je posao, koji zahtjeva
sviestnost gospodara, pa makar samo u onih Časovih kada se istim bavi.
Pa kad pojedini čovjek, kojemu je na srcu svoj i svoje obitelji obstanak, sviest
za računanje gojiti mora, tim više se to ima zahtjevati od osobe, koja je pozvana
voditi račune kakovog velikog gospodarstva, koje često — prem možda
samo jednoj osobi ili obitelji pripada — više Mljadah bezkućnikah hrani, gospodarstvo,
koje u kratko rečeno, zauzimlje važno mjesto u narodnom gospodarstvu.


Sviest za računanje nije ino, nego sviest gospodarstvenosti.


Svaki, koji osjeća potrebu račune voditi o svojem gospodarstvu, ima duha
za stvaranje, jer je prijatelj produktivnoga rađa — jer nastoji umnažati svoja
a po tome i obća dobra, i jedino takav je čovjek dostojan biti učestnikom obćeg
blagostanja.


Imovne obćine, kao veliki narodni imetak, moraju kao takove prije svega
služiti svojim dobrom i na narodnu korist. Račune o njihovom gospodarstvu i
posjedu i 0 toku svakdanjih promjena gospodarstvenih dobara im, vodi protustavnik
gospodarstvenoga ureda. Taj čovjek mora biti dušom i tielom zauzet
za svoju računarsku struku već i poradi toga, što mu je data prilika imati neprestance
pred očima, za svakoga izobraženoga čovjeka toli interesantan predmet,
naime, financijalno stanje i po tome obći položaj dotičnog dobra u velikom narodnom
kućanstvu. Samo odanošću za računarsku struku, moći će računske
knjige i izkazi, kao i vodjenje i zaključivanje istih, biti prava slika i prilika
reda, i samo tako moći će se jasno u svako doba razabrati uspjeh gospodarenja.




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 80 —


Protustavnik, koji ne živi u svojoj računarskoj struci, nego se istom namjerava
samo dotle baviti, dok mu se ne pruži prva prilika da joj ledja okrenuti
uzmogne - dakle, koji samo iz momentane nužde za uzdizanje^ svoje
mješine kao takov fungira, zaista će osujetiti nađe, koje se u nj polažu. Takav
čovjek ili nije sposoban za svoju struku — jer struka, ma koja bila, interesira
onoga, koji ju razumje — ili ne ima nikakovih uzvišenih mislih ni iđealali, koji
jedino čovjeka od živine luče. A za stvaranje idealah baš je protustavniku pružena
prilika, jer se mora baviti naukom o narodnoj ekonomiji, koja je kadra
pobuditi u čovjeku toliko plemenitili misli.


Kad sam već spomenuo narodnu ekonomiju, to neka mi bude dozvoljeno,
Dastavljajuć svoje nazore, koju reći i o ođnošaju protnstavnika prema istoj.


On mora imati što no rieč: „u malom prstu" nauku o narodnom gospodarstvu
i njegovih načelih, uz to mora poznavati svakdanje odnošaje trga šumskih
proizvoda i budnim okom pratiti sva titranja onih narodno-gospodarstvenih
momenta, koji uplivaše na situaciju narodnog a po tome i privatnog gospodarstva.


Bude li protustavnik ovako činio, to mu možemo garantirati, da će mu
se računarska struka svakim danom sve više dopadati.


Poznavajuć dakle vladajući sjstem narodnoga gospodarstva, a vješt svojoj
računarskoj struci, mora svakim danom pratiti dotične literature i gibanje gospodarstvenih
odnošaja u životu, te nastojati, svaki i najmanji napredak, koji
se je na obzorju šumarskog gospodarenja pokazao, upotrebiti i za napredak
onog dobra o čijem se stanju on ponajviše brinuti mora.


Kao uredovna osoba pak, koja obavlja toli važni posao likvidacije, dužan
je potanko poznavati sve postojeće dotične zakone i naredbe, jedno radi sebe
samoga, drugo pak da može točno prosuditi zakonitost naslova kod primanja
i izdavanja novacah, te tako štititi kako interese imovne obćine tako isto i ne
prikraćivati ni one privatnih stranka.


