DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 33     <-- 33 -->        PDF

Nitko, poznavajući odnošaje trgovine drvom — neće oporicati — da su
prometila od najveće važnosti po šumsku trgovinu, te da se samo zato cesto
nemogu šamsko-trgovacki poslovi realizovati, što odnosne šume u nezgodnom
položaju prema glavnim tržištam, željezničkim prugam i ri^kam leže.


Neima nađe, da bi šumar danas još mogao napredovati, koji se nebavi
komercialnirai pitanji, on bez trgovačkog znanja uza svu šumarsko-tehničku
sposobnost nije kadar svoj položaj kod šumske uprave učvrstiti.


Da, mi držimo, da nijedan šumar nemože pravom aspirirati na ma koje
višje šumarsko upravno mjesto, koji si nije umio prije toga steći, s takovim
mjestom skopčano potrebno trgovačko znanje i izkustvo".


Usvajajući pođpunoma tuj iztaknute nazore g. M, Strassbergera — te
osvjedočeni o velikoj potrebi šumarsko-trgovačkog spoznanja po svakoga šumara
— odlučismo na tom mjestu — našoj domaćoj trgovini šumskih proizvoda —
posvetit svrsi shodnu pozornost — nadajuć se ipak i od strane naših
sudrugova čim krepčijoj podpori.


Vazda će nara pako biti ugodna zadaća, uz interese hrvatskih šumara u
ovome listu zastupati i braniti takodjer i interese sviestnog hrvatskog šumskotrgovačkog
stališa — držeć se vazda one narodne: „ruka ruku pere!"


Molba čitateljem „Šumarskog lista". U interesu družica i ovoga lista, molimo
i opet sve prijatelje i čitatelje „Šumarskog lista", da nam izvole ma i dopisnicomj
od slučaja do slučaju prijavljivati raznolike viestij odnoseće se na sve važnije dogodovštine
u Šumskom gospodarstvu i šumarstvu u ob^e. Mi smo toga radi na
ovome mjestu otvorili sliedeče stalne novice: za natječaje, osmrtnice,
šumske prodaje, ciene drva i điviljačine na raznih tržištihj
0 hajkab, o lovu uobće,nesre(5ah zbivših se u šuma li i šumarskoj
službi, o Šumskih poi^arih — za obj elo danj enje - okru žnica i naredaba
i naputaka, objavu domaćih strukovnih djela^ šumske
požare, te imenovanja, premještaje i odlikovanje šumarskog
osoblj a u obč e — pa se nadamo, da ce se gospođa suČlanovi poslužiti tom
uredbom — te nam tako omogućiti, da nam list bar u tom pogledu bude originalan
i podpun. Svaka i najmanja viest pako — priposlata nam ma od koga gospode članova
dobro će nam doći. — Naročito pako prijatelje u Srbiji, Bosnoj i Dalmaciji
molimo, da ham se neogluše pozivu. Jer držimo se i mi one narodne: „Kamen do kamena
palača — zrno do zrna pogača!"


Podjedno budi nam i opet spomenuti, da p. n. gg. suradnici sve uredničtva se
tičuće dopise izvole šiljati franko izravno na osobu urednika u Zagreb,
Strieljačka ulica br, 5, kat 1. — Kukopisi se nevraćaju.


2nak vremena. Za netom razpisana mjesta kr. žup. nadšumara na Rieci i u
Varaždinu — prijavila se sila božja kandidata (ukupno do 30) — nu Što je najčudnovatije,
medju timi kandidati bilo je dapače i vise takove mlade gospode^ koja joŠ ni državni
izpit položila nisu — dočim se za mjesta šum. vježbenika u Belovaru i t, d. te mjesta
obćinskog šumara u Ivancu — nijedan domaći kandidat našao nije — pa ipak bi valjalo
počet služiti u svojstvu šum, vježbenika — ne pako u svojstvu kr. žup. nadšumara!


1 zbilja pojav — o kom bi se mnogo toga pisati dalo.


7




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 34     <-- 34 -->        PDF

— 86 —


K pitanju organizacije šumarstva. U proračunu za g. 1885 što no ga visoka
Tlada netom predložila hrvatskomu saboru na ustavni pretres, nalazv se kod naslova
„središnja uprava" i to kod odjela 2a poslove unutarnje, medju os ahm usljed
sjedlnenja Krajine nastavših promjena, naprama budgetu od god, lb84 , takodjer 1 po
nas šumare važna promjena. U smislu rečenog predloga visoke vlade, bit ce od sada
kod visokoiste namješten jedan kr. šumarski savjetnik, dva šumska nadzornika, 1 dva


t. z. šumarska povjerenika. Hoče li biti za šumarstvo ustrojen posebni odsjek — poput
gradjevnoga odsjeka, sa odnosnim j omočnim osobljem i potrebnom razdiobom djelokruga,
nekaže se u dotičnom obrazloženju. Jasno je ipak, -da je time učinjen bar početak
oživotvorenja davnih i pravednih želja naših. — Time je nastao podjedno velevažni
momenat u povjesti razvoja hrvatskog šumarstva — kojega če posljedice biti od
največe važnosti po zemlju i njene odnošaje. Početak je učinjen — do nas šumara
samih — sad je manje više — dalnji razvoj stvari — hočemo li se znati okoristiti
datom nam prilikom ili ne — pokazat de skora budućnost!
Hrvatska zemaljska izložba godine 1890. u Zagrebu. Hrvatsko-slavonsko
gospodarsko družtvo ima za 5 godina doživjeti 50-u godinu svoga obstanka, i stoga
zaključi upravljajući odbor, neka bi se taj radostan rok što dostojnije proslavio; te
zamoli u to ime vis. zem. vladu, da izvoli dopustiti, da ovo družtvo god. 1890. udesi
občenitu zemaljsku izložbu, u kojem bi ga podhvatu imala podupirati zemlja. Družtvo
podastrlo je u ovom smjeru molbu visokom saboru, a priključila se istoj molbi i zagrebačka
trgovačko-obrtnička komora. Odnosni saborski odbor ipak nije pronašao shodnim
zagovarati odnosnu molbu, po čemu naravno i cielo pitanje o hrvatskoj zemaljskoj izložbi
za sada prestaje.


Bazdioba novaca unišlih za prodaju obćinske šume. Čitamo u „Nar. Nov."
br. 2. 0, g.; Pred božić je u Dolnjem Miholjcu, medju Miholjčane, podielila kr. podžupanija
osječka 4G000 for. a. v. unišlih od prodaje občinskih šuma.


Katarnice i lugarnice. Za koje vrieme imat čerao osim ratarnice u Križevcih
i Požegi, još i dvie ratarnice u bivšoj krajini — al nijedne lugarnice — pa ipak bismo
bezdvojbeno osobito za bivše krajiško područje, takovu nuždno trebovali. Znamo^ da je
visoka vlada pred koju godinu i sama mislila 0 podignuču takove — nu sada kan da
se potreba ustrojstva takove škole vee neuvažavana mjerodavnomu mjestu — što bismo
u interesu stvari vrlo žalili — jer hočemo li da nam napreduje šumarstvo — treba
nam prije svega tomu uz posvema sposobno upravno i dobro Čuvarsko osoblje — takovo se
pako neodgaja bez odnosnih škola — bez lugarnica.


Hrvatski šumarski koledar za god. 1885. Primismo netom i „Šumarsk
koledar" za g. 1885. što no ga izdaje dični naš kr. nadzornik šumarstva g. Mijo
Vrbanič eto već kroz osam godina. Koledar izdan je opet i ljetos u dvijuh različitih
veličina i objamu, kako bi mogao zadovoljavati čim bolje svačijoj potrebi naime a)
3 umetnutim rastriranim papirom, kao što je dosada izilazio 1 b) ujedno za službovnik,
koje i:^danje imade dovoljno čista papira s paginiranimi stranicami te potrebitom oznakom
za bilježenje službenih poslova, u i izvan šume.


Ciena izdanju koledara pod a) pridržana je kao i dosada po komadu sa 1 for.
20 uovč. uz nefrankirano pošiljanje naručitelju, (za pojedine primjerke pod omotom priposlane,
računa se 5 nvč. više u ime poštarine) za izdanje pod hj pako ustanovljena
je ciena na 1 for. 60 novč. Izdanje pod a) spomenuto, vrlo je zgodno i priručno za
bilježnicu — oprema kao obično ukusna — a vez čvrst. Koledar sadržaje na 192 strane,
oblino skrižaljka 1 bilježaka — zatim službeni naputak za lugarsko osoblje i zakon 0
lovu sa svimi nanj odnosedimi se naredbami — napokon pako nalazimo unj dosta
podpuni -sematizam šumarskog osoblja u Hrvatskoj, kao i mali izvadak iz kataloga
Hrvatske šumarske literature — za koja dya odsjeka u koledaru ipak želimo, da budu
do godme podpuuiji.




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 35     <-- 35 -->        PDF

^ SI — .


