DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 1 <-- 1 --> PDF |
-*´44->-+ Br. 3. u ZAGREBU, 1. ožujka 188B. God. IX. K pitanju šumarske obuke. ´ I. u novije se doba počelo u Bas i opet živahno razpravljati pitanje ustrojstva šumarske akademije sa naše strane. Objelodanjeni su u tom pravcu članci malo ne u svijuh domaćih glasilih. Prateći tečaj tih razprava uvjeinsmo se, da u nas prečesto u predmetu šumarsko - naukovnog pitanja, vladaju dosta nejasni, da krivi nazori, i s toga odlučismo u sliedećera napisati prije svega koju obćenitu o današnjem stanju šumarske obuke, a napose i o pitanju šumarske obuke u Hrvatskoj. Prelazeći i onako svakom strukovnjaku poznati razvoj šumarstva kao obi*ti, do znanosti, budi nam prije svega iztaknuti, da je šumarska obuka, odnosno dakle i naobrazba šumarskog osoblja njekog naroda ili zemlje, vazda u najtiesnijem savezu sa stanjem šumskog gospodarstva i stupnjem razvoja šumarske uprave dotičnog naroda. Čim veću, obću i narodno-gospodarstvenu važnost šumarstvo po koju zemlju imade, tim savršenija bit će i šumarska uprava dotične zemlje, al tim mora naobraženije biti i šumarsko osoblje iste zemlje. Čim je šumsko gospodarstvo koje zemlje intenzivnije i racionalnije, tim je i uprava kompliciranija, a takova zahtieva i veću naobrazbu, veću vještinu i umjeće osoblja šumarskog. Nigdje se pako u gospodarstvu neosvećuje neznanje više no u šumarstvu, a od tuđa i nastojanje novije dobe, oko čim većeg usavršenja strukovne vještine, kao i obće naobrazbe šumarskog osoblja. Naobrazba i strukovna vještina šumarskog osoblja, u najtiesnijem je savezu sa djelokrugom istoga osoblja. Čim je djelokrug pojedinog organa veći, tim mu i veća odgovornost i obratno, a u istom omjeru stoji i pitanje stručne naobrazbe. Mi razlikujemo prema tome obćenito: a) Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje. h) Šumarsko-nadzorno i upi´avno osoblje. Šumarsko-pomoćno i lugarsko osoblje, broji se obično međju šumarske službenike, često ipak i medju podredjeno šumarsko einovničtvo n. p. kod t. z. nadšumarskog šumarsko-upi\avnog sustava, gdje se isto običaje lučiti u šumske stražare i čuvare, podlugare, lugare, nađlugare, podšumare i šumare, gdje dakle šumar zadnji kotrig stepenice avanziranja. Ovo se osoblje kod nas obično |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 2 <-- 2 --> PDF |
. — 102 — nsavršuje tek u službi u svome zvanju, putem praktične poduke i uapućivarijem. Tamo medjutim, gdje je tom osoblju sbud kakovih razloga djelokrug veći i težji, vidimo da´se isto iiaobražava na posebnih zavodih t. z. lugarnicah (Forstwartsehulen) šumarnicah (Waldbaiischulen) ili šumarskih školah (Forsterschulen). Svaki tih zavoda imade drugu svrhu i cilj. Škole šumar Ilice (Waldbauschulen), nalazimo kod nas u Austro-Ungariji n. p. u Aggsbachu u dolnjoj Austriji i u Bregenzi u Voralbergu. Škole lugarnice (Forstwartschulen) nalazimo u Gusswerku u Štajerskoj, u Hallu u Tirolskoj, u Bolehovu u Galiciji i Szegedin-Kiraljhalmi-uuMagjarskoj. Šumarske škole (Forsterschulen) u Pisku u Češkoj, u Gross-Schonebecku u Pruskoj, u Proskavi u pruskoj Šlezkoj i t. d. Lugarsko osoblje kod nas u Hrvatskoj, bez svake je teoreticne stručne naobrazbe, a jedino što se eventualno zahtieva, jest polaganje t. z. nižjeg šumarskog državnog izpita za lugarsko osoblje. Bivši podčastnici takodjer imadu kod nas zakonom zajamčeno pravo na lugarske službe kod države^ Šumarsko-nađzorno i upravno osoblje, sacinjavajuće šumarsko činovuičtvo, može se obćenito u pogledu obuke dieliti u polu- i podpunostručno naobraženo šumsko-upravno osoblje. Ono je u njekih zemlja