Nepoznavanje pak odnosnih u krieposti stojećih propisa, prouzrokuje neprestano
konflikte, koji samo na teret padaju predpostavljenoj oblasti, a osim
toga ima za posljedicu onu neodlučnost u poslovanju, koja uviek odaje labav
temelj u shvaćanju svojih dužnostih. Neodlučan i u svojoj struci i
službi nesiguran činovnik, koji, prem javni organ, tutorstvom
svoj samostalni djelokrug krnjiti mora, ne samo da nije dorastao
samostalnoj zadaći, nego škodi i đružtvu, jer je uzurpirao
mjesto, koje bi po pravu za oto sposobnom čovjeku pripastimoralo.


Osoba, koja se često brajanjem i drugi mi skoro mehaničkimi radnjanu
baviti mora, ne smije si — i ako su ti poslovi toli jednostavni pa dosadni dozvoljavati
takove čine, koji samo njezinom komfortu služe, a naprotiv stranke.
radi mogućih neznatnih nedostataka, na dangubu sile. Takovi bo učestani postupci
neodajn revnost činovnika, a kadri su osim toga, kod strano- svieta pobuditi
1 sumnju 0 njegovoj sposobnosti. Čovjek dakle, koji nije rad biti druž




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 29     <-- 29 -->        PDF

--_ 81 —


tvenira parasitom, svakako će nastojati, da ne zađržaje ai druge filanove družtva
od odredjenog im poslovanja. Ugoditi će pak time kako stranki samoj, tako i
narodnom gazdinstvu.


Vode li protustavnika za uvadjanje kakovih novotarijah ili za ukinuće
možebitnih zastarjelih manipulacijah, ne samo razlozi, koji govore jedino za dobrobit
gospodarstva, nego i razlozi, kojim je temelj u obće olakšanje službovanja
i koji polakšice u upravi obećaju, to mora on tim većom energijom nastojati,
da se potreba Hh promjena na kompetentnom mjestu uvaži. Naprotiv
ima se protustavnik čuvati ovakovih predloga — ili ih treba barem prije
strogo pretresti — koji ne samo da teže za poboljšanjem uprave, i za već spomenutim
svrhajn već i njemu samom budi kakav dobitak osiguravaju — pa
ma i bez uštrba za službu. Čovječja narav bo, takova je, da se navikom i na
tako rekuć nedužne polakšice^ malo po malo izopači, te sve đrzovitije zahtjeve
stavlja sve dotle, dok joj čovjek nebude konačno primoran žrtvovati i samo
svoje poštenje.


Kao što je protustavniku od neobhodne potrebe temeljito poznavati svoju
strogo računarsku struku i ujezin narodno-gospođarstveni pravac, isto tako mora
se on trsiti da steče uz elementarna načela šumarske struke, koja je sa zavoda
sobom đonio, i ono izkustvo, koje ga stavlja na tom polju u isti nivo sa
nađšumarom, upraviteljem ureda. Pa kao što ovaj potonji neumorno prati napredak
šumarske znanosti u svih njezinih granah, isto tako treba i protustavnik
postupati i neprestance na umu imati, da je to struka po njega i njegov položaj
nerazdruživa od struke računarske.


Ponositi se strukom računarskom, a bacati se blatom na struku šumarsku,
znači tohko za šumarskog protustavnika, da neima ni toliko uvidjavnosti, da
bi bez ove potonje bio svojeg kruha lišen. Bacati se blatom na onoga, kojemu
si zahvalnost dužan, neodaje nikada onu moralnu moć, koja javnog činovnika
nad ostalima uzdizati ima A ako je protustavnik uz tu manu, všto prezire šumarsku
struku, još i sa svojim položajem kao računarski činovnik nezadovoljan


— to ga možemo smatrati izgubljenom ovcom i sažaljevati ga podpunim pravom,
jer je promašio svoj cilj — što se obično dogadja Ijudem bez ikakve energije
a sa površnom naobrazbom.
Do sada smo promatrali osobu protustavnika u njezinoj strogo strukovnoj
sferi, a sada obratimo se na njegov uredovni odnošaj prema nadšumaru kao
upravitelju gospodarstvenoga ureda!