šumske prodaje (Nastavak II.). Dne 3. sie$uja 1885. obdržavana bi kod
gradskoga poglavarstva u Petrinji ustraena dražbovna prodaja od 811 lirastovib stabala,
iialazećih se u šumskom predjelu ^^Kotar", te procienjenih na 9984 for. 60 216.
Dostalcem bi Karlo Morovie iz Siska sa ponudom od 9500 for.


Dne 3. siečuja U g. obđržavana bi kod kr. podžupanije djakovačke dražbovna
prodaja 200 hrastovih stabala, nalazećih se ua pašnjaku urb. obćine Crna c a
procienjenih na 5301 for. — Stigle su ukupno tri pismene ponude, i to: ponuda
S, Pollaka iz Našica na 5401 for.,-— ponuda Žige Haima iz Našica na 5580 for.,
i ponuda dostalca J. Pfeifera i z Orahovice na 5650 for.


Dn e 5. sieSnj a obđržavana bi kod upraviteljstva dobara kneza Schaumburg-
Lipea u Virovitici dražbovna prodaja uz pismene ponude od 1209 hrastovih stabala,
nalazedih se u revirih Slatina. Uspjeh dražbe kao i procjena nisu nam do danas
još poznati.


Dn e 10, sieobćine ponovn a dražba 690 hrastovih stabala sreza Radinje procienjenih na 15906
for. Dražba bila je i ovaj put bezuspješna, jer nije nijedna ponuda stigla.


Dne 21. siefinja obđržavana bi kod kr. podžupanije sisačke — dražbovna prodaja
1228 hrastovih stabala nalazećih se u šumi ,,0atx´0vki" nrb, obćine „Setuš´ ´ —
procienjenih na 27900 for. —Ponuda stiglo je ukupno 7. Dostalcem bi g. Mijo Krivošić
iz Siska sa ponudom od 30.811 for.


Dn e 20. siečnj a obđržavana bi kod kr. podžupanije jastrebarske ponovn a
dražbena pi´odaja 1000 bukovih stabala, iz šume Nemanecki Jarak i Draga urb. imovne
obćine Hruševec dolnji, procienjenih na 623 for. 40 novč. Stigle su ukupno 2 ponude,
i to: ponuda trgovca H. Eisnera na 700 for. i ponuda dostalca trgovca Mrvoša
iz Gromirja na 1201 for.


Dn e 26. siečnj a obđržavana bi kod kr. šumskog ravnateljstva u Zagrebu
ponovna dražba uz pismene ponude od 843 komada hrastovih stabala, Šumskog sreza
Žutice, procienjenih na 31233 for. — I ova dražba ostala je bezuspješna, jer nije nijedna
ponuda stigla.


Dn e 27. siečnj a obđržavana bi kod poglavai´stva obćine u Suhompolju javna
dražba uz pismene ponude, od 321 komada hrastova iz šume urb. obćine Cabuna.—
Uspjeh dražbe i procjena hrastova nijenamjošsaobćena.


Dne 26. sieĆnja obđržavana bi kod kr. podžupanije u Karlovcu prodaja 200
komada hrastovih stabala iz šume „Dubrava" urb. imovne obćine „Mekušje" —
procienjenih na 1461 for. 20 novč. Uspjeh te dražbe takodjer nam nije poznat do
zaključka lista.


Naknadno su nam saobćeni sliedeći uspjesi prodaja : kod na dn e 15. prosinc a
1884., kod kr. podžupanije delnićke obdržavane dražbene prodaje od 162 jelovih stabala
u šumi urb. imovne obćine Delnice , gdje je bio 1 m´^ procienjen na 4.50 for.,
postignuta je najveća ponuda na 5.50 for. Za 110 jelovih stabala u šume obćine Crn i
lu g pako, gdje l.m^ bio procienjen na 4 for. postignuta bi najveća ponuda od 5-02
for- po kub. metar.


Kod na dn e 30. studen a 1884- kod otoĆke imovne obćine obđržavane dražbe od


17823 jelovih, bukovih, omorikovih i borovih stabala, procienjenih na 80.866 for, 90


nĆ.j postignut bi sliedeći uspjeh: Stigla je samo jedna ponuda, trgovca Marka


Biondie a iz Melnicah, za šumski predjel ,jUvala" — sa 800 prostornih met. go


rivog i 80 m´^ tvorivog drva, procienjenog na 704 for., glaseć a n a 792 for. —


Ostalo gledat će se prodat po običaju mjestnimi dražbami i maloprodajami od najmanje


20 stabala na domaće žiteljstvo.


XT predmetu razprava o šumskih, prekršajili. Visoka kr. zem. vlada, odjel
za unutarnje poslove, izdala jest na due 20. studena 1884. br. 46154 na sve političke
oblasti sliedeću naredbu : *




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 36     <-- 36 -->        PDF

— 88 —


Pošto je kralj, zemalj- vlada, odjel za unutarnje poslove, velikim nezadovoljstvom
razabrala prigodom riešavanja utoka podnesenih proti prvoinolbcnim ođlukam, koje su
izreSene u predmetili sum. piekršaja, da se stigavše prijave o Šumskih štetah nerazpravljaju
pravovremeno, što yiše, da je za mnoge prijave aslied sporoga riešavanja
spomenutih prekršaja zagođa nastupila, pa time da je ne samo upitni narušiteij zasluženoj
kazni izbjegao, već i tužeća stranka čestoputa znatno oštećena; nadalje obzirom
na to, što ovakov nehajni i proturedni postupak bez dvojbe glavnim je uzrokom,
da se nasrtaji na šumsko vlastničtvo danomice množavaju i svaku razboritu gojitbu
šuma onemogućuju, pače skoro uništen je šuma u izgled stavljaju,
ako se tomu zlu čim prije energično na put nestane, poziva se ta oblast najstrožije,
da uloži svoje najkriepčije nastojanje i pazku u to, da se n govoru stojeći šumski
prekršaji što moguće većim pospjehom razpravljaju i dotična odluka proglasi, pošto se


je samo onda nadati sjegurnu i vidljivu uspjehu kaznenoga postupka, kojega je u
prvom redu svrha, da se navalam na šume uspješno na put stane, ako se krivac
poslie počinjena narušaja što prije kazni. Opazuje se već sada, daje
odlučna namjera kralj. zem. vlade u svakom slučaju povesti proti krivcu disciplinarni
postupak, ako će se uzpostaviti, da je uslied nemarnoga postupka zagoda upitnih prijava
uzsliedila ili ako će se na temelju nastupivše zagode morati kaznena razprava
ureda radi obustaviti odnosno urečena prvomolbena odluka ukinuti. Osim toga čini se
u tom pravcu osobno odgovornim predstojnik odnosne oblasti, koji ima jamčiti za svaku
eventualnu materijalnu štetu, koja će se nanieti tužećoj stranci nesavjestnim postupkom
kod razpravljanja više pomenutih prekršaja*´.


O počinjenih šumskih kvarovih i njihovoj novčanoj vriednosti od postanka
imovnih obćina do konca god. 1882. Vadimo iz „Izvještaja o djelovanju
kr. zera. vlade, odjela za poslove unutarnje^^ Od postanka Imovnih obćina do konca


g. 1882-, zatečeno I prijavljeno jest ukupno 255,931 šumskih šteta, i to najmanje
kod imovne obćine Ogulinske (11914 prijava) najviše pako kod imovne obćine G-jurgjevačke
(01082 prijave). Od raspravljenih prijavljenih šumskih šteta, utjerana jest
ukupna odšteta od 318949 for. 93 novč. neutjerano još 232019 for. 54 novč. Popriečno
se u jednoj godini kod pojedinih imovnih obćina zateklo i prijavilo 3291 šumska
šteta, u popriečnoj vriednosti od 89.367 for. 40 novč. Popriečno se u jednoj godini
utjeralo za pojedinu imovnu obćinu odštete u iznosu od 39,873 for.´ 52 novč.
Ostalo popriečno na godinu neutjerano 49,493 for. 85 nvč. Najmanje šumskih kvarova
pocinja se popriečno kroz godinu u šumah Petrovaradinske imovne obćine (1209 slučajeva],
najviše kod Ogulinske imovne obćine (15.370 slučajeva!)
K statistiki šumskih prekršaja kr. podžupanije zagrebačke god. 1884.
Držeć da će zanimati, saobćujemo sliedeće podatke:




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 37     <-- 37 -->        PDF

8&


P3
03
c5
P o
^ ^ ´^ ^
rr t a O OD
TO iT i
o
o
P2 m " PQ 1^ P5 O


1883 129 B44 245 150 i?
S;:^
1884 163 117 4>2 178* 218 138 146 ^t^^


TJkup. 296


K iskazanim neutjeranim odštetam valjalo bi nadalje pribrojiti jo§ i odnosne neutjerane
odštete od prijašnjih godina, koje primjerice za satn bivši seqnester bistranske
gore od g. 1878—1884. više od 2000 for. iznašajn — tako da ukupni ianos
ođsiidjenJh nu još neutjeranib šumskih odšteta za područje kr. podžupanije zagrebačke
oko 10000 for. iznaša.