skroz jednolike naobrazbe, obično akademicke naobrazbe, u drugih i opet raznoliko (kao što n. p. kod nas u Hrvatskoj) i to tako, da se za nižja šiimarsko-upravna mjesta zadovoljava takodjer i polunaobraženim osobljem, dočim se pako za polučenje višjih nadzoruih i upravnih šumarskih mjesta bezuvjetno akademična naobrazba zahtieva. U državno-šnmarskoj upravi, gdje je svakomu šumarsko-upravnomu činovniku, stupivšemu kao kandidatu, pristavu ih vježbeniku u službu, moguće i najveći stepen u službi iza položenog višjeg šumarskog državnog izpita polučiti, zahtieva se načelno jednolika t z. akademična naobrazba. Pa kao što to već napred spomenusmo, čim je šumsko gospodarstvo koje zemlje intenzivnije i racionalnije, te po tome i uprava kompliciranija, tim se i veća pred- kao i strogostručna naobrazba od šumarsko-upravnog osoblja zahtieva. Da je pako u interesu stvari i službe, da se za istu djelatnost i jednolika naobrazba zahtieva, o tom mislim da neima dvojbe, bez te Jednolike naobrazbe neima ni prave kolegialnosti, a ni cjelovite i sustavne djelatnosti u službi. Eazlika ta kod šumarsko-upravnog osoblja osniva se poglavito na humanitarnoj iliti prednaobrazbi tog osoblja, t. j . da li se od mladića, želećeg se posvetiti šumarstvu, zahtieva prije svega ona temeljna naobrazba, koja se stiće na t z. srednjih učilištih, t. j . gimnazijah i realkah, ili pako, da"si dotični strukovni zavod naukovnu osnovu tako udesi, da se i manjim predznanjem slušatelja zadovoljavati može, da pako na potonjih zavodih o zbilja znanstvenoj šumarskoj naobrazbi nemože biti govora, misHm da je svakomu jasno, pomvajući sustav naukovanja na srednjih učilištih (gimnazijah i realkahj koji baš podpuno svršenje tih zavoda predmnjeva. I tako nalazimo, kako gdje, bo\je ođ^´ovara |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 103 — zbiljnim potrebam šumarsko - upravnog sustava u kojoj zemlji, sliedeće vrsti stručnih zavoda, služećih u svrhu naobraženja šumarsko-upravnog osoblja. Šumarska učilišta iliti srednje šumarske škole, (Forstlehraustalten und Forstsehulen). Zavodi ima>]ući u načelu više služiti praktičnom izvježbanju šumarskih kandidata u pojedinih granah šumarstva. Stroga znanost, osnivajuća se na višjoj matematici i svršenih srednjih ih humanitarnih nauka, ter predmnjevajuća pođpuno razvito umovanje slušatelja, izključena je s tih škola, namienjenih prije svega uzgoju vlastelinskog šumarsko-upravnog osoblja, sa manje važnim i više podredjenira djelokrugom. Takove šumarske škole nalazimo n. pr. u Weisswasseru u Češkoj, u Eisenachu u Sachsen-Weimarskoj i u Ztirichu u Švajcarskoj itd. Šumarske akademije, često takođjer po sustavu njeka vrst srednjih učilišta. Predmnjevaju doduše u načelu za slušatelje svršene srednje škole, nu dopuštaju obično i iznimke. Cesto internati ili zavodi, spojeni sa sličnimi gospođarskimi akađemijami, imadu uviek lokalni značaj, a služe obično u svrhe naobrazbe pojedinoj državi potrebnog šumarsko - upravnog pomladka. Najbolje su one, koje kao isolirani internati u neposrednoj svezi sa praksom stoje kao n. pr. šumarska akademija u Tharandu u Saskoj, u Nancyu u Francezkoj, u Eberswaldi u Pruskoj, u Mtindenu kraj Gotingena, u Štavnici u Ugarskoj, u Balombrozi u Italiji i t, đ. Šumarstvo na sveučilištih imade obilježje obće znanstvene naobrazbe. Od slušatelja predmnjeva se često osim svršenih srednjih škola još i stanovita predpraksa. Imadu često značaj državoslovno-stručnoznanstvene obuke. Najbolja su ona učilišta te vrsti stojeća u neposrednoj svezi sa praksom, kao što n. p. šumarski odjel sveučiHšta u Giesenu u Heskoj, šumarski odjel