DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1885 str. 41 <-- 41 --> PDF |
— 93 — skoj uedaleko mjesta GorgĆBy Sy,t. Tmbre. — Lov bio je vele izdašan — jer su za deset lovnih dana nbijena uktfpiio 23 medjeđa. Sam kraljevi<^ xibio je dva medjeda — i to na dne 2, listopada, medjedicu od 125 klg. težine, dne 3. listopada opet medjeda koji je vagao 190 klg. a bijaše dug 2*4 m. -—Lovu tom prisustvovaše i prejasua kraljevna Stefanija — te nadvojvoda Franjo d´Este koji je takodjer na dne 8. listopada jednog medjeda ubio. Orlovo gnjezdo u Srbiji. Vadimo iz izvještaja austrijskog lovoobranbenog družtva: Jedva da de biti u Europi koji priedjel, koji bi viSe obilovao orlovi, no okolica Niša u južnoj Srbiji. U gudurah i pećinah „Nišane", nalazi se tolika množ gnjezde Uzprkos Štetam koje isti počinjaju ne samo divljači no i na domaćoj stoki, ipak nitko ni nemisli loviti na te gospodare vazdulia lov. S toga te životinje nisu ni najmanje plalie, pa ih zato i lahko zasjesti i ubiti. Osobito da se mnogo nalazi bjeloglavih, sivib i planinskih orlova, i to sve baš vanredne veličine. Nebi li nam koji tamošnjih prijatelja koju obširniju o odnošajih lova okolice Niske saobćio? Prva hrvatska tvornica Štapova. Vlastelin barun Alnoch u Samoboru, ustrojio jest u Bregani na veliko tvornicu štapova. Tvornica ova jur radi — te je uredjena na 120 radnika — materijal pako dobavlja ponajviše iz Bosne. Gospodin barun već kroz više godina tjera dosta živahnu ti´govinu sa inozemstvom, sa surovom robom navedene vrsti. Tako je za posliednjih godina imao i posebne kumpanije radnika, koji mu skupljahu materijal u Bosnoj i Srbiji. Upotrebljuje ponajviše drenkovinu, Ijesku, bukovinu i viniku. Šumski državni izpiti u Budapešti. Obdržavani su od 27 listopada do 20. studena 1884. Izpitno povjerenstvo sastojalo se iz gg. A. Bedo-a kr. ug. zemalj. nadšumarnika, kao predsjednika; — E. Behl42y-a, kr. ug. Šumarskog nadsavjetnika; — J. StSltza^ kr. ug, šumarskog savjetnika i profesora šum. akademije i A. Hoffmanna, kr. ug. šum. nadsavjetnika. Pismena pitanja protezala su se na sadjenje i gojenje šuma^ uporabu i na procjenu i uredjenje istih. Tzpitu se prijavilo 56 kandidata —~ od tih položili su 2 Izpit odličnim uspjehom, 7 dobrim a 30 dostatnim redom. Reprobirano ih je 15, a 2 su od izpita odustala. D. J. Šumsko-gospodarska akademija u Moskvi. Pošto se na mjerodavnom mjestu uvidila neshodiiost dalnjeg zajedničkog obstanka tih dvijuh odsjeka, bude ljetos šumarski odsjek upitne akademije dokinut, te će se odsele višji šumarski nauci jedino na šumarskoj visokoj školi u Petrogradu predavati. Moskovski zavod, kojemu je bio do sada ravnateljem poznati ruski šumarski učenjak Tošo Arnold, imaše 10 redovitih i 4 vanredna profesora, 3 docenta, 12 pomoćnih učitelja, 8 stalnih i 3 privremena asistenta te 12 inih Činovnika. — Slušatelja bijaše g. 1883. ukupno 347. — Sada je ravnateljem postao njeki Eduard Junge. — Moskovski je zavod osobito glasovit svojih vanredno bogatih zbirka radi — a i dosadanji ravnatelj Arnold mnogo je doprinieo liepom glasu rečene akademije. Obćinski razsadnik u Tiesnu u Dalmaciji, U Šumskom razsadniku obćine Tiesno, koji je tek minule godine za pokus uređjen, postignut je sliedeći uspjeh: Sjeme morskog bora (P. maritima) niklo je za 20 dana, biljke uspjevaju dobro. Sjeme prostog bora (P. Sylvestris) niklo je, nu biljke poginuše malo zatim. Sjeme austrijskog bora (P. austriaca) niklo je doduše Hepo, nu biljke takodjer brzo poginuše. Sjeme od P. halepensis liepo je niklo, a biljke upravo bujno uspjevaju, tako da sej e nadati najboljem uspjehu. U razsadniku imade do 10000 biljka, godinu dana stai´ih i dosta kriepkih. |