Ustrojenje novih krajiških fondova. Kako „Agr. Ztg." javlja, radi se kod
visoke vlade o tom, da se u smislu c. kr. naredbe od 15. srpnja 1881. ustroje još
dalnje krajiške zaklade, te je sva prilika, da 6e poći za rukom riesiti to velevažno
pitanje. Izvidi, da se pronadje u koliko se krajiške državne šume daju vanredno izcrpiti,
malo ne su dovršeni, pa što netom rezultati tih izhoda stvore podpunu i jasnu
sliku položaja, početi 6e se dalnje zaklade ustrajati. Zaklade te imadu medju ostalim
pružati i sredstva, da se pospješi pošumljenje krajiškog krša.


Evidencija zemljarine. Kr. zem. vlada, odjel za unutarnje poslove, izdala je
sliedeću naredbu od 28. studenoga 1884 br. 37787. Novi katastralni posjedovni listovi dovesti
će se putem u tečaju nalazećih se reklamacionalnib razprava, koli glede upisa
posjeda, toli glede stavaka površine sa faktičnim stanjem na toliko u sklad, da ee u
tom pogledu ovi posjedovni listovi sačinjavati po mogućnosti valjani i primjerni temelj
zemljarine.


Pošto se pako valjani ovaj temelj samo tako može uzdržati, ako se svaka promjena,
koja kupoprodajom, diobom, nasljedstvom, mJenom ili iz drugoga razloga uzsljedi
u osobi posjednika, u ove posjedovne listove od godine do godine unaša, te ako
se u posjedovnih ovih listovih sadržano stanje neprekidno drži u suglasju sa faktičnim
posjedovnim stanjem , to će se odredba učiniti, da se nakon dovršenja reklamacionalnib
razprava evidencija´zemljarine u cielom području zemalja krune ugarske svrsi shodno uredi.


Pošto će pako dovršenje reklamacionalnib razprava i unešenje uspjeha istih u
katastralne operate u pogledu svih obćina po naravi stvari prije konca g. 1885. jedva
biti moguće, nuždno je, u svrhu, da nebi posjedovni listovi dotle dielom zastarjeli,
kod razpisivanja zemljarine u g, 1885. a dogodice i 1886. mnogim opravdanim žalbam
priliku pružali, da se i dotle, dok se evidencija zemljarine definitivno neuredi, poskrbi
za privremeno i neprekidno vodjenje iste oČevidnosti.


S toga se povoda u tom predmetu ovamo prispjeloga dopisa kr, ugarskoga ministarstva
financija od 31. kolovoza 1884. br. 34608 ta oblast poziva, neka strogo nad
tim bdije, da se i u buduće u novih posjedovnih listovih točno vođe u oČevidnosti
sve zemljarinske promjene u smislu ovovladne naredbe od 22. lipnja g. 1882., odjel
za unutarnje poslove, br. 23783.




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 38     <-- 38 -->        PDF

— 90 —


K pošumljeBJu Krša u području podžupanije riečke- Vadimo iz .Izvještaja


o djelovanju kr. zem, vlade, o promicanju narodnoga gospodarstva od god. 1879. do
uključivo 188B.^´ sliedeće u pogledu pošnmljenja Krša u podraSju kralj, podžupanije
riečke: „U korist je ovih radnja, koje dobro izvedene, od neprociemve bi mogle vriednosti
biti za hrvatsko primorje, bilo već god. 1876. doznačeno 600 for. (!) Kasnije
se je u rečenu svrliu svake godine znatnija subvencija dozvolila. Tako je doznačeno
bilo za pošumljenje Krša g. 1877. 600 for. — g. 1878, 200 for. — g. 1880.
1000 for. a počam od g. 1881. po 2000 for.
U godinab 1876, i 1877. obavljena sn izvidjenja glede namišljenih radnja oko
pošumljenja Krša, te je ujedno kr. podžnpanija riečka izdala naredbu, glede zaštite
šumske i držanje koza, koju je naredbu kr. zem, vlada kao koristnu i potrebnu
potvrdila.


Kako je ota naredba stupila u kriepost, nestalo je prekomjerne množine koza,
ograničeno je palenje vapnenica i zagajeno 10.421 rali poharanog šumišta, ter obraštenib
pašnika — od koje je površine u istinu do sada pošumljeno samo 70 rali, i to
najveća površina (46 rali) u obćini Grižane — najmanje (1 ral) u občini Crkvenica.


K poŠTimlJenju Krša u hrvatsk om primorj-a. Na ovogodišnjoj glavnoj skupštini
gospodarskoga družtva , obdržavanoj jesenas u Zagrebu ^ donio je zastupnik nov-
Ijanske gospodarske podružnice g. A, Štriga sliedeči predlog: Neka skupština izvoli
posredovati kod vis. kr. zem. vlade, da se podžupaniji riečkoj iz zemalj. budgeta za
pošumljenje Krša doznači mjesto 2000 for,, svota od 10000 for., od koje bi imalo samo
novljanskoj podružnici zapasti 2000 for. — Uz molbu podružnice novljanske pristaše i
zastupnici njezinih susjeda: riečke i p raputnjaČke! — I mi pravednu tu molbu možemo
jedino Čim toplije preporučiti uvaženju — jer sa 2000 for. godišnje subvencije —
jedva da će se koji znatniji uspjeh polučivati moči!


K pošumljenju Krša okolice grada Trsta. Povjerenstvo za pošumljenje goljetih
okolice građa Trsta, započe svoje djelovanje g, 1882. — Do konca studena 1884.
pošumljeno jest 124 ha. sterilnog krša, u koju se je svrhu potrišilo 507000 komada
raznolikih šumskih biljka. Osim toga potrošeno je 860 kg. žira i 25 kg. lovorovog
sjemena. Za obranu kulture sagradjen je nahod zida u duljini od 2000 m. Troškovi
za te radnje iznašahu 8125 for. — i to 7373 for. aa sadnju i sjetvu, a 753 for. za
sagradjenje suhih zidina oko branjevina.


Grad Kieka i pošumljenje Krasa. Na Rieei ustrojio se pod predsjedničtvom
gradonačelnika viteza Thieria gradjanski odbor, u svrhu ustrojenja družtva, koje bi
imalo podporom države i občine, prije svega uznastojati oko pošumljenja gradskih kao
i privatnih goljeti i Krša. Pokroviteljem družtva imao bi biti Njegova prejasnost nadvojvoda
Josip,


Osvrt na vrieme u g. 1884. Prošle godine bijaše u banovini ukupno 194 liepih,
97 kišnih, 52 mutna i oblačna, 10 maglovitih i 8 sniežnih dana, a jedan dan bijaše i
velika oluja (15. svibnja). Najviše liepih dana bilo je u siečnju (24), srpnju (19),
kolovozu (20) i rujnu (19). Najviše kišovitih dana bilo je u travnju (14), lipnju (15),
listopadu (10) i prosincu (11). Zadnje magle bijahu 8. ožujka i 13. lipnja, a prva


28. listopada. Teč mjeseca veljače nastupilo je blago vrieme, tako da je puplje počelo
skorom nabujati. To blago, toplo vrieme ostalo je kroz mjesec ožujak/a u travnju
padsa topla kiša, doprmiela je mnogo, da je šumsko drveče moglo mirno ocvasti. I tako
vidismo da su se hrasti lužnjaci i brdnjaci u prvi mah dobro ponjeli, da ih nije magla
od 13. hpnja ofurila, i time očekivani plod na dobru trećinu uništila. S toga i bilo
zira po nejednako, kako u kojem priedjelu _ više ili manje.
Uztrajno blago prolječe, za cvatnje hraSča, dobro je prijalo i mušici babuškara
(Quercus cyneps cal^cis), da je mogla svoj zapljuvak zametnuti u plodnici cviefea, te
se mimo razvijati, a toga i jest bilo po hrastičih občenito prilično sišarice




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 39     <-- 39 -->        PDF

— 9i —


Još više prijalo je to blago proljeće bukoviiB Sumam, koje su dobro bile rodile
bukvicom, tako da je u njekib priedjelih bilo baš i obilno — tako da lanjsku godiini,
što se bukviće tiče, medju podptino plodne uračunati možemo.


I drugo šumsko drveće dobro je rodilo sjemenom, kao grab, jasen, brieet, javor,
lipa i t. d., što sve dobro došlo i naravnom pomladjenju šuma.


Kesten i ljeska takodjer urodiše dobro, a ni drienak zaostao nije.


Blago proljetno vrieme uplivalo je i na cvatnju voćaka. Šljive urodile su mjestimice
baš obilno, tako se i ovaj put obistinila ona narodna: „kad rodi žira imade i
šljivah^ Rodile su i jabuke, a osobito i breskve, kruške i orasi manje su rodili.


Vinova loza, koja je tekar u drugoj polovici mjeseca svibnja poćela cvasti^ još
je u evietu dielomice zatećena (u lipnju) po kiši i hladnom vremenu, Što joj dostl naškodilo,
te znatno na kakvoću kao i kolikoću vina uplivalo. J. E.