pohtehnike u Karlsruhi u Badenskoj, šumarski odjel sveučilišta u Monakovu u Bavarskoj i Tubingenu u Wurtemberžkoj i t. d. Posebne šumarske visoke škole jesu tako rekuć malena odieljena sveučilišta. U šumarsko - znanstvenom pogledu najsavršenija strukovna učilišta. U pogledu ustrojstva šumarske pohtehnike. Zahtievaju od slušatelja podpunu akademičku prednaobrazbu. Pravac naukovanja strogo je strukovno-znanstveni. Predmnjevaju nadalje množ odličnog profesorskog osoblja sa svimi potrebštinami obćih visokih škola. Te vrsti zavoda nalazimo n. p. u Beču (visoka škola za zemljotežtvo) te Petrogradu u Rusiji, Vidimo dakle, da pitanje šumarske obuke prije svega posljedica šumarskih odnošaja i potreba njeke zemlje. Da se obuka šumarska ravna po u dotičnoj zemlji vlađajućem šumarsko - upravnom sustavu, kao i po važnosti državne šumarske uprave po istu zemlju, al vidimo napokon i to, da šumarska obuka malo ne u svijuh zemljah imade manje više mjestno obilježje, t. j . da se ista ravna prije svega po potrebah šumarske uprave u zemlji. U tome pako što mi u Hrvatskoj do sada žalibože još uviek neiraamo nikoji šumarsko-upravni sustav, što još sveudilj čekamo na obećano i u izgled stavljeno provedenje organizacije šumarske uprave u zemlji, biti će bez dvojbe i glavni razlog, da |
| ŠUMARSKI LIST 3/1885 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 104 se pitanje šumarske obuke kod nas uviek te uviek iznovice mora ma i bez pozitivnog uspjeha pretresati. Tako dugo dok neznamo, gdje u nas djekitnost lugara prestaje, odnosno šumara kano ti šumarsko-upravnog i nadzornog činovnika počimlje, neznamo ni toćno potrebni broj u istinu svestrano i podpuno naobraženog šumarsko -upravnog osoblja, a dosljedno tome i vječno pitanje, je da li nam za zemlju dovoljna „šumarska škola", za da nam onda tuclja učilišta odgajaju dojduće voditelje i nadziratelje šumarske uprave u zemlji, ili nam pako, uz valjane lugarnice, jedino šumarska akademija, odnosno šumarski tečaj na sveučilištu, bude u istinu odgovarao potrebam šumskog gospodarstva i uprave u zemlji. I tako opet vidimo, daje organizacija šumarske uprave u Hrvatskoj, u najtiesnijem savezu sa riešenjem pitanja organizacije šumarske obuke. . .. Vv ^ V Obćinska šumarska služba u Dalmaciji. , y ^ Piše Josip Mahar^ šumar u Tie^nu. Službe obćinskih šumara u Dalmaciji, stoje žalibože do sada na veoma Bestalnom temelju, 0 uredjeuju ovakove službe odlučuje obćinska sjednica, koja može i predlog vladin odbiti. Obćinski je šumar i u strukovnom i disciplinarnom obziru sasma ovisan ob obćinskom upraviteljs,tvu,^koje ga smatra tek manje važnim organom obćinskim. Što se pravilnika, glede imenovanja, položaja, prava i dužnosti ohćinskih šupiara u Dalmaciji tiče, označuju nam ga slieđeće ustanove: Obćinskim šumarom može biti samo onaj, koji je izučio šumarstvo i iz šumai;skih znanostih položio državni Izpit, Namjestničtvo može u iznimnim slučajevima, ako to za shodno i potrebno pronadje, dozvoliti, da bude postavljen obćinskim šumarom i onaj, koji je pripoznat viešt šumar, ili koji je svršio šumarske nauke sa dobrim uspjehom, nu ovaj obvezan će biti državni izpit za dvie godine dana s uspjehom položiti. Služba obćinskog šumara popunjuje se putem javnog natječaja; molitelji ,madu dokazati, osim u pređidućem §. zalitievana svojstva, još i tjelesnu spoobnost i znanje hrvatskog jezika u pismu i govoru. §-3. Obćiuske šumare izalnraju dotična obćinska vieća, izbor zajedničkoga šumara smatra se kao p()sa<» zajedničkoga (dogovaranja medin dotičnim obćinam. te co se obavijati j.o dotičnih propisih §. 95. i gusliednih obćinskog pravilnika. |