Ovaj odnošaj dvostruke je naravi, s jedne strane gledati je protustavniku
kao uredovnomu sudrugu nadšumara, prema njemu gojiti ono iskreno i nepomućeno
prijateljstvo, koje je i vanjskom svietu u stanju pokazati suglasje u službenih
mnienjih i postupcih; s druge strane pak mora se prema njemu u načelu služiti
onim tonom, koji podredjenom činovniku već iz čednosti dolikuje.


— Svoja opažanja na polju narodno-gospodarstvenom i računarskom, ima protustavnik
sdušno saobćivati nadsumaru kao glavnom upravitelju dobra i treba
da ga pozornim učini — u koliko taj sam nebi za oto vremena imao — i na


ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 30     <-- 30 -->        PDF

sve probitke, odnosno moguće stote, koje bi nastati mogle uporabom ili zaue


marenjem stanovitih gospodarstvenih prilika.


Prema napred rečenom pak, razumije se po sebi, da se protastavnik kod


izvršivanja ove svoje dužnosti ne smije služiti bahatim ponašanjem a još manje


smije saobćivanje svojih mnienjnh činiti takovim držanjem, koje hoće da mje


rodavnost odaje. On mora sveudilj pred očima imati samo svoja idealnu za


daću, naime, davati pravac financijalnom baratanju dobara, a nikako nije vlastan


od tuda sam kakovih materijalnih koristih crpsti niti smije radi svojih tobožnjih


— u tom smjeru stečenih — zasluga, priznanja, a još manje nagrada tražiti,
Kao iskrenom prijatelju nadšumara ili bolje dotičnog gospodarstva, dužnost


mu je, osim gore navedenoga učiniti ga opreznim i na sve eventualne pogrieške


i netaktičnosti, koje bi ovaj u upravljanju počinio, isto tako predočiti mu i po


sljedice, koje bi nastati mogle nastavljanjem dotičnog nekorektnog postupka.


Nebi li mu nadšumar savjete — prem su opravdani — uvažiti hotio,
tada mu tek smiju stajati na razpolaganje ona sredstva, kojimi
ga moralnim načinom primorati može, da se drži puta
koji cilju vodi.


Postati puzavcem nadšumara, još ne znači biti mu službovnim prijateljem,
kao što se ni iskrenost makar i oporna bila, nemože smatrati izlivom neprijateljstva.
Značajan protustavnik svakako će se odlikovati iskrenošću a pu.stiii
će ulagivanje onima, koji za oto potrebu ćute.


Ovim do sada navedenim svojstvim, bez kojih se valjan protustavnik nebi
ni pomisliti smio, pridodati nam je nadalje k r i e p o s t poštenja . Zastupajuć prvo
nadšumara, može se i njemu slučiti prihka, da stavi na kušnju tu svoju kriepost,
drugo pak već kao računarski činovnik može se lahko upoznati sa svimi finesami,
koje bi se u računovodstvu na vlastitu korist zlorabiti mogle. Izvržen
tako dvostrakoj moralnoj pogibelji, mora uviek trezvenom sudu podvrći sve
svoje čine, pa izbjegavati i samu sjenku — koja bi mu mogla ma i najmanje potamniti
vrlinu poštenjačtva.


Protustavnik zamienjujue nadšumara, obterećen je doduše dvostrukim
radom, pa i ako je naravno, da se iz prevelikog truda te umora obično nehajstvo
izleže — to treba isti da tim revnije obavlja kako svoje tekuće, tako
i privremeno mu povjerene agende, jer samo tako moći će nit revnosti skladno
izpreplitati sva nastojanja oko promaknuća gospodarstvenog napređka.


Konačno pak ne. smije protustavnik zaboraviti, da će — kao što nadšumaru
- tako i njemu, promišljeno i taktično postupanje prema strankam i
osoblju kao i prema vanjskom svietu, najviše ugled dići, i pribaviti mu kod
svakoga onu simpatiju, koju je uz ine krieposti, izobraženje sdruženo sa čednosti
kadro pobuditi.


Završujuć ovako razmatranja o svojstvih protustavnika, nastaviti ćemo
shedeci put pretresanjem svojstva potrebite za šumare, kao upravitelje šumarskih
kotara. ^ i J


(Nastavak sliecli).