Šumarstvo grada Varaždma. Glasom izvješća o djelatnosti gradskog poglavarstva
grada Varaždina za god. 1883., iznašao je prihod gradskih šuma iste godine
5310.30 for., troškovi 3556.12 for., cisti prihod 1754.18 for. Sve sjećine pomladjene
su. Zakupnina raznih zemljišta iznašaše 1941.50 for. U svrhu pokrića gi-adskog
deficita za g. 1885., prodat će se 660 hrastovah iz gradske Šume „Cmrčje" procienjenih
na 3116 for.


K šumarskim ođnošajem. u Bosnoj. U „Pozoru" od 23. Hstop. 1884. Ćitamo
sliedeću: ,,Tko poznaje Šumske odnošaje u Bosnoj i Hercegovini j zna da se vrlo razlikuju
od slićnih u drugih zemljah i da tamošnji šumari moraju se akomodirati naravi
šuma i njihovih odnošaja u Bosnoj, a ne obratno. Šumari u Bosnoj pako grieše, Što
sve rade po kalupu tudjih odnošaja, po teoriji iz knjige nauĆenoj. Propisi za šumsku
upravu Jesu doduše kopija najboljih postojećih uprava, ali u njih je malo ili ništa uzet
obzir na osebujnosti ovih zemalja.


Kako postojeći šumsko-upravni propisi djeluju na rad šumara, najbolje se može
vidjeti iz sliedećega: U Bosna dolazeći šumarski Ćinovnici jesu ili poSetnići u prakti?;nom
radu, ili su već praktični Šumari. Šumarski početnici, kojim se povjeri cesto samostalno
upravljanje kotarskih (?) šuma gledaju, da se pedantićno drže postojećih propisa, nu
doskora uvidi svaki, da ovi propisi samo dielomice odgovaraju svrsi, a tad nastaje posve
logiĆni prevrat u njihovom mnienju. Koji samo želi, da u svakom slućaju sačuva svoju
službu, taj nepita, da li je njegov rad na temelju postojećih propisa koristan ili ne.
Drugi opet, koji nisu ovakove naravi, a koji bolje shvaćaju zadaću strukovnjaka u
upravi, ćute se posve nesretnima, da su im ruke vezane, nego da bi što mogli u koi-Ist
zemlje i struke raditi. Posljedice toga netrebamo dokazivati, one su svakomu jasne.
Možda da ovo zadnje nije logično, al sigurno posve naravno.


Pi*aktični šumari, koji su postali šumarskim Činovnicima u Bosnoj, nastoje opet,
da oživotvore svoja načela strukovna, koja bi doduše imala možda najbolje uspjehe u
različitih pokrajinah monarkije, al tizprkos tomu nisu prikladna za Bosnu i Hercegovinu.
Takav praktični Šumar ima Često još i tu pogriešku (za Bosnu) da ta svoja načela
drži za neoboriva, pa makar i neuspješnost njegovoga rada evidentiio dokazala, da
neima pravo.


Sto da kažemo joŠ više o šumarstvu? Neoboriva je istina, da šumarstvo u Bosnoj
još je tamo, gdje je bilo prije god. 18T8."


Lov na zvjerad u Bosnoj. Kako to već na strani 57, i si. o. lista razpravismo,
jest Bosna bogata svakovrstnom lovinom, dapače ona jest, Što se lova tiče, jedna najinteresantnijih
zemlja Europe. Naročito pako i gledom na lov na raeđjeđe i kurjake,
Polag službenih iskaza ubilo se g 1883. ukupno 94 medjeda i 873 kurjaka; i to
u okružju Sarajevskom 30 medjeda, 74 starih i 68 mladih kurjaka; u okružju Bihaćkom
9 medjeda, 58 staiih i 22 mlada kurjaka; u okružju Banjalučkom 5 medjeda,
112 starih i 128 mladih kurjaka; u okružju Dolnje Tuzle 3 medjeda, 117 starih i
75 mladih kurjaka; u okružju Travničkom 24 medjeda, 95 starih i 50 mladih




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 40     <-- 40 -->        PDF

— 92 —


km-jaka; a a okružju Mostarskom 2S međjeđa, 53 stara i 20 mladih kurjaka. Na
ime nagi-ade isplatila jest vlada ukupno 4210 for.; plada se pako .a svakog medjeda
nagrada od 10 for., za starog vuka 5 for., za mladog pako 2 for. Većma gon rečene
zvjeradi polovljeno i poubijano bi medjutim po čobanih i šumskih radn.cih ; u koliko bo
je sam lovni sport vele tegotan a i pogibeljan, to se s toga u obde porazmjerno malo
vještih lovaca u zemlji nalazi.


Potrošba divljači u Parizu. Pariz troši malo ne izključivo zečeve iz Njemačke,
god. 1883. izvezlo se iz Njemačke tamo 230.000 komadah zečeva, dočim se sveukupno
samo 253 000 komada potrošilo. Osim toga otišlo je iz Njemačke u Pariz još
i 11.000 srna i jelena, te 200 komada divljih svinja. Iz Italije se dovezlo 40.000
prepelica, 1,251.000 komada raznolike domače peradi, iz Holandije pako 30.000 kg.
fazana, tetrieba i raca, iz Španije 15.000 kg. prepelica i sijaset šljuka, đočim se
iz Englezke dovezio samo 30.00 0 kg. tetrieba i fazana. U obće se g. 1883. potrošilo
u Parizu 253.000 zečeva, 489.000 prepelica, 3,250.000 kunića, 6,833.000
kokoška i 860.000 raca.


Rledke lovine. Knez Ivan Lichtenstein ubio jest početkom listopada u Lanđshutskom
reviru, kraj Lundenburga jelena dvanajsterca (Zwolfender), koji je otvoren
vagao 223 kig. Lanjske godine ubio je isti velikaš u Turnickom reviru jelena od 208
klg. težine. ^


Grrof Buquoy ubio je prigodom lova na patke, u Gratzenu, u Češkoj, G-rimiznu
kokošku (Purpurchuliu — Porphyrio hyancinthinus tem.) — Ova ptica nalazi se inače
samo po južnoj Italiji, u naših krajevih pako u obče vrlo je riedki pojav.


Herzog Ernst Saksen-Coburg-Gothe ubio je i opet nedavno u reviru velikovojvodskog
lovišta Holeboin, kapitalnog dvadeset i dvakraka jelena (Zwei und 2wanzigender).,
Sigurno vanredno riedka divljač.


Grof
Sjlva, ubio je nedaleko mjesta Czech u Moravskoj posvema bielu jarebicu



kojoj niti jedno pero nije ni sivkasto bilo.
U revirih grofa Stollberga u Unterharzu nbiŠe pako posvema bielog jelena.
Dne 17. rujna slavio je u Gromingu u Štajerskoj, princ August Saksen-Coburg
riedku svečanost, da je ubio 1000 divokozu, u svom rečenom reviru.


Dne 25. srpnja ubio je šumarski pristav P. Domschke u saskom državnom reviru
jjBrundebra" repatog srnjaka — isti bio je inače dosta kržljav, a vagao je 31 funtu.
Nedaleko mjesta Rettethaina u Hesen-Nasau ubio je njeki šumar polovicom listopada
crnog srnjaka. Riedka zvier težila je otvorena 52 funte, a imaše prekrasno parožje.


Internationalna izložba lova, ribolova i ptica, Obdržavati če so pod pokroviteljstvom
kraljevića-carevića g. 1886. u bečkom prateru, u prostorijah poznate rotunde.
Izložba trajati če od svibnja do rujna. Sudeći po pripremah biti če ta izložba velezanimiva
i bogata.


Tamanenje ptica i moda. Čitamo u „Nar. Nov.": Do nedavna nosile su pariške
gospodje na šeširih kolibrije i divlje golubove, im pošto su ti gotovo izkorjenjeni,
došli su sad na red galebi, te se Sad obale sjeverne Amerike nemalo plačkaju u slavu
te ludjačke mode, samo da svaka grizelka i svaka služavka može na šeširu nositi
svoju pticu. U interesu te modne ludosti kolju se i ubijaju galebi nemilice navlastito
blizu Baltiraora u zaljevu Chesapeačkom, koji je od vajkada bio velikim leglom morskih
ptica, U tom zaljevu nastanila se je od više tjedana sva sila lovaca, koji nemilice
strieljaju sve, što samo ima perje. Ti lovci rade za neku poduzetnu žensku iz
Newyorka, koja da je sa njekim berlinskim družtvom sklopila ugovor, da će mu
pribaviti 40.000 ptičjih koža. Ta Ženska plača za svaku kožu, ako nije oštečena,
40 temgah, dobiva pak jednu marku. Perje malih morskih ptica bojadiše se, te se
tako prelieva u svih bojah.


