DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 1     <-- 1 -->        PDF

-*´44->-+


Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 188B. God. IX.


K pitanju šumarske obuke.


´ I.


u novije se doba počelo u Bas i opet živahno razpravljati pitanje ustrojstva
šumarske akademije sa naše strane. Objelodanjeni su u tom pravcu članci
malo ne u svijuh domaćih glasilih.


Prateći tečaj tih razprava uvjeinsmo se, da u nas prečesto u predmetu
šumarsko - naukovnog pitanja, vladaju dosta nejasni, da krivi nazori, i s toga
odlučismo u sliedećera napisati prije svega koju obćenitu o današnjem stanju
šumarske obuke, a napose i o pitanju šumarske obuke u Hrvatskoj.


Prelazeći i onako svakom strukovnjaku poznati razvoj šumarstva kao obi*ti,
do znanosti, budi nam prije svega iztaknuti, da je šumarska obuka, odnosno
dakle i naobrazba šumarskog osoblja njekog naroda ili zemlje, vazda u najtiesnijem
savezu sa stanjem šumskog gospodarstva i stupnjem razvoja šumarske
uprave dotičnog naroda. Čim veću, obću i narodno-gospodarstvenu važnost šumarstvo
po koju zemlju imade, tim savršenija bit će i šumarska uprava dotične
zemlje, al tim mora naobraženije biti i šumarsko osoblje iste zemlje. Čim je
šumsko gospodarstvo koje zemlje intenzivnije i racionalnije,
tim je i uprava kompliciranija, a takova zahtieva i veću naobrazbu,
veću vještinu i umjeće osoblja šumarskog.


Nigdje se pako u gospodarstvu neosvećuje neznanje više no u šumarstvu,
a od tuđa i nastojanje novije dobe, oko čim većeg usavršenja strukovne vještine,
kao i obće naobrazbe šumarskog osoblja. Naobrazba i strukovna vještina šumarskog
osoblja, u najtiesnijem je savezu sa djelokrugom istoga osoblja. Čim
je djelokrug pojedinog organa veći, tim mu i veća odgovornost i obratno, a u
istom omjeru stoji i pitanje stručne naobrazbe.


Mi razlikujemo prema tome obćenito:


a) Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje.


h) Šumarsko-nadzorno i upi´avno osoblje.


Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje, broji se obično međju
šumarske službenike, često ipak i medju podredjeno šumarsko einovničtvo n. p.
kod t. z. nadšumarskog šumarsko-upi\avnog sustava, gdje se isto običaje lučiti
u šumske stražare i čuvare, podlugare, lugare, nađlugare, podšumare i šumare,
gdje dakle šumar zadnji kotrig stepenice avanziranja. Ovo se osoblje kod nas obično