O lovu Kjegove prejasnosti kraljevića Budolfa na medjede u adrg6ny
Szt. Imre. Poznato, da je kraljević jesenos opet lovio lov na medjede n Sedmograd




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 41     <-- 41 -->        PDF

— 93 —


skoj uedaleko mjesta GorgĆBy Sy,t. Tmbre. — Lov bio je vele izdašan — jer su za
deset lovnih dana nbijena uktfpiio 23 medjeđa. Sam kraljevi<^ xibio je dva medjeda
— i to na dne 2, listopada, medjedicu od 125 klg. težine, dne 3. listopada
opet medjeda koji je vagao 190 klg. a bijaše dug 2*4 m. -—Lovu tom prisustvovaše


i prejasua kraljevna Stefanija — te nadvojvoda Franjo d´Este koji je takodjer na
dne 8. listopada jednog medjeda ubio.
Orlovo gnjezdo u Srbiji. Vadimo iz izvještaja austrijskog lovoobranbenog


družtva: Jedva da de biti u Europi koji priedjel, koji bi viSe obilovao orlovi, no okolica
Niša u južnoj Srbiji. U gudurah i pećinah „Nišane", nalazi se tolika množ gnjezdeorlova i jastrebova, da se priedjel taj podpunim pravom može nazvati eldoradom orlova.
Uzprkos Štetam koje isti počinjaju ne samo divljači no i na domaćoj stoki, ipak nitko ni
nemisli loviti na te gospodare vazdulia lov. S toga te životinje nisu ni najmanje plalie,
pa ih zato i lahko zasjesti i ubiti. Osobito da se mnogo nalazi bjeloglavih, sivib i planinskih
orlova, i to sve baš vanredne veličine.


Nebi li nam koji tamošnjih prijatelja koju obširniju o odnošajih
lova okolice Niske saobćio?


Prva hrvatska tvornica Štapova. Vlastelin barun Alnoch u Samoboru, ustrojio
jest u Bregani na veliko tvornicu štapova. Tvornica ova jur radi — te je uredjena
na 120 radnika — materijal pako dobavlja ponajviše iz Bosne. Gospodin barun
već kroz više godina tjera dosta živahnu ti´govinu sa inozemstvom, sa surovom robom
navedene vrsti. Tako je za posliednjih godina imao i posebne kumpanije radnika, koji
mu skupljahu materijal u Bosnoj i Srbiji. Upotrebljuje ponajviše drenkovinu, Ijesku,
bukovinu i viniku.


Šumski državni izpiti u Budapešti. Obdržavani su od 27 listopada do 20.
studena 1884. Izpitno povjerenstvo sastojalo se iz gg. A. Bedo-a kr. ug. zemalj. nadšumarnika,
kao predsjednika; — E. Behl42y-a, kr. ug. Šumarskog nadsavjetnika; — J.
StSltza^ kr. ug, šumarskog savjetnika i profesora šum. akademije i A. Hoffmanna, kr.
ug. šum. nadsavjetnika.


Pismena pitanja protezala su se na sadjenje i gojenje šuma^ uporabu i na procjenu
i uredjenje istih. Tzpitu se prijavilo 56 kandidata —~ od tih položili su 2 Izpit
odličnim uspjehom, 7 dobrim a 30 dostatnim redom. Reprobirano ih je 15, a 2 su
od izpita odustala. D. J.


Šumsko-gospodarska akademija u Moskvi. Pošto se na mjerodavnom mjestu
uvidila neshodiiost dalnjeg zajedničkog obstanka tih dvijuh odsjeka, bude ljetos šumarski
odsjek upitne akademije dokinut, te će se odsele višji šumarski nauci jedino
na šumarskoj visokoj školi u Petrogradu predavati. Moskovski zavod, kojemu je bio
do sada ravnateljem poznati ruski šumarski učenjak Tošo Arnold, imaše 10 redovitih
i 4 vanredna profesora, 3 docenta, 12 pomoćnih učitelja, 8 stalnih i 3 privremena
asistenta te 12 inih Činovnika. — Slušatelja bijaše g. 1883. ukupno 347. — Sada
je ravnateljem postao njeki Eduard Junge. — Moskovski je zavod osobito glasovit
svojih vanredno bogatih zbirka radi — a i dosadanji ravnatelj Arnold mnogo je doprinieo
liepom glasu rečene akademije.


Obćinski razsadnik u Tiesnu u Dalmaciji, U Šumskom razsadniku obćine
Tiesno, koji je tek minule godine za pokus uređjen, postignut je sliedeći uspjeh:


Sjeme morskog bora (P. maritima) niklo je za 20 dana, biljke uspjevaju dobro.


Sjeme prostog bora (P. Sylvestris) niklo je, nu biljke poginuše malo zatim.


Sjeme austrijskog bora (P. austriaca) niklo je doduše Hepo, nu biljke takodjer
brzo poginuše.


Sjeme od P. halepensis liepo je niklo, a biljke upravo bujno uspjevaju, tako da
sej e nadati najboljem uspjehu. U razsadniku imade do 10000 biljka, godinu dana
stai´ih i dosta kriepkih.




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 42     <-- 42 -->        PDF

— 94 —


Pinjol (P. pinea) tekođjer krasno uspjevao, dok ga koncem studena zlobne ruke
neizciepahu i uništiše, i r- r/ i
Sve ovo sjeme, osim onoga od P. svlvestris i P. maritima , koje bje la Zagreba
narui^eno, poklonjeno je obćini od visokog namjestnidtva. Iz c. kr. ra^sadruka u Kotoru,
primila je obćina Tiesno 1000 borovih biljka (P. alpimensis), 500 bagremovih biljka
I aOO komada biljka od Gledischia triachantha, te 300 komada aliantovih biljka. —
Sve te biljke zasadjene su nedaleko Tiesna u branjevini „Eat", a nadati se dobrom
uspjehu tih kultura.


C. kr. namjesfcničfcvo u Zadru podielilo jest opet u najnovije doba ob(5ini Tiesćanskoj
podporu od 70 for, u šumsko-uzgojne svrhe. J. M.
Hrvatski priručni rječnik sveobćega znanja. Gospoda profesori kr. velike
realke u Osieku, Dr. Iv. Zoch i Josip Menzin — pozivlju na predbrojbu „Hrvatskog
priručnog rječnika sveob(5ega znanja" što no ga u suradniStvu sa više strukovnjaka
izdati kane. Isti će glasom odnosnog poziva, predstavljat malu, abecednim redom poredanu
knjižicu sveob<5ega znanja uz osobiti obzir na odnošaje našega naroda. Sav
rje<5nik sadržavati će preko 60.000 rieči, izradjenih na kratko, nu točno i što podpunije
razumljivim jasnim i jezgrovitim jezikom. Izlazit 6e u svezĆićih po 3—S´^/z arka
debelih, u osmini velikoga ieksikon-formata, štampan liepim petit-pismom, svake trede
ili žetvrte nedjelje. Svake bi godine izašlo 12—15 svezćića, koji bi sačinjavali jednu
knjigu (40—50 araka). — Ciena jednom svezSiču biti če samo 40 novč. a. vr. (1
dinar). A tiskati 6e se samo toliko primjeraka, koliko se predbrojnika prijavi.


Odnosne predbrojke neka se uprave na gori rečeno uredničtvo.


Ciene šumskog sjemenja- G-Iasom izvješča poznate tvrdke „Hein. Keller^s Sohn


u Darmstadtu, jest ove godine sjemenje bukvice, biele jele i breze baš izvrstne kakvoće,


dosta se sjemenja dobilo i od raznih vrstih jalša i graba, a jedino je žir ljetos nješto


skuplji no prošlih godina. — Bor, borovac i crni bor obilno su rodili, smreka ipak


vrlo slabo — te se u trgovaca nalazi samo još 3 godine staro sjeme — a s toga se


valja Čuvati dobave istoga.


Ovogodišnji prirod šiške. Ovogodišnji prirod šiške po Ugarskoj, Hrvatskoj i


Slavoniji cieni se glasom tržištnih izvještaja na 100.000 —120.000 q. — onaj iz


Bosne, Srbije i Moldavije ukupno na 15-000—20,000 q. Ciena bijaše jeseni po q,


14 do 14.50 for. Prirod po PIrvatskoj bio je ove godine srednji.


Hrastove biljke u trgovini. Trgovac sjemenjem i cviećem B. Kalina u Za


grebu, nakan je, kako čitamo u „Oesterr.-ungar. Centralblatt fur Walderzeugm33e",


ustrojiti u Zagrebu oveće biljevište, za uzgoj hrastovih biljka u svrhe trgovinske.


Šumarska škola u Eulenbergu. Primismo netom program šumarske škole


Eulenberžke za god. 1884/85., gto no ga na trošak šumarske školske zadruge izdao


ravnatelj zavoda g. A. Buchmayer. Zavod utemeljen je g. 1850., ustrojstvom družtva,


kojemu je svrha, prinosi i radnjami članova omogućiti uzdržanje i upravu te za krunovine


Moravsku i Slezku utemeljene gumarske škole. Družtvo ae sastoji iz članova šumopogjednika
i nih prijatelja Šumarstva u Moravskoj i Šlezkoj, koji darovanjem glavnica ili
godišnjimi prinosi omogućuju uzdržavanje škole. Predsjednikom te zadruge jest od početka
do danas preuzvišeni g, grof E. Beleredi, podpresjed nikom i kasa - kuratorom
preuzvišeni g. grof Vladimir Mitrovsk7. U odboru od 20 lica nalaze se osim spomenutih,
još i najodliSniji veleposjednici kao i šumarski strukovnjaci rečenih pokrajina.
Na zavodu bilo je slušatelja te godine u prvom tečaju 21, u drugom 23, koji uživahu
stipendija od ukupno 1593 for. 92 novč. Profesorski sbor broji zajedno sa exhortatorom
pet sila. Prvi i glavni profesor jest sam ravnatelj August in Buchmajer, koji
osim vodjenja ukupne uprave, predaje: uporabu šuma, kućanstvo, narodno gospodarstvo,
zakonoslovje, uredjenje šuma i računanje vriednosti šuma, te gumarsko uredovanje. —
Profesor Herma n Ludwig , koji predaje: povjest šumarstva, encjklopediju šumarstva,
uzgoj suma, corespondenciju i knjigovodstvo, lovnu zoologiju, čuvanje Šuma, dendro




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 43     <-- 43 -->        PDF

~ 9´5 —


metrijuj lovstvOj kao i ribarstvo. — Profesor Max Moravak predaje: pbjsikuj ke


miju, insektologiju, mineralogiju, klimatologiju i tloznaustvo, Šumarsku botaniku incL


fiziologiju bilja^ opisno mjerstvo, risanje i krasopis. — Zatim profesor Ferd o Lan


genbache r predaje: aritmetiku, algebru, planimetriju, stereometriju i trigonometriju,


šumarsko i graditeljsko risanje, geodesiju, te vođo-i cestogradnju. Osobito valja iztaknuti


na rečenom zavodu —- obilježje — da se vazda teorija spaja sa praksom^ t. j . u


obće praktični smjer poduke u svib granah nauke, zavod namienjen je u prvom redu


uzgoju vlastelinskog šumarskog osoblja u Moravskoj — te ima prema tome manje više


značaj privatne strukovne škole.


K lovu u Norvežkoj i Ruskoj. Vadimo iz ,^Haja´^: Tečajem posliednjih 5


godina ubijeno bi u Norkomvežkoj ukupno 2100 ada, dvije zvjeradi i 2700 komada


divje peradi, od kojih bijaše 825 medjeda, 260 vukova, 700 risova i 5860 orlova itd.


Polag ruskog lista ,,Selski vjestnik" bavi se u gouvernementu Permskom u Bu


siji oko 6000 Ijudih malo ne izkljuČiro lovom. Grodine 1883. bude ubijeno: 265 me


djeda, 575 vukova, 300 risova, 650 lisica, 1150 iltisa, 1700 hermelina, 129.000


veveriea, 39.000 zečeva, 129.000 parih Iještarka, oko 27.000 komada tetrieba, jare


bica i ine peradi, u vriednosti od kojih 70.000 x*ubalja. Ciene kožam bijahu: za me


djeda 3 —12 rub., za vuka 2—5 rub-, za risa 4—12 rub., za lisice ili kune 2 — 7


rub., veverice 6—35 kopeka, zečeve 6—30 kopeka, lestarka par po 12 do 50 kop.,


za ostalu divljač 20 do 150 kopeka po komad. Gouvemement Permski obsiše 6050


četvornih milja, a prosjeca ga uralsko gorje. J. M.


Iiiek proti bjesnoći. Gr. Stevo Priljeva, ovlašteni mjernik iz Sunje, govori u
„Slobodi" br. 268 od g. 1884. obširno u posebnome članku, ob uzrocih bjesnoče kao i
u narodu naŠeg (naročito po gornjoj Krajini) protiva istoj poznatih tajnih Ijekova, pišuć
medju ostalim: „Ne ima ni četrdeset godina, što je živio učitelj Lalič u Slunju —
koji je bio na glasu, što je umio lieČiti ljude kao i životinje od bjesnoća — njekim
sirupom, pravljenim iz vrsti trave — koja se nalazi od Veljuna gore prema Slunju, u


I. banskom okružju, od Maje do Buzete i Trnika i oko Klasniča i Bučice. Uporaba
te biljke je po potreboči u smjesi gentiane i cantharide; jer biljka je tako žestoka,
da kad se oko Ilinja pod nos podnese, čini se ^dvadeset i četiri sata Čovjeku, kao da
tko za vrh nosa prištunita drži". — Istu biljku,´ nenaznačujuč joj imena, opisuje na
sliedeći način: Biljka za liek od biesa raste samo na jako glotnom zemljištu, glini
smješanoj s prljevitom bjelom (mrtvom) ligom, a nalazi se riedko, posebna na daleko,
nigdje u čoporu. Ona ne viri iz zemlje više od pedlja, tanka do tri milimetra, ima do
pet centimetara lišče uzko, nalik gentiani i kao ona u križ. Dospjeva oko Ilinja, ima
cviet nalik avonu dolje do pet milimetarah okruženo svedeno do biljkine debljine, razširuje
se u duljinu izokruženo u osmočošu van, gornji prorez je do 2´/s centimetra
širok. Strona imade kao krejenom potegnute likove modre i crvene, gornji diel je
mutnobiel.
Van vire do tri žuta cvieta (Staubfaden), a na dnu zvončiča je crno mrko sjeme
sitnije od najfinijeg duhana. Korenje ide kao kod njekih drveta od blizu tla u
zemlju do pet ih kao košara u poluokrugu dolje, ali su g najtanjim žilicami do pet
centimetara dugačke.


Ta se biljka za porabu kuha do sirupa.
Nebi li nam koji štovanih Čitalaca možda umio o toj biljki još i koju točniju
reci ili možda i takovu dobaviti ?


INovi šumski zakon doduše neće se sada jošte predložiti našem saboru —
nu tim s korije saboru Galičkomu — sa uvedenjem tog novog zakona biti če suglasno
provedena i organizacija šumarske uprave u Galiciji.


Oeska šumarska škola u Pisku. Na ratarskoj školi u Pisku (Pisek) imade se
otvoriti tečaj za Češke šumare, pod upravom poznatog češkog Šumarskog strukovnjaka,
urednika ^Spolkovj časopis pro lesnici, myslivost a pfirođovedu", . Josipa Zenkera,




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 44     <-- 44 -->        PDF

— 96 šumamika
mjesta Piska. Tečaj taj imade biti požetak slieđece dvogodišnje šumarske
škole, imajuu prvom redu šumarskili pristava, a u drugom redu šumara — t. j . to će biti u


1 X- i. T? ^: ^ + «.,-, ^T. 1.1 a" T-^fa imati 6e šumarskim kandidatom
pravom smislu rieci t. z. „Fo r st er se n u le . — ibia. mia^vi ^^ !^^
u podpunoj formi i načinu pružati onu praktičnu naobrazbu, koja se zaht.eva kao priprava
isa polaganje nižjeg šumarskog državnog izpita. Šumarnik Zenker preuzeo jest
osim ravnanja tog zavoda, takodjer i teoretička strukovna predavanja, kao i dispozicije
za praktične vježbe u vele razgranjenih i dobro gojenib gradskih revirih. Načelom
zavoda biti (5e, mladim Ijudem uz dobro, u granicah potrebe dojdućeg zvanja držeče
teoretično naukovanje — takodjer i temeljitu praktičnu izobrazbu i odgovarajuće oknep-
Ijenje (Abhartung) za samu službu — pružati.
Vidi se, da Česi ne samo po glasu, no inaSe u svakom pogledu u šumarstvu sve
ostale narode monarkije previađjuju! Jer dočim s jedne strane ozbiljno rade i nastoje
ob ustroju .češke šumarske akademije, odnosno visoke škole; to s druge strane i opet
nezaboravljaju ni na svrsi shodni ; zgoj nižjeg šumarskog osoblja, znajući dobro , da je
svakomu u znanosti kao i u praksi — jur odavna točno omedjen djelokrug — i sfera
službovanja — te da t z. srednja šumarska učilišta t. j . njeka vrst polutanskih zavoda


— dan danas više nemogu imati prava na obstanak — tamo gdje se i zbilja ozbiljno
radi 0 unapredjenju Šumarstva.
K šumarskoj statistiki Njemačke. Vadimo iz izvještaja c. statističnog ureda,
svezak VIII., g. 1883., sliedeee podatke, odnoseće se na šumarsku statistiku njemačke
države. Ukupna šumska površina njemačke države obsiže 13,900.611 ha. ili 25.78/o
ukupne površine Njemačke. Od te površine odpada na šume četinjače 9,100.557 ha.
ili 65.5^/0 — na llstače 4,800.054 ha. ili 34-47o. — Od četinjastih šuma, zapremaju
borici 5,621,518 ha., Ariševe šume 46.054 ha., jelici i smrekovnjaci 3,132.985 ha.
Od iistača šuma, odpada na hrastove šume guljače 432.9999 ha., na vrbike 44.351 ha.,
na brezove, jalšike i topolike 463.000 ha., a 2,403.132 ha. na bukove i ine listnate
sume.


Od ukupne šumske površine, zapremaju drž. šume i krunska dobra 4,505.768 ha.
iliti 32-4%, sliižnostmi obteredene državne šume 40.989 ha. ili 0´3% — na obćinske
sume 2,109.939 ha. ili 15-2%, na zakladne šume 185.987 ha. ili l-37o, na zadružne
šume 344.757 ha. ili 2´5%, a na privatne šume 6,713.171 ha. ili 48-37o.


Kako ćeš sačuvati kestene (m.aruni) ? 0 tome Čitamo u ,j Gospodarskom poučniku"
sliedeće: ,,KesteDe spravljati vrlo je mučno, jer je svak na njih lakom,
a težko se čuvaju. Savjetovano je sto načina, al rekbi, da nije nijedan odgovarao
svrsi, jer maruni gnjiju uviek. Ipak ima njeSto pomoći stečene izkustvom. Maruni
uzdrže se zdraviji: 1, ako se oberu posve zrieli ili još bolje ako se pričeka, da
sami poodpadaju; 2. pokupljene kestene rastri na tanko, sa svom lupinom, na zračnu
mjestu i mješaj jih svaki dan kroz dva mjeseca; 3. po tom odstrani lupina, suši ih 8
dana na suncu, a onda sahrani na suhu mjestu.


G-dje ima puno kestena, suše ih na dima: naslažu ih na plitice, pa onda lože
vatru, da toplina i dim kroz njih prolazi. Manje je običan Appertov način: on ubode
svaki kesten, al sumo da mu proreze koru, pa ih onda izloži vrućim param nad ruskom
kupelju, napokon suši na suncu. U najnovije doba kuhaju kestene za 7^ ure, onda ih
uru vremena suše u krasnici, u kojoj se je prije kruh izpeko. Ovako priredjeni kesteni.
Čuvani u suhu, ostanu zdravi i puno vremena".


Proizvodnja t, z. švedskih žigica. Koli razvita jest industrija t, z. švedskih
žigica, viditi jest najbolje odatle, što je prošlog ljeta u Gonkoping nadošlo dvadeset
parnjača i osam jedrenjača iadja, izključivo topolovinom nakrcanih. Tovar iznašao jest


200.000 kub. stopa u vriednosti od 120.000 krona. Najviše se topolovine uvezlo iz
Liviandije i Fmske. — Isto tako dovezeno bi isto vrieme i u Stockholm 70—8000
kub. stopa topolovine.


ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 45     <-- 45 -->        PDF

— 97 ~
Poznavanje jestivih gljiva. Da su stanovite vrsti gljiva od velike hranivne
vriednosti, obće je poznato, pa ipak se iste danas jo§ sveudilj u nas neciene, kako bi
valjalo. Ponajglavniji razlog tome pako biti će, nerazpoznavanje hranivih od otrovnib
vrsti, koje uporabu njihovu u kućanstvu u veliko otežćuje. Kako pako bas u gurni
najviše vrstih gljiva uspjeva, to bi valjalo, da bag i mi šumari poznavanju gljiva
pomnju posviećujemo, ako li ne s drugog, a ono sgledišta dobiti. Držimo s toga uputnim,
tuj iztaknuti njekoja novija strukovnjaeka diela, koja nam poučnim i lako shvatljivim
načinom spoznavanje pojedinih vrstih gljiva omogućuju, a ta diela jesu :


1. „Der Pilzsammler" von Karl Klober.— Djelo, u kome nam se opisuju
sve ponajglavnije vrsti gljiva rastuće po sriednjoj Europi, uz naznaku samog pripravljanja
jestivih vrsti. Ciena knjiži jest 1 for. 15 novć. Ponajglavnije vrsti gljiva
prikazane su slikovno,
2. „D i e Pilzkiiche" von K, Klober. — Knjižica, koja će osobito našim
suprugam dobro doći. Ciena 75 novć.
3. „Z eitschrift fiir Pilzkunde". Sadržaje popularna saobćivanja o
jestivih i škodljivih gljiva. Časopis koga uz pripomoć naravoslovaca, šumara i inih
strukovnjaka gospođa Goschel i Wendtsch u Draždjanih izdavaja Izlazi u mjesečnih
svezcih, a ciena mu na godinu 3 for. — Ovaj se Časopis odlikuje vrstuoćom sadržaja,
kao i opremom, te se s toga toli pučkim Školam, uČiteljemj svećenstva, šumarom, kao i
u obće svim prijateljem naravoslovja i gljiva ponajbolje preporučuje,
Nebi li naša „Matica Hrvatska" ili „Svetojei-onimsko družtvo" obdariti moglo i
nas Hi´vate takovim toli koristnim djelcem?


0 konserviranju vinogradarskog kolja kreosotom. Jur odavna preporučuju
za konservaciju vinogradarskog kolja upotrebljivati kreosot — i to pođpunim pravom.
Taj način konservacije znatno je jeftiniji od drugih, a uspjeh upravo sjajan. Pokusi
dokazaše, da je tim načinom konservirano kolje uzčuvano dulje od 20 godina protiva
gnjiležu i truležu. — Za 1000 kolaca treba 100—110 kg, kreosota, računajuć 100 kg,
po 5 for. Kreosot se ugrije — pa se onda u tako ugrijani utaknu kolci — ostavljajuć
ih tako 12 satih. Posto je ipak pri tom velika pogibelj požara, treba taj posao vazda
obavljati na prostom, Kreosotom impregnirani kolci nesmiju se medjutim odmah, već
poslie jedne godine po impregnovanju uporabiti, jer inače groždje zadobije neugodan vonj.


Nepropustoosfc kože. Vadimo iz ,, Gospodarskog poučnika", da koža u vod^
bude nepropustna, valja ju mazati sliedećom raztopinom: Kaztopi se kolofonija ili koja
druga čista smolina u terpetinu ili u eter od kamenaulja, pa se ovom raztopinom mažu
postoli ili druge stvari od kože, koje hoćemo da budu nepropustuo u vodi. Neki Rosa
iz Pariza trguje na veliko ovakovom raztopinom, i pokazala se je u praksi posve koristna.


JLiondonski tarac. Ponajveći dio londonskih ulica (980.583 četvor. jarda) potaracano
je drvenimi kusci. Kusci ti veličine su 75 mm., 150 mm. i 225 mm., a prave
se iz žute borovine. Uzdržavanje tih taraca stoji godimice do 600.000 funti Šterliga,
Drvo za tarac dobavljaju izključivo iz Švedske, a upotriebljuje se samo posve zdravo,
Čisto i osušeno drvo. Sudari (praznine) medju pojedinimi kusci izpunjaju se pieskom
iz Themse i portlandcementom, a odzgora dodje naslaga šljunka. Ovaj se način taracanja
pokazao najboljim — a popravci sn vrlo neznatni, troškovi pako po Četvornu
yardn 10 schilinga 6 drahraa. Trajnost se obično računa 7 do 8 godina. Visina pojedinih
kusaca ravna se po prometu ulice, te je od 7-60" do 5-22". NajglavnJje
jest, da se pokvareni kusci odmah zamjene novimij metanje, posipanje pieskom kao i
polievanje. Briestovina i hrastovina neodgovaraju za tamošnje podnebje. Osim spomenutog
načina taracanja drvom, imade joŠ i vise drugih načina pripravljanja takove
vrsti taraca.


!N"ova klijala. Tvrdke A. GrunAvald u Wiener-Neustadtu i J, Steiner u istom
mjestu, konstruiraše i preporučuju svaka njih novu vrst klijala (Keim-Apparate). Oba^




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 46     <-- 46 -->        PDF

— 98 —


klijala vrlo su jednostavna i shodna, a odlikuju se i time Što u vele pospješuju klijanje.
Qrunwaldovo klijalo stoji 1 for. 70 nov5. Steinerovo pako 2 for. 75 novS.


Kova vrst impregniranja. Novu vrst impregniranja željezničkih Šbpera izumiše
a i usvojiše u Francezkoj. Sam postupak vele je jednostavan. Drvo se impregnira
raztopinom sopuna i povoljne (obično phonikove) kiseline. Sam način vele da je povoljniji
od inipregniranja kreosotom, siguran i jeftin.


Najveće gojiiište čistih pasmiaa pasa utemeljio jest prije kojih dvadesetak
godina njeki Arthur Sej-farth u Kostritzu u Tlirinžkoj (Knježevina Keuss). Isto se nalazi
u istoimenom kupalištu, nedaleko željeznice, u posebnom do 20000 m.^ prostora
zapremajućem parku. Ovaj je park sav dobro ogradjen — a imutra nalaze se-, veliki
redovi koliba, u kojih se plemenite životinje nalaze, uz velike bazene za plivanje i
kupanje pasa. Na kraju pako nalazi se u krasnom žvajcarskom stilu sagradjena psarnica
(2winger), sa pojedinim! iz željeznih rešetka sagradjenimi odjelci, za osobito ciene
pse, kuje, bolestne i sisajuću kujad. Psi ovoga gojilista na velikom su glasu zbog čistine
pasmina i krvi, a međju specialitete zavoda spadaju n. pr, bernhardinski alpinski
psi, neufundlauderi, ulmske tigrovke doge, danske doge, englezki buldoki i t. d. —
al nad svimi stoje mnogobrojne vrsti lovačkih pasa, od kojih su I opet bezdvojbeno
najbolji englezko-njemački lovački psi — jednom riečju zavod ovaj prvi je svoje vrsti.


Badvarstvo u Italiji. Vadimo iz „Weinzeitung" sliedede : „U Italiji prave se
dužice, osim iz hrastovine još i iz sliedečih vrstih drva: kestenovine, murvinog i bagremovog
drva. Kestenovina t. j . drvo od pitomog kestena (Castenea vesea), rabi se
za dužice osobito u Toscani, te vrsti duga medjutim nisu osobite za vinsko sudje.
Yino stavljeno u takove bačve, dobiva neugodan tek, jer kestenovina u sebi više lako
raztopivih tvari sadržaje. JoŠ manje vriedi za bačvarsku robu drvo murvino (Morus
alba) — jer isto sva zla svojstva, koja nalazimo u kestenovine u još većoj mjeri posjeduje
— a naročito dobiva vino, spravljeno u takovo suđje, vrlo neugodan tek. I tu
vrst drva upotrebljuju u Toscani za pravljenje duga. Posve se drugačije imade sa bagremovinom
(Robinia Pseudoacacia), koje se osobito preporučuje za pravljenje vinskog
sudja, svoje gustoče i elasticiteta radi, samo što se žalibože još sveudilj ta svojstva
tog drva necieni u dovoljnoj mjeri.


Isfco se tako rabi u Italiji i raznovrstna hrastovina za pravljenje dužica. Drvo
vazda zelenog hrasta (Quercus ilex) nije dobro za pravljenje vinskog sudja ; ono je
pretvrdo, vrlo kalavo, te mnienja odviše svoj volumen. U južnoj Italiji rabe u rečenu
svrhu osobito drvo cera (Quercus Cerris), to se drvo nadalje rabi za pravljenje bačva
osobito u Eomagni, Umbriji, Aveninu i Salerma. Taj crveni hrast Eomague (kako ga
tamo zovu) izvaža se mnogo i u Francezku i Španiju a osobito u Cettu. Samo drvo
mlađih ceriča se upotrebljuje za pravljenje dužica, debljine od 1-5 cm., širine O-gO
cm. i 1—1-35 m. duljine. Starije drvo cera, podaje vinu neugodan tek. U koliko je
cerovina manje trajnosti, to se preporučuje osobito za transportne lagve. Drvo od
Quercus sesiliflora, takodjer nije dobro za duge, najbolje jest pako drvo lužnika hrasta


— kojeg se osobito u pokrajini Treviro nalazi. Ova ae vrst hrastovine dade lahko i
liepo izradjivati, a vinu nedaje teka. Od te vrsti hrastovine, dolaze u trgovini dužice
svih mogućih dimenzija. U novije doba uvaža se u Italiju takodjer i duga iz amerikanske^
hrastovine, iz Canade i saveznih država, i to samo u jednoj duljini od 1-4 m."
Šumski koledar za veljaču. Veljača ima 29 dana. Mjesečne miene nastaju:
Trećak dne 6 u 11 sati i 6 čas. u večer. — Mladj dne 15. u 3 sata 25 čas. jut
Prvak dne 22. u 11 sati 35 čas. u jutro.


Vrieme : Ma dan „Svjetla Marijina", po pripoviedanju naroda našeg — izlazi
medjed iz svoje špilje, da pogadja vrieme. Ako je taj dan liepo i vedro, medjeđ se i
opet pod zemlju vrati ~ te se onda nadati još ljutoj zimi, ako li bude na taj dan
oblačno ™ medjed se več nevra<5a u špilju, a nami se nadati liepom, toplom vremenu.




ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 47     <-- 47 -->        PDF

— 99 —


Sto se ti5e ptica, koje se po drugih godina, za, ljute i i">otrajne zime vidjabu


n. pr, u okolini Zagreba — to nam spomenuti, da ove zime tek polovicom sieSnja vidjeamo
zimka (Gltmpel), a i cizah (Zeizig) se riedko vidilo — §to bi značilo, da ljetos ni u planinab
nije zima osobito ljuta — odkuda se te ptice, kad nestaje oskudica hrane, knam
svraćati znadu. — Naše vierne zimuše, ptice stanice — razumiju bolje od nas gatati
vrieme. Jesu li nam ptice preko dana veselije — te počmu li nam se i ptice selice i opet
po malo vraćati, kao n. pr. brljci, divlji golubovi, vivci, sljiike, pljiske i m. d. to se
neimamo već ljute i potrajne zime bojati.
Šumarstvo : U sumah radi se živahno — kao i u prošlom mjesecu. DoznaČenje
gradjevnoga drva valja do konca mjeseca svršiti — jedino se po planinab jo§
Čeka na zgodni Čas — da doznakom uzmogne zapoSeti. U sitnih Šumah (panjuša)
može se sječa započeti — isto valja i za okresno uživanje — gdje je takovo u običaju.
Obruči od Ijeskovine, graba, kestena i breze sad se najbolje sjeku i priredjuju,
i tečajem ovoga mjeseca — valja nastavljati sakupljanje šeŠarica u čamovih Sumah. —
izuzam arišovih — koje se tek počimlju skupljati. Brezovo se sjeme sada već može i
posijati na zgodnih mjestih. Treba prirediti sve za splavljanje drva — kao i ugljare
— gdje je to običajno. Nadziranje sječina treba pooštriti — isto tako i čuvanje šuma —
a netreba pri tom, bude li zime — zaboraviti ni na plantaže, jer divljač, a osobito
zečevi, koji rado glodju koru — u stanju je velike gtete počinjati. U primorju — duž
draga i po zaklonjenih mjestih obale — moći je započeti presađjivanjem biljka —za
da se takovo uzmogne ža dobe (t. j . prije no suho doba nastane) dovršiti. Koncem
ovoga mjeseca dozrije i sjeme bršljana (Hedera helix). Budu li u drugoj polovici veljače
topliji dani, poČet će kod nas cvasti ljeska (Corylus avelena), dren (Cornus masculum),
šumska iva (Salis caprea), jašika (Populus tremula)^ jagnjed (Populus nigra),
likovao (Daphne mezereum), crna jalša (Alnus glutinora) i biela imela (Viscum albam).
Od ostalib biljka mogle bi cvasti: visibaba (Gralentbus nivalis), razne vrsti ljubica (Violaceae),
krasuljak (Belis perenis), pluČnjak (Puhnunaria ofictnalis), kukurek (Heieborus
niger)j podbelj (Tisilago farfara), trokrpa i m. đ.


Lov . Nastupom mjeseca veljače zaključuje se lov na divljač, te počima zakonito
zaštitno vrieme na zečeve i srne. Koža (dlaka) zvjeradi, već nije tako dobra, uu
zato se ipak bajke na kurjake i lisice imadu nastavljati — dapače one se sada i
bolje mogu izplatiti — jer u ovom mjesecu nastaje pravo kurjače kucanje, pri čemu
se znadu kurjaci u većem broju oko jedne vučice sakupiti, skitajuć se za njom danju i
noćju, tuleČ, urlikajuć užasno — te odavajuć tako nalazište — te ih s toga lasno
hajkom obkoiiti i uhititi moći.


U veljači se kucaju i lisice, kune, divlje mačke, tvorci, vidre i m. d. zvjeri,


Zvjerad sada tumara po noći šumom i poljem, tako, da ju sliedeć trag, moći i na le


žaju ubiti ^~ al još se sjegurnije može večerom u zasjedi zavrebati -— i u stupici i


gvoždju uloviti.


Jazavac, koji je cielu zimu u svojoj jami prospavao, izlazi Čim nastanu topliji


dani, isto se tako koncem mjeseca pojavljuju i sliepi miševi. Jazavica koti, koncem


mjeseca — a zečevi se počimlju kotiti. Ptice selice počimlju nas stranom ostavljati,


a stranom se i opet vraćaju k nama. Lov na divlje guske i patke — može trud lovca


nagraditi. Koncem veljače počiralju orleši, jastrebovi, kobci, gavrani, svrake i druge


grabežljive ptice graditi nova gnjezda, ili stara popravljati, (sto obično radje Čine nego


li nova graditi).


Kibolov : U veljači se štuke biju (mrieste), stoga se nebi smjele već loviti.
Štuka nalazimo svagdje po naših vodah i potocih, ritovib i barah — izuzam gorske
vode i potoke. Boja Štuke mienja se po starosti. Jedno- i dvogodišnje ribe boje su
maslinovo-zelene, a imadu bledje šljoke (peČe), starije su žutkaste i crno-šljokaste i
po trbuhu žute. U veljači imadu Štuke mnogo ikre. Štuka j´aste brzo, već u prvoj go